Od čega je oglušila gradska vlast

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

buka11Ovo je doba godine kad brojni građani Lošinja strahuju od predstojeće noći znajući da će je provesti budni, mnogi uz uplakanu djecu, a s rastućim bijesom zbog svijesti da su posve nemoćni pred agresijom buke s terasa ugostiteljskih objekata i pozornice u središtu grada.

Članak u nastavku neće vas utješiti niti vam ukazati na mogućnost spasa od tog zlostavljanja, ali će vam pomoći da saznate koliko zbog politike gradske vlasti vrijede vaše nekretnine,  te kako ona (ta politika) utječe ne samo na kvalitet vašega života, već i na vaše fizičko i psihičko zdravlje, te zdravlje vaših bližnjihda

 

U ovo doba godine buka koju stvaraju zvučnici na terasama ugostiteljskih objekata i pozornici na glavnom gradskom trgu dosegne maksimum, a to se ponavlja iz godine u godinu. Svaki pokušaj pojedinaca da rješe taj problem kako bi bili sposobni za rad, nailazi na zid birokratskih smicalica s ciljem da se ništa ne učini da proivođači buke mogu mirno dočekali kraj turističke sezone. Cijela se priča ponavlja sljedeće sezone.

Napis koji prenosimo iz časopisa Zdrav život detaljno govori o tome što vam radi buka, no za činjenice navedene u njemu gradska vlast je gluha. Oglušila je vjerojatno od preglasne cjelonoćne glazbe koju dopušta, a i sama je organizira te plaća i novcem žrtava te buke. 

Buka

Buka je neželjen zvuk koji višestruko ugrožava ljudsko zdravlje. Buka kojoj su ljudi svakodnevno izloženi, okolinska, komunalna ili opća buka, buka boravišnih prostora, jedan je od najvećih problema užega, ljudskog okoliša, posebno u gradskim područjima. Kao smjesa zvukova različitih svojstava, buka može biti trajna, isprekidana i udarna, promjenljive razine, različitog trajanja i vremenske raspodjele.

Izvori buke

Glavni izvori buke u vanjskom prostoru su promet, industrija, građevinski i javni radovi, rekreacija, šport i zabava, a u zatvorenom boravišnom prostoru izvori buke su uz zgradu vezani servisni uređaji, elektroakustički uređaji za emitiranje glazbe i govora, kućanski strojevi i buka iz susjedstva. Buku može stvarati i priroda (udar groma, slap) te ljudi i životinje. Promet je jedan od najvažnijih uzroka buke, 80% onečišćenja bukom u gradovima uzrokuju automobili, a na vrlo prometnim križanjima buka može doseći i go decibela. Pojavljuje se kao posljedica rada motora vozila te međudjelovanja gume kotača i površine kolnika, ventilacije i ispušnog sustava. Bolja protočnost automobila i upotreba drugih načina prijevoza smanjili bi razinu buke i očuvali okoliš, sto promiče "Europski tjedan kretanja".

Zabrinjavajuće je i izlaganje mladih ljudi prekomjerno glasnoj glazbi putem slušalica elektroakustičkih uređaja (npr. MP3 plaver). Istraživanja pokazuju daje tri četvrtine mladih koji redovito slušaju preglasnu glazbu u opasnosti od trajnog oštećenja sluha, a više od 10 posto ima ih oštećen sluh. Na koncertima i u diskotekama, buka dosiže 110 do 120 decibela, a maksimalno dopušteno trajanje izlaganja takvoj buci je pola sata u tjedan dana. Stoga se preporučuje slušati glazbu slušalicama koje se stavljaju u uho oko jedan sat dnevno na 60% glasnoće.

Fizikalna obilježja zvuka

Buka je subjektivan osjećaj i nije ju moguće mjeriti. Ona je određena fizikalnim obilježjima zvuka i fiziološkim svojstvima uha i ljudskog organizma. Ono što mjerimo jest zvuk, odnosno njegova jačina. Zvuk je vrsta energije koja se prenosi zvučnim valovima koje ljudsko uho može osjetiti. Da bismo čuli zvuk, neki izvor mora istitrati određenu količinu energije koju potom zrak prenosi do našeg uha. Za procjenu buke osnovne su fizičke veličine: zvučni tlak u paskalima (Pa), zvučni intenzitet u vatima na kvadratni metar (W/m2), frekvencija u hercima (Hz) i zvučne razine u A-decibelima (dBA). Mjeri se zvukomjerom kojim se analiziraju amplituda i frekvencija, odnosno spektar zvuka, a oni utječu na subjektivni doživljaj buke.

Područje zvučnih tlakova koje zamjećuje ljudsko uho je veliko, a uho nije linearan provodnik zvučnih podražaja. Stoga je za mjerenje i uspoređivanje razine buke uveden logaritamski odnos vrijednosti ispitivanoga i referentnog zvučnog tlaka koji opisuje razinu zvučnog tlaka u decibelima (dB). S obzirom na to da se razine zvučnog tlaka razlikuju od osjeta buke, primjenjuju se A-vrednovane razine zvučnog tlaka (u A-decibelima), primjerene odgovoru slušnog organa na zvuk. To se postiže korekcijskim filtrima u zvukomjerima pa dobivamo ocjensku razinu buke.

