Proširenje aerodroma razvojni okidač za cresko-lošinjsko otočje

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

aerodromNiz godina o lošinjskom aerodromu, tj. Zračnom pristaništu Mali Lošinj, govori se gotovo isključivo s aspekta njegovih ograničenja, jer aerodrom može prihvatiti samo male avione, pa je središnja tema produljenje piste i izgradnja poslovne zgrade, što su preduvjeti za prihvat većih zrakoplova, piše Ira Cupać Marković u Otočnom Novom listu za studeni.

Iako se ta investicija smatra priroritetnom, budući da se radi o infrastrukturnom objektu iznimno velike važnosti za cijelo cresko-lošinjsko otočje, na nju se čeka godinama, pa se i prvotni planovi moraju mijenjati, jer se pokazuju nedostatnima. Naime, uzletno-sletna staza lošinjske zračne luke ima 900 metara, a posljednjih desetak godina govorilo se i radilo plansku dokumentaciju za njeno produljenje na 1.300, točnije 1.260 metara. To nije realizirano, a u međuvremenu najnovije studije pokazale su da je potrebno pistu produljiti na 2.000 metara, pa se sada projektna dokumentacija radi za tu duljinu piste.

Nakon dužeg vremena priča oko otočnog aerodroma, čini se, pomiče se s mrtve točke, što se moglo osjetiti i u razgovoru s direktorom Zračnog pristaništa Alanom Horvatom, koji je na naše pitanje ima li novosti oko aerodroma, nakon dugo vremena s entuzijazmom i veseljem informirao. Pa krenimo redom.

Početkom godine novi partner

Najnovija je vijest da je ovog tjedna potpisan ugovor s Institutom građevinarstva Hrvatske (IGH) d.d. iz Zagreba, o izradi idejnog projekta za ishodovanje lokacijske dozvole nove putničke zgrade te rekonstrukciju i dogradnju uzletno-sletne staze lošinjske zračne luke. Rok za izradu idejnog rješenja i ishodovanje lokacijske dozvole je godinu dana. Temeljem studije opravdanosti povećanja kapaciteta, projekt se sada radi za pistu duljine 2.000, širine 45 metara, a direktor Horvat pojašnjava da se pokazalo, ukoliko se Lošinj želi okrenuti udaljenijim tržištima, među ostalima skandinavskim zemljama, Rusiji, sa čijih se tržišta u narednim godinama očekuje povećanje dolazaka, potrebno je pistu produljiti. Uz rekonstrukciju i dogradnju, projekt sadrži i izgradnju pristanišne zgrade veličine 2.900 metara četvornih na dvije etaže. Investicija se procjenjuje na minimalno 15 milijuna eura, a u najboljoj varijanti njen početak bi mogao biti za dvije i pol godine.

Sredstva za izradu projektne dokumentacije osigurat će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. U investiranju aerodroma uz suvlasnike, ključnu ulogu u investiciji trebao bi imati budući partner, s kojim se trenutno intenzivno pregovara. O kome se točno radi direktor Horvat za sada nije želio govoriti, nego je dodao da bi taj podatak mogao biti prezentiran javnosti početkom iduće godine, kada se zaokruže i definiraju pojedinosti. Osim osiguranja sredstava za ovu investiciju, na dinamiku njene realizacije značajno će utjecati i postupak izvlaštenja. Naime, poznato je da na cresko-lošinjskom otočju rješavanje imovinsko-pravnih odnosa ide izuzetno teško i sporo, jer je stanje složeno, na parcelama je upisan »mali milijun« vlasnika, stanje u gruntovnici i katastru u naravi je neusklađeno. Država je u prethodnom postupku izvlaštenja, kada su se radile pripreme za realizaciju produljenja piste na 1.300 metara, proglasila projekt od posebnog interesa za Vladu RH, kao što imaju autoceste, pa je rješavanje imovinskopravnog statusa išlo nešto brže. Isto će se tražiti od države i sada, kada treba ponovo rješavati imovinskopravna pitanja, budući da je projekt većeg obima od prvotnih planova. Do sada je imovinski riješeno oko 50 posto sveukupno predviđenog obuhvata.

