"Marina" neće ploviti, ali će živjeti

Dok traju napori i prijepori oko dovođenja brodova za kružna putovanja koji bi trebali popraviti slabašnu turističku krvnu sliku Rijeke, u luku je uplovio jedan posve drugačiji bijeli brod - »Marina«, javlja Novi list o dolasku u Rijeku nekoć lošinjske »Marine« 

Popularni cruiseri, oko kojih se već godinama lome koplja na relaciji Grad - Lučka uprava, a odnedavno napokon najavljuje suradnja na njihovom dovođenju, iz Rijeke bi, po prirodi svoje namjene, turiste trebali odvoditi na putovanja Mediteranom. »Marina«, s druge strane, iako također namijenjena prvenstveno posjetiteljima Rijeke, turiste neće voditi nigdje, već će im pružati smještaj s pogledom na riječku luku, a možda i cruisere u njoj. Marina bi, nakon punih sedamdeset godina plovidbe i prijevoza putnika, te sedam godina provedenih na vezu u Malom Lošinju u ulozi sezonskog ugostiteljskog objekta, trebala postati riječki brod-hotel ili, kako kaže Dubravko Kušeta, direktor tvrtke »Arhipelag« u čijem je brod vlasništvu, jedini riječki »botel«, od engleskih riječi boat(brod) i hotel.

Ideja, ističe Kušeta, sama po sebi nije ništa novo, jer primjera trajno vezanih brodova koji u lukama primorskih gradova u svijetu ima napretek, ali je riječ o prvom pokušaju da se takav projekt ostvari u Rijeci. Do realizacije projekta put je dug, jer Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka tek treba odlučiti o izdavanju koncesije tvrtki »Arhipelag« za obavljanje hotelske djelatnosti na rok od deset godina, a dobar dio broda trebat će i preurediti kako bi zadovoljio hotelske standarde, no vlasnici ističu kako bi cijeli posao mogao biti dovršen do početka iduće turističke sezone.

Kronični manjak

- Djelatnosti kojima će se »Marina« baviti bit će u funkciji prvenstveno putnika na području lučkog područja, ali i građana Rijeke. U konačnici »Marina« bi trebala biti plutajući hotel, odnosno »botel« sa svim atributima pravog hotela - smještajnim kapacitetima od šezdesetak kreveta, ugostiteljskom ponudom restorana i caffe-bara, te zabavnim sadržajima, a predviđamo i uređenje mini-wellnesa. Rijeci kronično nedostaje smještajnih kapaciteta pa vjerujemo da će mogućnost smještaja u samom centru grada sasvim sigurno biti dobro prihvaćena. Planiramo uređenje na razini srednje kategorije smještaja, a ciljna skupina su nam turisti i putnici koji se, zasad, vrlo kratko zadržavaju u Rijeci. Naime, po statistikama, prosječan se gost u Rijeci zadržava manje od dvije noći, a mi ćemo, u suradnji sa Turističkom zajednicom i turističkim agencijama nastojati biti dio osmišljenog plana zadržavanja tih gostiju i nuđenja razloga za njihov što dulji ostanak, ističe Kušeta.

Sam brod, unatoč dubokoj »starosti«, u vrlo je dobrom stanju, o čemu svjedoči i njegov vanjski izgled, ali i dobro očuvana i dijelom već preuređena unutrašnjost, u kojoj vlasnici, za početak, planiraju pokretanje ugostiteljske djelatnosti na površini od četiristo kvadrata. Taj bi dio broda trebao biti otvoren odmah po izdavanju koncesije za obavljanje djelatnosti te rješavanja priključaka na komunalnu infrastrukturu, nakon čega vlasnici planiraju ostatak broda uređivati po fazama.

Catering za početak

- Planiramo za nekoliko tjedana rad započeti u ugostiteljskom prostoru na drugoj palubi. Radi se o prostoru s tri šanka, namijenjenom dnevnoj ponudi kao caffe-bar te s mogućnošću duljeg rada sa zabavnim sadržajima u večernjim satima. Prostor je višefunkcionalan te se u njemu mogu održavati koncerti, slušati i plesati uz muziku, te organizirati razni drugi događaji. Dok ne uredimo vlastiti restoran planiramo uz pomoć cateringa ponuditi mogućnost organizacije vjenčanja te obilježavanje raznih događaja, tiskovnih konferencija, svečanih večera i domjenaka.

Vjerujemo da će »Marina« ponudom dobro ići u korak sa brojnim planovima razvoja Rijeke i riječke luke. Pred Rijekom je burno i vrlo zanimljivo razdoblje njenog daljnjeg »otvaranja« prema moru i veseli nas što ćemo biti dio toga, kaže Kušeta.