Osjetilo sluha

ear_crackedSluh je naše najosjetljivije osjetilo koje se sastoji od vanjskoga, srednjega i unutarnjeg uha, živčanoga slušnog puta i slušnih središta u mozgu. Uh0 je najsloženiji i najsavršeniji biološko-mehanički uređaj u tijelu koji u zdravom stanju odgovara na frekvencije od 16 Hz do 20 000 Hz, intenziteta o dB do 130 dB (slušno područje). Titraji prolaze kroz rezonantni prostor vanjskog uha, u srednjem uhu prelaze u vibracije, a u pužnici unutrašnjeg uha, na bazilarnoj membrani i u Cortijevu organu u elektrokemijske impulse koji putem slušnog živca informaciju o zvuku prenose u mozak. No uho nije na svim frekvencijama jednako osjetljivo, najosjetljivije je u području od 350 Hz-3 500 Hz, intenziteta 20 dB (šapat) do 80 dB (vikanje) (govorno područje). Razina od 40 dB je granica socijalnog kontakta. Prag sluha uredno čujuće osobe je u području od o do 25 decibela zvučnog tlaka. Nagluhe osobe imaju prag sluha između 29 i 93 decibela, a potpuna gluhoća postoji ako je prag čujnosti iznad 93 decibela.

Pomak praga čujnosti zbiva se pri duljem izlaganju buci od oko 80 decibela. Nagluhost može biti provodna ili konduktivna zbog patoloških promjena provodnog dijela uha (vanjski zvukovod, srednje uho do ovalnog prozora), a osjetno ili perceptivna nagluhost može biti senzoričko (oštećen Cortijev organ) ili neuralno (oštećenje neuralni put između unutarnjeg uha i mozga). Oštećenje sluha može biti centralno zbog patoloških promjena u središnjem živčanom sustavu.

Razlike u individualnoj osjetljivosti na buku su velike, na doživljaj buke djeluje stav prema buci, nedostatak nadzora nad bukom, prijenos neugodne informacije, ambijentalna buka.

Zdravstveni učinci izloženosti prekomjernoj buci

Buka je čujna akustična energija koja može štetno djelovati na fiziološko i psihološko stanje ljudi. Štetni učinci buke na ljudsko zdravlje su auditivni i neauditivni. Ozbiljnost oštećenja ovisi o intenzitetu mjerenom u decibelima i o trajanju djelovanja buke. Okolinska i rekreacijska buka = <70D dB(A) u većine ljudi ne izaziva oštećenje sluha. No neke bučne rekreativne i slične djelatnosti (rad motornom pilom, lov, preglasna glazba, motocikli, zvučne igračke) mogu zbog jake isprekidane ili udarne buke izazivati auditivni učinak, češće privremeni pomak praga čujnosti, nego trajni gubitak sluha (socioacusis). Maksimalni zvučni tlakovi pri takvim djelatnostima ne bi smjeli prijeći 140 dB za odrasle i 120 dB za djecu (ISO, 1999.). Na gubitak sluha utječe i dob (presbycusis), neke bolesti, lijekovi, izloženost kemijskim tvarima i vibracijama.

Prvi znak oštećenja sluha su smetnje osjeta visokih tonova, npr. ne čuje se pjev ptica, otežana je komunikacija mobitelom i razumijevanje normalnoga govora uz nisku razinu pozadinske buke. Ako se oštećenje sluha nastavlja, ne razaznaju se ni srednji i niži tonovi i ometeno je sporazumijevanje govorom, učenje, praćenje radijskoga i televizijskog programa, koncentracija i druge mentalne aktivnosti, odmor i san.

Glavni auditivni simptomi su zaglušenost, šum, neugodna bol i gubitak sluha, te vrtoglavica. Subjektivni osjet pritiska i zvonjave u ušima (tinnitus) pojavljuje se najčešće pri izloženosti buci u tihom okruženju. Prekomjerna buka izaziva i neraspoloženje, razdražljivost, nemir i smetnje u ponašanju. Za dobar san bilo bi poželjno da buka ne prelazi 30 decibela, a pojedinačni zvučni podražaji 45 decibela.

Neauditivni zdravstveni poremećaji izraz su fiziološke reakcije na stres. Buka od 60 do 70 decibela može neizravno utjecati na endokrinološki sustav i simpatički dio autonomnoga živčanog sustava i potiče izlučivanje stresogenih hormona.

Raste razina kolesterola i triglicerida u krvi i krvni tlak. Većina tih učinaka - smetnje srčano-žilnoga, probavnoga i imunološkog sustava, smanjenje pozornosti i pamćenja, suženje vidnog polja - kratkotrajna je i prolazna.

No zdravstvene smetnje mogu prijeći i u kronične: nesanica, povišen krvni tlak, poremetnje teka i seksualne funkcije, tjeskoba i depresija.

