Pomoć EU za konkretne, dobro razrađane programe

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

euroLokalne samouprave na otocima nisu se iskazale po pitanju pretpristupnih fondova EU, u smislu osiguranja sredstava za svoje projekte, ali ni po pitanju podrške privatnim poduzetnicima i obrtnicima, pa sredstva iz EU fondova na kvarnerskim otocima do daljenjeg ostaju neostvaren san, piše Ira Cupać Marković u Otočnom Novom listu za veljaču.

Kako osmisliti i napisati projekt te dobiti sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije, svojevrsna je mantra već godinama. I dok se na samom početku, kada nam se »europska škrabica« tek otvarala, vrlo olako i sa sigurnošću govorilo, naročito u predizbornim vremenima, »osigurat ćemo bespovratna sredstva EU fondova«, s vremenom se pokazalo da to i nije tako lako i da u tome uspijevaju tek rijetki pa se priča okrenula i o EU fondovima se mnogo govori, ali najčešće u kontekstu (ne)iskorištavanja sredstava koja su našoj zemlji kroz te fondove stavljena na raspolaganje.

Financijska pomoć za konkretne, dobro razrađane programe koji zadovoljavaju sve kriterije, program je Europske komisije namijenjen zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji. Nakon dosadašnjih CARDS, ISPA, SAPARD, PHARE programa, od 2007. aktualan je IPA program, kroz koji se do 2013. godine, koliko se planira njegovo trajanje, predviđa financiranje od nekoliko milijardi eura. Hrvatska će sudjelovati u ovom programu do punopravnog članstva u Europskoj uniji.

Za koordinaciju programa IPA u Hrvatskoj je zadužen Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije.

Nismo edukacijski spremni

Lokalne samouprave na otocima definitivno se nisu iskazale po pitanju pretpristupnih fondova, u smislu osiguranja sredstava za svoje projekte, ali ni po pitanju podrške privatnim poduzetnicima i obrtnicima, pa sredstva iz EU fondova na kvarnerskim otocima do daljenjeg ostaju neostvaren san.

Evidentno je da nedostaje ekipiranosti i operativnosti u smislu pomoći ljudima u izradi projekata, a nekako se uvriježilo mišljenje da je projekte teško napisati na način da zadovolje zahtjevne europske kriterije.

Predsjednik Udruženja obrtnika Cres/Lošinj, Mario Kamalić kaže kako dosadašnja mala iskorištenost predviđenih sredstava europskih fondova u Hrvatskoj najočigledniji pokazatelj da smo po tom pitanju zakazali:

– Očito je da nismo edukacijski spremni, nemamo ljude koji projekte znaju raditi i da su na raspolaganju poduzetnicima i obrtnicima. Postoje agencije za izradu programa, ali one za programe novac uzimaju unaprijed, ne garantiraju da će program biti prihvaćen, što je za poduzetnike i obrtnike vrlo nepovoljno. Pored posla koji rade, sami teško mogu pokrenuti cijeli postupak jer se radi o zahtjevnoj proceduri koju uz svakodnevne obveze vođenja posla u pravilu ne mogu i ne stižu koordinirati.

Postoji i određena sumnja među poduzetnicima i obrtnicima da uopće mogu biti dio te priče u kojoj bi mogli osigurati bespovratna sredstva. To je dobrim dijelom posljedica nedovoljne informiranosti, a s druge strane kada se organiziraju predstavljanja vezana za pretpristupne fondove, odaziv obrtnika i poduzetnika nije velik, kaže Kamalić te ističe da postoji još drugih ograničenja na koje oni slabo mogu utjecati:

– Da bi kandidirali projekte, moramo imati ispunjene uvjete vezane uz prostorno plansku dokumentaciju, a rijetke su lokalne samouprave dokumentaciju privele do razine detaljnih planova. Uz to, na cresko-lošinjskom otočju elementarni problem je stanje imovinskopravnih odnosa, to je ogroman ograničavajući faktor i razlog zbog kojeg će se realizacija mnogih programa dugoročno usporiti ukoliko se rješavanju tog pitanja ne priđe sustavno, navodi Kamalić, te iskazuje bojazan da će se zbog svih ovih razloga i u ovoj godini realizirati tek manji dio sredstava.

