Lošinjska tvrtka Jadranka 20. lipnja sklopila je ugovor s Europskom bankom za obnovu i razvitak o kupovini 31,64 posto udjela u društvu Jadranka hoteli iz Malog Lošinja, čime Jadranka postaje 100-postotni vlasnik turističke kompanije, objavila je kompanija na Zagrebačkoj burzi, izvijestio je Poslovni dnevnik.
EBRD je u Jadranka Hotele ušao prije sedam godina, omogućivši tvrtki milijunska ulaganja u hotele i destinaciju, a izlazak iz lošinjske turističke tvrtke uslijedio je nakon što je prošle godine Jadranku preuzeo ruski investitor Beta ulaganja. Ovo je ujedno i jedna od zadnjih objava Jadranke na Burzi, jer je na nedavno održanoj Skupštini donesena odluka o delistiranju.
U povodu potpisivanja ugovora, predsjednik Uprave Jadranke Sanjin Šolić zahvalio je EBRD-u na podršci koju su u proteklih šest godina pružili razvoju poslovanja tvrtke te dodao kako je ta banka pružila ključnu podršku u započinjanju procesa transformacije Jadranke i Lošinja u vodeću vitality destinaciju.
Kako stoji u objavi tvrtke, EBRD je ušao u suvlasništvo Jadranka hotela početkom 2008. godine, čime je započeo ciklus ulaganja (CAPEX plan), izvorno procijenjen na 80 milijuna eura, koji je obuhvaćao rekonstrukciju i podizanje kategorizacije svih šest hotela u vlasništvu Jadranke na razinu 4 i 5 zvjezdica. Do sad su realizirana ulaganja u hotele Vespera, Aurora, Punta i Bellevue. Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat i podizanje s tri na pet zvjezdica procijenjuje se na iznos 40 milijuna eura, a otvaranje Hotela najavljeno je za polovicu srpnja.
Početkom 2014. vlasnik 89,14% Jadranke d.d. postala je zagrebačka tvrtka Beta Ulaganja, u vlasništvu UK Prosmvyaza, društva za upravljanje investicijskim fondovima iz Ruske Federacije, koje uz nekoliko zatvorenih i otvorenih investicijskih fondova upravlja i jednim od vodećih mirovinskih fondova u toj zemlji. Uz nastavak provedbe CAPEX plana, novi vlasnici su pružili podršku i za realizaciju projekata ulaganja u rekonstrukciju i produljenje piste Zračnog pristaništa Mali Lošinj, izgradnju marine na otoku Lošinju te izgradnju golf resorta Matalda, ukupno vrijednih preko 100 milijuna eura.
Na nedavno održanoj Glavnoj skupštini Jadranke donesena je odluka o dokapitalizaciji, tako da će se temeljni kapital tvrtke povećati s postojećeg iznosa od 333 milijuna kuna za iznos od najmanje 152 milijuna kuna, a najviše 380 milijuna kuna. Time bi se temeljni kapital Jadranke d.d. trebao povećati na iznos između 484 i 712 milijuna kuna, te omogućiti razvoj luksuznog i cjelogodišnjeg turizma.
Idući projekt Jadranke rekonstrukcija je zračne luke Mali Lošinj. Projekt je vrijedan gotovo 30 milijuna eura, i trebao bi omogućiti bolju povezanost Lošinja s kopnom, što je za tu destinaciju uvijek predstavljalo problem. Inače, novi lošinjski aerodrom ujedno je i prvi privatni projekt koji je od Vlade dobio prolaz za Listu strateški važnih ulaganja krajem svibnja.
Komentari:
Zadnji podaci o dest najvecih dioničara pokazuju da BETA ULAGANJA D.O.O. ima 93,88 % vlasništva, a kad stekne još oko 1 % može sav preostali sitniš jednostavno izbaciti, ili kako se to stručno naziva istisnuti. Ostali vlasnici u deset najvecih su
2. BOJOPLAST D.D. U STEČAJU 0,38%
3. DUDIĆ IVAN 0,33 %
4. PBZ D.D. - Skrbnički račun 0,20%
5. JURIŠIĆ JOSIP 0,17%
6. PPK D.D. 0,16%
7. FLORIČIĆ KRISTIJAN 0,12%
8. LOVRIĆ ANDREAS 0,12%
9. TOMIĆ TAMARA 0,09%
10. HORVAT DARIO 0,08%
A sav taj preostali sitniš nema i ne može imati baš nikakvog utjecaja na planove i politiku tvrtke. Vecinski vlasnik Jadranke (ma tko on bio) nema u firmi nikakvu opoziciju, a nije je imao već ni kad je Lekić prodao udio RIVE doo pa dobio većinu iznad 50 %.
Dosvidanja.
Otvoriti će oni hotel pa makar i na crno, bez papira, bez kategorizacije.
To ti je takva firma, sve se radi na silu. Ako ne može na silu, onda uzmu veći čekić.
Ne budi naivan, pa čoek svoje probleme rješava u hodu, i to u kratkim hlačama. Kao što je u kratkim hlačama na Lošinj doveo ministra Vrdoljaka, isto tako će u kratkim hlačama i polo majici dovesti ministra turizma i ministricu graditeljstva
“Tourism Concern” (britanska organizacija koja radi “sa zajednicama u destinacijskim zemljama s ciljem smanjenja socijalnih i ekoloških problema vezanih uz turizam”) je izračunala da: “prosječno golf zemljište u tropskim zemljama poput Tajlanda treba godišnje oko 1500 kg kemijskih gnojiva, pesticida i herbicida te troši vode jednako kao 60.000 mještana “.
