"160 godina Brodogradilišta u Malom Lošinju"

U Palači Fritzzy predstavljena je knjiga 160 godina Brodogradilišta u Malom Lošinju autora Julijana Sokolića objavljena povodom ove visoke obljetnice lošinjskog škvera

Jučer je u Palači Fritzzy prigodom predstavljanja knjige »160 godina Brodogradilišta u Malom Lošinju«, autora Julijana Sokolića, brojnim Lošinjanima srce kucalo puno ponosa, budući je ova knjiga prava oda otočnim vještinama, pameti, upornosti, entuzijazmu, spremnosti da se u krizama prilagođavaju novim situacijama ma koliko bile teške i složene.

Taj su ponos potakli u svojim govorima, kako autor Julijano Sokolić, tako i urednik knjige Josip Žgaljić, koji je kazao da niti jedan grad na istočnoj obali Jadrana nema tako sveobuhvatnu knjigu o brodograditeljskoj povijesti te u ime nakladnika, direktor Lošinjske plovidbe - Brodogradilište Vinko Mužić.

- Naša je želja da ovo bude poticaj za daljnja istraživanja mladih o utjecaju brodogradnje i pomorstva na društveno ekonomski i povijesni razvitak naših krajeva. Ova stoljetna tradicija imala je značajni utjecaj na intelektualni, tehnički i tehnološki razvoj otočja.

Nije bilo domaćinstva koje direktno ili indirektno nije bilo povezano sa škverom i upravo je entuzijazam malih ljudi i njihova kultura rada održala škver do današnjih dana. Brodogradilište se sada nalazi pred izazovima promjene, uz usmjerenje da turistička i industrijska funkcija budu komplementarne. Nadam se da će mladi naraštaji i u novim uvjetima nastaviti tradiciju stoljetnih lošinjskih brodograditelja, rekao je Vinko Mužić.

Zlatno doba jedrenjaka

A da je 160 godina brodograditeljske tradicije Lošinja nevjerojatno bogatstvo i fascinantna priča, svjedoči gotovo tristo stranica knjige bogato ilustrirane fotografijama, u kojoj autor zanimljivo i pritom znanstveno-istraživački utemeljeno daje mnoštvo podataka kroz osam poglavlja, počevši od pregleda brodogradilišta na Sjevernom Jadranu početkom 19. stoljeća kada ih je bilo preko 20, a samo u Malom Lošinju je 1856. godine bilo 11 brodogradilišta.

Na mjestu današnjeg, Brodogradilište je 1850. izgradio Marko Martinolić, a Lošinjska plovidba njegov je peti vlasnik. Zlatno doba lošinjske brodogradnje vezuje se uz gradnju jedrenjaka, a u razdoblju od 1850. do 1884. godine u lošinjskim je škverovima izgrađeno preko 500 jedrenjaka.

Vrhunac moći lošinjske flote jedrenjaka bio je 1869. kada je u jedanaest brodogradilišta radio 651 radnik. U lošinjskom Brodogradilištu 1872. porinut je bark Reno koji je na putovanju od New Yorka do Istanbula postigao svjetski rekord u brzini onog vremena stigavši na odredište u samo 23 dana.

Prvi uveli aluminij

Nakon detaljnog pregleda o razdoblju jedrenjaka, knjiga donosi i mnoštvo zanimljivosti iz razdoblja željeznih jedrenjaka i parobroda, potom o razdoblju između dva svjetska rata, koje je obilježeno gradnjom luksuznih jahti, zatim o vremenu od 1945. do 1972. kada je nakon nacionalizacije ostalo jedno brodogralište, ali ni u tim uvjetima nije se odustajalo do inovacija pa je malološinjsko Brodogradilište bilo prvo u Jugoslaviji u primjeni aluminija.

Od 1973. do danas Brodogradilište je u sastavu Lošinjske plovidbe, o čemu govori pretposljednje poglavlje, dok posljednje donosi neobično zanimljive podatke o Lošinjanima koji su diljem svijeta ostvarili uspješne brodograditeljske karijere, upravo na zasadama otočne tradicije.