Ambiciozan plan o pokretanju plovećeg hotela vlasnika Marine nije prvi takav u Rijeci, dovoljno je sjetiti se najava prije otvaranja »Arce Fiumane« koja je također trebala postati svojevrsni hotel, nudeći i smještaj, uz restoran i bar. No sve je ostalo na planovima, pa Rijeka danas ima dva ugostiteljska objekta na brodovima, »Arcu« i »Ninu«. Stoga je opravdano pitanje koje se ovih dana, po objavi vijesti o dolasku »Marine« u Rijeku, često poteže u razgovorima Riječana - hoće li sve skupa završiti tek još jednim plovećim noćnim klubom, a priče o hotelu, wellnessu i svemu ostalom ostati - tek priče. Kušeta tvrdi da se s »Marinom« povijest neće ponavljati.

Realan rok

- Postavili smo sami sebi realan rok od godine dana da počnemo s ponudom hotelskog smještaja. Do idućeg ljeta svakako namjeravamo izvesti radove koji će omogućiti da barem jedan dio broda stavimo u tu funkciju, a nakon ljeta nastavit ćemo s radovima dok brod ne bude u potpunosti uređen kao hotel. Naravno, naši planovi ovise i o čitavom nizu drugih faktora osim nas samih, od ishođenja dozvola, izrade sve potrebne dokumentacije i slično pa će i to imati utjecaja na dinamiku radova. Moram istaknuti da je »Marina« bila u funkciji kao putnički brod, s kabinama, tako da će preuređenje u hotel ipak biti jednostavnije nego što je to možda bio slučaj s nekim drugim brodovima, kaže Kušeta.

Oprečne reakcije

Vijest o dolasku broda »Marina« u riječku luku, gdje bi taj nekad legendarni brod Lošinjske plovidbe u idućih najmanje deset godina trebao služiti kao ploveći hotel, odmah po objavi izazvala je velik interes, ali i oprečne reakcije Riječana, barem ako je suditi po komentarima na portalu Novog lista. Dok jedni pozdravljaju ideju i nadaju se skoroj realizaciji ambiciozne ideje vlasnika broda koja će, smatraju, popraviti ponudu smještajnih kapaciteta u gradu gdje su svima puna usta urbanog turizma, ali »urbani turist« u njemu gotovo da i nema gdje odsjesti, drugi su manje oduševljeni dolaskom broda. Uz »Arcu Fiumanu« i »Ninu«, privez trećeg broda uz obalu, smatraju neki, pretvorio bi putničku luku, inače praktički jedini potez morske obale dostupan građanima u centru grada, u »groblje brodova« bez voznog reda.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel ističe, međutim, da je putnička luka kao takva izgubila svoju funkciju, budući da su brodske veze prema kvarnerskim otocima odavno preusmjerene na trajekte i posljednjih desetak godina na katamarane, čime su klasični putnički brodovi iz luke nestali.

- Nema ništa loše u tome da taj ispražnjeni prostor bude ispunjen brodovima s drugim djelatnostima. U Rijeci je uobičajeno da se uvijek netko protiv nečega buni pa je tako i s »Marinom«. Na Barceloni nikog ne smeta prodaja cvijeća, kao turistička atrakcija, na štandovima koji u Rijeci ne bi imali šanse zadovoljiti estetske kriterije. U Amsterdamskoj luci privezan je ne jedan, nego nekoliko brodova-hotela pa nikome ne smetaju. No, jedno je sigurno i u to se mogao uvjeriti svatko tko je ikad bio na brodu »Marina«, a to je da ni u kom slučaju, unatoč starosti broda, nije riječ o olupini nego o izuzetno dobro očuvanom brodu. U njemu je još dobar dio izvornog, masivnog drveta i drugih elemenata uređenja unutrašnjosti i on već sada sigurno može poslužiti za organizaciju raznih događaja, ističe Obersnel.

Hlača: Imamo pozitivno mišljenje

Sličnog je mišljenja i ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača, koji ističe da je otvaranjem Molo longa za javnost oslobođen prostor za privez ribarskih i drugih brodova koji su se do tad vezivali na putničkoj obali, gdje je stvoren prostor za druge aktivnosti usmjerene na oživljavanje tog dijela gradskog središta, čemu će, smatra, pridonijeti i brod-hotel.

- O tome su pozitivno mišljenje već izdale nadležne službe Grada koje su i jedine mjerodavne za odlučivanje je li takvom brodu mjesto u luci ili ne. Moram istaknuti da koncesija za brod još nije izdana, pa je možda i prerano komentirati cijelu stvar. No, službe Grada i Lučke uprave donijele su zaključak da djelatnost broda-hotela gradu treba tako da smo, s naše strane, izdali pozitivno mišljenje o izdavanju koncesije. Do sada, isto tako, nismo zaprimili nikakve primjedbe, a u budućnosti će turističko tržište najbolje pokazati koliki će biti interes gostiju za smještajem u takvom objektu, smatra Hlača.