Osim iznimnih količina vode potrebne za navodnjavanje golf terena, problem je i utjecaj na krajolik, krčenje prirodne vegetacije i uništavanje staništa i hranilišta brojnim životinjama. Također postoji i veliki problem zbog korištenja velikih količina kemikalija koje se koriste da bi trava ostala zelena i bez korova, kao i protiv bolesti i nametnika.Koriš tenje umjetnih gnojiva i pesticida ne utječe samo samo na travu, već i na čovjeka i kompletni eko sustav. Oni se nakupljaju u zemljištu, te navodnjavanjem ili kišom dolaze u podzemne vode i time i do čovjeka. Pogođeni su i brojni insekti, gujavice i glodavci, te životinje koje se hrane njima. Dakle, golf tereni snažno utječu na eko sustav i mijenjaju ga bez ikakvih prethodno napravljenih analiza o posljedicama izmjene krajolika.
Da bi trava ostala zdrava koriste se sljedeći pesticidi: insekticidi (protiv insekata), rodenticidi (protiv glodavaca), herbicidi (protiv korova), fungicidi (protiv gljivica), akaricidi (protiv pauka i grinja). limacidi ili moluskicidi (protiv mekušaca). Prema Stockholmskoj konvenciji o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, 9 od 12 najopasnijih i postojanih organskih kemikalija su pesticidi. Opće poznata činjenica je da su pesticidi kancerogeni, neki djeluju kao hormonalni disruptori, neuro toksični su, urokuju smetnje u rastu i razvoju, dok su neki”samo” otrovni. Niti jedan ni je siguran za ljudsku uporabu.The Daily Green prenosi studiju koja povezuje dijabetes s pesticidima. Pesticidi koji se obično koriste na terenima za golf su bili povezani s nevjerojatnim povećanjem rizika od dijabetesa od 250% za radnike koji primjenjuju pesticide. Ovo je jedna od najvećih studija te vrste, provedena od strane Nacionalnog instituta za zdravlje, na više od 30.000 ispitanika.
Kemikalija, trichlorfon, povezana je s 85% povećanjem rizika od dijabetesa kod povremenih korisnika, a čak 250% povećanje rizika za je primjećeno kod onih koji ga primjenjuju više od 10 puta. Od onih koji koriste kemikalije često, 8,5% je razvilo dijabetes, u odnosu na 3,5% onih koji ga nikada nisu koristili. Taj pesticid se koristi za uništavanje žohara, cvrčaka, stjenica, buha, muha i krpelja, a njegova glavna primjena je za terene poput golfa. Ovo nije jedino istraživanje, studije dokazuju i da korištenje bilo kojeg od pesticida više od 100 dana u životu povećava rizik od dijabetesa za 17%.
www.zk.dbi.hr/.../
Područje Abeerdenshirea znanstvenici su opisali kao svojevrsnu škotsku Amazonu, no to nije spriječilo Donalda da upravo na tom području, u zemlji koja već vrvi golf igralištima, najavi izgradnju još dva ogromna igrališta, zajedno s hotelom od 450 soba i naseljem od 1500 luksuznih kuća. Naravno, ovaj projekt pratila je i najava zapošljavanja nekoliko tisuća lokalnih stanovnika.
Točni podaci je li i koliko lokalnih ljudi zaposleno nikad nisu objavljeni, a vodeći mainstream mediji izbjegavaju takvo pitanje i postavljati. Moć i kapital koji stoje iza Trumpa rezultirali su okretanjem medija, vlade i lokalnih vlasti protiv lokalnog stanovništva, unatoč protivljenjima i negativnim mišljenjima vodećih znanstvenika, ekonomista, ekologa pa čak i samih golfera, koji su izjavili da dodatna igrališta u divljini, pogotovo udaljena od većih gradova, nisu potrebna. Trumpova moć omogućila mu je selektivnu primjenu zakona, koji se na njega ne odnose, za razliku od stanovnika i novinara nad kojima se rigorozno provode. Rezultat su pritvaranja, represija nad stanovnicima, prisilna izvlaštenja, prekrajanje prostornih planova preko noći, pa sve do počasnog doktorata Trumpu na Sveučilištu u Aberdeenu.
Sprega pristranih medija, političke podrške i konstantnog iskrivljavanja činjenica pa čak do otvorenog vrijeđanja dovelo je do toga da su lokalni stanovnici prikazani kao protivnici razvoja koje treba maknuti pod svaku cijenu, „slučajno" su se presijecali električni vodovi, oštećivali bunari iz kojih ljudi crpe vodu za svakodnevne potrebe, ogromne pješčane dine su premještane do samih kuća kako bi se stvorio dodatni pritisak na ove hrabre Škote koji svoju borbu vode i dan danas.
Vlasnik računa
Stanje
%
Vrsta računa
1.
BETA ULAGANJA D.O.O.
539.656
96,37
Osnovni račun
2.
BOJOPLAST D.D. U STEČAJU
1.272
0,23
Osnovni račun
3.
DUDIĆ IVAN
1.107
0,20
Osnovni račun
4.
PBZ D.D./Skrbnički zbirni račun klijenta
900
0,16
Skrbnički račun
5.
JURIŠIĆ JOSIP
550
0,10
Osnovni račun
6.
PPK D.D.
543
0,10
Osnovni račun
7.
FLORIČIĆ KRISTIJAN
409
0,07
Osnovni račun
8.
HORVAT DARIO
400
0,07
Osnovni račun
9.
TOMIĆ TAMARA
317
0,06
Osnovni račun
10.
OSTALI
14.830
2,65
UKUPNO
559.984
100,00
U oba slučaja je budala .