Autor Sokolić, koji je prve retke ove knjige napisao još prije 30 godina, a prije 18 mjeseci je definitivno donesena odluka o izdavanju spomen knjige, kaže da je sretna okolnost što je to učinjeno baš povodom visoke obljetnice koja podsjeća da bi trebalo napraviti više na čuvanju i prenošenju znanja o našim ljudima, njihovu trudu i uspjehu kao mogućem nadahnuću za buduće naraštaje.

Među onima koji su diljem svijeta ostvarili uspješne brodograditeljske karijere su obitelji Cosulich u Italiji i Martinolich u SAD-u, pa Giovanni Tarabocchia koji je brodogradilište osnovao na Krimu još 1880. te braća Scopinich koji su 30-ih godina 20. stoljeća na Long Islandu nedaleko New Yorka izgradili dva brodogradilišta.

Komentari (12)

Komentira Lussinkale 11-12-2010 13:16,   Knjiga Nije točno da niti jedan grad na istočnoj obali nema ovakvu knjigu o brodogradnji. Ima Kostrena koja je daleko najača što se tiče Pomorstva na ovom dijelu Jadrana.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira kostrena 11-12-2010 22:40,   ... Uz mogucnost da je mi promakla ta knjiga, bi te molio podatke i forsi jednu internet adresu, jer ja za tu knjigu o kostreni nisam cuo   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Lussinkale 12-12-2010 09:06,   Knjiga Ima knjiga Kap. Jure Suzanića -Kostrena pod Jedrima u kojoj se spominju mnogi Kostrenski jedrenjaci sa podacima kamo su izgrađeni i obiteljima vlasnicima istih pa se u njoj spominju brodogradilište u Martinščici i okolici Kostrene kao Urinj, Sušak, Bakar i Kraljevica. Ima još jedna koju sam bio posudio davno, ali sada se ne sijećam autora radi se isto o oblijetnici postojanja brodogradilišta Viktor Lenac, pa se tu spominje što je izgrađeno na navozima tog brodogradilišta. Stoga nije Lošinj jedini na Istočnoj obali Jadrana.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira apsyrd 12-12-2010 09:33,   Knjiga Naravno da Lošinj nije jedini...Ali ako dobro proučiš povijest pomorstva na istočnoj obali Jadrana, doći ćeš do možda za tebe frapantne činjenice da je Mali Lošinj u drugoj polovici 19 stoljeća bio apsolutno nabitnija "metropola" pomorstva na toj strani Jadrana, daleko čak ispred Rijeke i u jednom trenutku i Trsta! Sa svojih 11 brodogradilišta i preko 160 jedrenjaka duge (prekooceanske) plovidbe, na tvoju žalost ili našu sreću, bio je najjači centar pomorstva. Čak se i u Trstu na par mjesta nalazi lošinjski grb, na kojem je usput rećeno, jedrenjak duge plovidbe, ima i ulica po imenu Lošinja, al nisam upoznat da se slično može naći, a da je vezamo uz Kostrenu. Da nebi pomislio/la, svaka čast Kostreni za pomorsku tradiciju i povijest, stvarno ona je dojmljiva, al u doba jedrenjaka, Lošinju niste bili ni crno ispod noktiju! Nek se nitko ne uvrijedi....   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Lussinkale 12-12-2010 10:42,   Kniga Ne bih se baš složio sa ovom konstatacijom apsyrd, nemam vremena da sada ti sada rastumačim što je sve Kostrena imala u doba jedrenjaka recimo tamo od 1850 na dalje. Nitko ne negira da Lošinj nije ima respektabilono brodoarstvo, no ko je bio jači Kostrena ili Lošinj dalo bi se dikutirati. Osim toga Kostrena nije daleko pa ako se želiš uvijeriti u to što ti govorim imaš u Kostreni Narodnu čitaonicu u kojoj možeš naći dosta relevantnih podataka isto kao i kod par Kostrenjskih obitelji koji imaju odličan arhiv u koji sam se i osobno uvijerio. No da ne ulazimo sada u raspravu, pojava ovakve knjige je dobra, ali nikako jedina na istočnoj obali kako to neki tvrde.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira lova 12-12-2010 12:07,   jadni Apsyrde ??? Od metropole pomorske, ovi Čobani stvorili su škver za pranje love sa kooperantima. Koliko još Lošinjana radi? A koliko je koperanata?  