U djece se zapažaju poremećaji koncentracije i pamćenja. Posebno se naglašuje važnost uklanjanja buke pri intelektualnom radu, koji sve više obilježava suvremenog čovjeka.

Dugotrajna izloženost buci dovodi do spomenutih zdravstvenih smetnji ili pogoršava postojeće kronične bolesti kao što su upale zglobova, bronhitis, depresija. Agresivno ponašanje zbog djelovanja buke pojavljuje se tek iznad 80 decibela. Osobe koje žive ili rade u bučnom okolišu od dva do tri puta u većoj su opasnosti od srčanog infarkta.

Ljudsko uho ne može dugo podnositi prekomjernu buku. Iako simptomi često spontano nestaju, dio osjetnih stanica pužnice može biti nepovratno uništen. U uhu je ugrađen zaštitni mehanizam, "slušni refleks" koji omogućuje da se zategnu bubnjići čime se koči gibanje košćica srednjeg uha i smanjuje osjetljivost slušnih organa. Regeneracija stanica moguća je unutar 48 sati nakon prekida izloženosti prekomjernoj buci. Nakon stominutne izloženosti buci od 100 decibela potrebno nam je 36 sati da bismo opet normalno čuli.

Kod trajne izloženosti buci dolazi do oštećenja unutrašnjih osjetnih stanica, a u konačnici i do degeneracije cijeloga Cortijevog organa, a time i do djelomičnoga ili potpunoga gubitka sluha.

Iznenadna oštećenja bukom su hitna stanja koja zahtijevaju bolničko zbrinjavanje.

Za poboljšanje sluha primjenjuju se klasična slušna pomagala koja pojačavaju zvukove. U težim se slučajevima otokirurški ugrađuje umjetna pužnica ili kohlearni implantat koji premošćuje nefunkcionalne dijelove unutrašnjeg uha i vodi podražaj izravno u slušni živac.

Trajno onečišćenje bukom ima negativan učinak na buduće generacije (pogoršano stambeno i društveno okružje, otežan ljudski razvoj) i određene sociološko-kulturne i gospodarstvene učinke (porast uporabe droga, iseljavanje iz zgrada koje su u središtima gradova u tiša područja, smanjena vrijednost imovine). Procjenitelji nekretnina smatraju da intenzitet buke do 60 dB nema negativan utjecaj na njihovu vrijednost. Svaki sljedeći decibel množi se s 0,58% i za toliko umanjuje vrijednost nekretnine.

Procjena izloženosti prekomjernoj buci

I sami možemo procijeniti nalazimo li se u preglasnom okružju koje je opasno za naš osjet sluha i ravnoteže: ako ne razumijemo govor osobe na udaljenosti od jednog metra, ako osoba uz nas čuje glazbu s našega elektroakustičkog uređaja, ako ne možemo kontrolirati jačinu glasa u buci. Možemo postati promukli zbog oštećenja glasnica, ali i umorni, razdražljivi, željni izolacije. Jaka buka može u početku izazvati zaglušenost i zvonjavu u ušima (tinnitus), a zatim i vrtoglavicu, mučninu, razdražljivost, umor i nedostatak koncentracije.

Propisi, standardi i mjere za nadzor i ograničavanje buke

Okolinska se buka nadzire donošenjem propisa, standarda i mjera koje ograničuju broj i intenzitet izvora prilagodbom tehničkom napretku, fizički odvajaju i udaljuju izvore buke i stanovništvo i educiraju stanovništvo. Europskim smjernicama 0 okolinskoj buci, koje su zastupane i u našim propisima-1996. Green Paper (COM(96)54o);

Directive 2002/49/EC; Zakon o zaštiti od buke NN 20/2003; Pravilnik o najviše dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave NN 145/04, cilj je uspostaviti sustav upravljanja bukom iz okoliša kako bi smanjili njezin štetni utjecaj na ljude. Propisi navode sljedeće potrebe: uspostaviti mreže stručnjaka za buku, izraditi karte buke, informirati javnost o izloženosti buci i njezinim učincima na zdravlje, provesti akcijski plan za zaštitu i unapređenje okoliša, uskladiti propise o izvorima buke i tehničkoj dokumentaciji uređaja i dobiti trajnu financijsku potporu za istraživanja buke. (Napomena: donesen je Novi Zakon o zaštiti od buke)

Uz porast urbaniziranosti i industrijalizacije 25% Europljana pati od poremećenog fizičkoga, mentalnoga i emocionalnog zdravlja zbog povećane buke, a više od 15% ih ima poremećaje spavanja. Polovica stanovnika gradova izložena je danju razini buke od 55 decibela, trećina buci od 55 do 65 decibela, a 15% iznad 65 decibela stoje granica iznad koje se pojavljuje visok stupanj neugodnosti.

Na lokalnoj, gradskoj razini, važno je utvrditi i pratiti razine buke, predvidjeti udjel buke pri prostornom planiranju, planiranju zelenih površina i prometnica i pri uvođenju svake nove djelatnosti, provoditi mjere za smanjenje razine.buke.

Dr. sc. Milica Gomzi. dr. med., spec. medicine rada u časopisu Zdrav život br.50/2007.