Direktor Alan Horvat kaže kako je sada ispunjen jedan od vrlo važnih preduvjeta, a taj je da su svi suvlasnici usklađeni i jedinstveni u namjeri da se projekt produljenja piste i izgradnja pristanišne zgrade što skorije realizira.

Hoteli s pet zvjezdica

- Do sada se redovito kada smo govorili o investiciji postavljalo pitanje da li je isplativa, a to je isto kao da pitate da li je isplativa rekonstrukcija naše državne ceste, otočne magistrale D-100. Kao i ostala infrastruktura, aerodrom je neophodan za realizaciju strateškog gospodarskog razvoja, ne samo Lošinja nego i otoka Cresa. Lošinjski master plan razvoja turizma predviđa razvoj destinacije u kategoriji četiri zvjezdice. Povećanje kategorije smještajnih kapaciteta mora pratiti i prometna infrastruktura, a u ovom slučaju naročito je važan aerodrom. Grad je osnovao tvrtku Velopin d.o.o. sukladno planovima izgradnje marine za megajahte u Malom Lošinju. Projekt takve marine mora pratiti i adekvatna zračna luka. Ne može se očekivati da će vlasnik megajahte do marine putovati nekoliko sati automobilom, a procjena je da čak sedamdeset posto vlasnika megajahti u gradove u kojima su u marinama njihova plovila do njih dolazi vlastitim avionima.

Lošinj ima plan razvoja zdravstvenog turizma, izgradnje hotela sa četiri i pet zvjezdica, takvi projekti nemaju šanse razviti se i pozicionirati na tržištu ukoliko se ne razvija i zračni promet. Mislim da je sada vrijeme sazrelo i vrlo pogodno za projekt proširenja aerodroma jer će se raditi paralelno sa drugim značajnim investicijama koje su usmjerene na podizanje kvalitete i proširenje turističkih usluga. Produljenjem piste i izgradnjom aerodromske zgrade, Lošinj postaje destinacija do koje će se stizati vrlo brzo i to ne samo iz nama bližih europskih zemalja, već i onih do kojih sada putovanje traje satima. Naprimjer let Lošinj - Oslo trajao bi dva sata i petnaest minuta, a Lošinj - Moskva tri sata, kaže direktor Alan Horvat, koji smatra da će izgradnja novog, proširenog aerodroma biti razvojni okidač za cresko-lošinjsko otočje te da je vrlo važno da se to prepozna na svim razinama.

NAJVEĆI UDIO LOŠINJSKE PLOVIDBE

Temeljni kapaital lošinjske Zračne luke iznosi 44.699.200 kuna. Najveći udio ima Lošinjska plovidba - Turizam i to 50,84 posto, slijedi tvrtka Jadranka d.d. s udjelom u vlasništvu od 20,49 posto, potom Republika Hrvatska koja ima 12,63 posto, zatim Građevinsko poduzeće »Radnik« iz Križevaca sa udjelom od 10,07 posto, te Grad Mali Lošinj s 3,63 posto i Lošinjska plovidba - Brodarstvo sa 2,34 posto udjela u temeljnom kapitalu otočnog aerodroma.

Nadzorni odbor Zračne luke čine Marinko Dumanić predstavnik Lošinjske plovidbe, Darin Lekić, predstavnik Jadranke d.d. i Mirko Habijanec, predstavnik GP Radnik, Grada Malog Lošinja i RH.   

POVEĆATI KAPACITETE VISOKE KATEGORIJE

Lošinjska Zračna luka izgrađena je za potrebe svjetskog padobranskog prvenstva 1985. godine. Prvih godina na lošinjski su aerodrom slijetali avioni s pedesetak putnika, a postajale su veze sa nekoliko europskih gradova te je aerodrom bio značajni promotor lošinjskog turizma tog vremena. Od 90-tih promet u otočnoj zračnoj luci sveo se na male avione tipa Cessna, ulaganja u opremanje bila su minimalna, što se odražava i na zračni promet koji godišnje iznosi oko 12 tisuća putnika i 4 tisuće malih zrakoplova. Rekonstrukcijom aerodroma plan je u roku tri do pet godina od izgradnje ostvariti promet od 150.000 putnika. Tu brojku bit će moguće realizirati ukoliko se broj smještajnih kapaciteta visoke kategorije poveća na deset, petnaest tisuća.