Zašto nije u knjizi napisano cije je sada vlasništvo brodogradilište ? Zna se , Dumanića i Orlečana   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Lussinkale 12-12-2010 12:33,   Škver Lova svaka ti čast,   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira lova 12-12-2010 18:32,   jadni Bilo bi poželjno, moralno i poslovno da ste se sjetili tu knjigu darovati, za Božić ili Novu godinu svim sadašnjim i bivšim uposlenicima, kada ste im vec oteli škver onda im poklonite knjigu za sjetu. Toliko imate valjda još novaca u kasi da se može štampati potreban broj knjiga, to je za Vas par onih debelih poslovnih ručaka (ili reprezentacija).   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira apsyrd 12-12-2010 19:01,   Činjenice Evo jedan zanimljiv link, pa si malo pročitajte.    Link Text    A ako vam se neda, mali dio koji je vrlo zanimljiv!    "U velikoj plovidbi na dalekim putovima i velikim morima nije vodila zapadna, nego uvijek istočna i osobito otočka Istra, dakle uvijek hrvatski mornari. Još godine 1870, kad jedrenjaci popuštaju, od 183 jedrenjaka duge plovidbe u Istri otpada 90% na istočnu obalu Istre. Na čelu je Lošinj sa 70% sudjelovanja u ovom broju jedrenjaka duge plovidbe, iza njega Volosko s 10%, Cres s 8%, Lovran s 3,5%. Rovinj je u ovoj dugoj plovidbi na sedmom, Piran (toliko sposoban u maloj obalnoj plovidbi) tek na četrnaestom mjestu. Tonaža jedrenjaka duge plovidbe [225] iznosi 80.000 tona, tako da prosječna veličina jednoga broda iznosi 437 tona. Kako od svih ovih brodova otpada na Lošinj oko 130, iznosi lošinjska tonaža velikih jedrenjaka duge plovidbe 1870. još uvijek nekih 56.000 tona. Godine 1875. ima Lošinj svega jedan parobrod, 1906. ima ih 14."   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira apsyrd 12-12-2010 19:08,   Činjenice 2 ... i još malo:    "Gotovo nenastanjen do sredine 13. stoljeća, Lošinj se do 19. stoljeća razvio u jednu od vodećih regionalnih pomorskih sila, a grad Mali Lošinj, iza Trsta, u drugu najvažniju luku na Jadranu. Lošinjani su bili cijenjeni po svojoj vještini izrade jedrenjaka, ali i kao najbolji pomorci na Mediteranu. Upravo u tom razdoblju definiran je arhitektonski izgled centra Malog Lošinja koji je gotovo nepromijenjen ostao i do danas.    Mjesto Mali Lošinj imalo je u 19. stoljeću šest brodogradilišta. Zahvaljujući njima, Mali Lošinj postao je europska brodograđevna i brodarska sila – brojem izgrađenih jedrenjaka duge plovidbe uzdigao se jedno vrijeme u austro-ugarskoj brodogradnji na drugo mjesto. Lošinjsko brodarstvo imalo je u drugoj polovini 19. stoljeća gotovo 150 jedrenjaka, što je više od cijele susjedne Istre. Plovidba na jedra dostigla je vrhunac između 1855. i 1870., kada na lošinjskim jedrenjacima plovi 1.400 kapetana i mornara. Među najpoznatijim su lošinjskim brodograditeljima i brodarima obitelji Karatanich, Tarabochia, Martinolich (budući osnivači brodogradilišta u Monfalconeu), Cosulich (današnji vlasnici brodarske tvrtke u Trstu)."    http://www.tz-malilosinj.hr/ Destination.aspx?id=2   » Prijavite komentar Administratoru »    Komentira bruno 12-12-2010 20:02,   Moj galebe Čuo sam da se lošinjske jedrenjake na moru prepoznavalo po tome što za njima nikad nisu letili galebovi   » Prijavite komentar Administratoru »    Komentira bruneta 12-12-2010 20:13,   orli E moj Bruno, ove vlasnike brodogradilišta prepoznat ce se kako za njima lete janjci. Oni nemaju pojma ča je jedro, oni misle da je to tavajol za obrisat usta posli spize.   » Prijavite komentar Administratoru

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 14000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.