Pogranična suradnja

U IPA programu, među ostalim, predviđaju se sredstva za kulturu što je za nas posebno zanimljivo jer je za projekte u kulturi redovito teško osigurati sredstva, a naročito u krizna vremena kada se potpore kulturnim sadržajima prve režu. Stoga pitamo ravnateljicu Lošinjskog muzeja, Irenu Dlaku, kako komentira mogućnosti koje se pružaju iz EU fondova te jesu li djelatnici u kulturi osposobljeni za pripremu projekata:

– Posljednjih nekoliko godina se i u Ministarstvu kulture traže vrlo konkretni i precizno razrađeni programi. Projekti definitivno ne prolaze lako u Ministarstvu kulture, a traže se i izvješća o njihovoj provedbi i kompletna evaluacija pa nam je sve to bila dobra škola, ali ne i dovoljna za kandidiranje projekata pretpristupnim fondovima. U IPA programima predviđaju se sredstva za prekograničnu suradnju, dakle za sadržaje u kulturi na način da se kandidiraju dvije ili tri zemlje na zajedničkom projektu, pa u tome vidim velike šanse jer smo pozicionirani na rubnom području koje ima povijesne veze s nekoliko država koje su u EU, Italijom, Slovenijom, Mađarskom, Austrijom. To nam može pomoći kod kandidiranja projekata, ali postoji problem u tome što su mnogi projekti u kulturi određeni iznosom koji mi teško možemo pratiti. Naime, ukoliko se iz fonda osiguravaju sredstva, u pravilu 25 posto iznosa treba osigurati institucija u našoj zemlji da bi uspjela realizirati preostalih 75 posto. Ukoliko se radi, naprimjer, o iznosu od sto tisuća kuna, mi imamo problem osigurati tu startnu poziciju u kojoj trebamo imati 25 tisuća, kaže ravnateljica Irena Dlaka, koja smatra da bi trebalo intenzivno raditi na eduakciji mladih ljudi koji su stasali i odrasli u vrijeme europskih standarda i nemaju »poputbinu« starih modela te će se za izradu programa osposobiti brže i kvalitetnije.

Kontrola je mnogo veća

Creski gradonačelnik Krsitijan Jurjako u nekoliko je navrata prozvao bivšu vlast da nije činila dovoljno na osiguranju sredstava iz fondova pa će realizacija i povlačenje sredstava biti jedan od njegovih prioritetnih ciljeva. Najavio je da će gradska uprava pratiti natječaje, izvještavati poduzetnike i obrtnike o njima te da će angažirati i agencije za izradu programa.

Prošli mjesec održana je prezenatacija o pretpristupnim fondovima na kojoj je Goranka Crnković iz sektora gospodarstva EU Desk Erste banke upoznala Cresane s time. Između ostalog, kazala je da je Hrvatskoj 2000. godine bilo dostupno oko 16 milijuna sredstava iz fondova, iznos se s godinama povećavao, a sada se godišnje kreće od 150 do 160 milijuna eura.

Procjena je da će ulaskom u Europsku uniju, 2012. i 2013. godine, Hrvatskoj samo za programe održivog razvoja, godišnje biti na raspolaganju oko milijardu eura. Novaca će biti, a hoće li biti i kvalitetnih programa koji će udovoljiti zahtjevnim i strogo kontroliranim kriterijima EU, ovisi o nama. Pripreme projekta su duge, ali ne traži se ništa što se inače ne traži i u našoj državi, samo je kontrola mnogo veća. Kad se jednom kvalitetno pripremi projekt, provedba ide s lakoćom jer je sve unaprijed definirano, kazala je Goranka Crnković te je bodrila na kandidiranje projekata uz objašnjenje da procedura nije složena i zamršena kako se to kod nas često ocjenjuje.