Interes turista u velikoj će mjeri, smatra direktor Turističke zajednice Rijeka Petra Škarpe, biti određen potezima vlasnika broda, baš kao i u svakom drugom hotelu, neovisno o tome je li riječ o kopnenom ili pomorskom objektu.   

Škarpa: Dobrodošao

- Cijena, ponuda, uređenje i sve ostalo što određuje odnos prema gostu imat će presudan utjecaj na poslovanje budućeg broda hotela, isto kao i u bilo kojem hotelu. Takvih-brodova hotela ima mnogo i to neće biti ništa novo, ali u svakom slučaju Rijeci je svaki novi smještajni kapacitet dobrodošao, zbog povećane potražnje za smještajem. Nadam se da će hotelski dio broda uskoro biti u funkciji, idealno bi bilo već za idući Riječki karneval, tako da na njega možemo smjestiti dio karnevalskih gostiju ili grupa, kaže Škarpa.

Tko će biti prvi gosti »Marine«, prerano je reći, budući da brod još nije dobio ni koncesiju za obavljanje djelatnosti u riječkoj luci. Za sad je jedino sigurno da će, ukoliko je dobije, što prema izjavama čelnih ljudi Grada i Lučke uprave nije upitno, idućih deset godina svog bogatog »života« provesti vezan na Adamićevu gatu, gdje će, prema riječima Dubravka Kušete, gostima nuditi smještaj, hranu i zabavu, kao i drugi hoteli, ali i »pregršt lijepih uspomena, priče sa raznih mora, putovanja i luka te doživljaje bezbrojnih putnika« - čega u »običnim« hotelima ipak nema.

Povijest obilježena spašavanjem izbjeglica

Brod »Marina« izgrađen je davne 1936. u danskom Frederikshafenu, u brodogradilištu Verf&Flydedock, kao brod koji će od tada pa sve do 1955. povezivati Frederikshafen sa švedskim Göteborgom. Kuma mu je bila švedska princeza, kasnija danska kraljica Ingrid po kojoj je dobio svoje prvo ime »Kron princessan Ingrid«. Po završetku Drugog svjetskog rata prevozio preživjele logoraše iz njemačkih koncentracijskih logora, kao i izbjegle poljske i njemačke Židove, između Lübecka i Gdinje na jednoj i Malmea, Göteborga i Trelleborga na drugoj strani. Pet godina kasnije, brod je zbog rasta prometa na liniji produljen za osam metara, a 1955. dobio je s novim vlasnikom i novo ime »Christoffer Pohlen«, te novu liniju Visby - Nynashamn - Oskarshamn. Ime koje nosi do današnjih dana - Marina - dobio je 1963. godine, kada je još jednom promijenio vlasnike da bi konačno, 7. studenog 1969., zaplovio u floti Lošinjske plovidbe, za koju je održavala brojne linije između hrvatskih, ali i talijanskih luka. Na samom početku Domovinskog rata, u jesen 1991. »Marina« je još jednom prevozila izbjeglice, baš kao i nakon Drugog svjetskog rata, no ovoga puta nije bila riječ o onima koji su se vraćali svojim domovima, već o stanovnicima Konavala i Dubrovnika koji su pred ratnim razaranjima bili prisiljeni napuštati svoje domove. Posebno je dramatično, prisjeća se Marinko Dumanić, današnji predsjednik uprave holdinga Lošinjska Plovidba, bilo prvo putovanje do Dubrovnika koji je bio pod blokadom Jugoslavenske ratne mornarice.

- Tada je s kopna pucano na brod koji je pogođen s više gelera granate koja je pala uz desni bok, ali srećom nitko nije stradao. Brod je na tom putovanju u više navrata zaustavljan, a na koncu pod prisilom usmjeren u Boku kotorsku, gdje je Jugoslavenska mornarica izvršila pregled broda, no na koncu je ipak pušten natrag prema Splitu. Brod je nakon toga odradio još dva putovanja do Dubrovnika, no srećom nisu se ponovile nedaće iz prvog pokušaja, kaže Dumanić.

Posljednji put »Marina« je u sezoni 2005. godine povezivala Pulu, Mali Lošinj i Zadar, kao brod »Lošinjske plovidbe«, a godinu kasnije prodana je tvrtki Arhipelag, koja ju je na njen 70-ti rođendan usidrila u lošinjskoj luci, da bi prošlog petka bila privezana u Rijeci.

Obersnel: Interes u Skandinaviji

Na privođenju broda planiranoj svrsi, dakle kombinaciji ugostiteljske i hotelske djelatnosti u određenom roku, koji tek treba definirati, inzistirat će i gradonačelnik Obersnel prilikom odlučivanja o izdavanju koncesije na Upravnom vijeću Lučke uprave, čiji je član.

- Naš je interes da brod bude u funkciji koju su vlasnici najavili. Pri tom je hotelski smještaj izuzetno važan zbog velikog interesa za smještajnim kapacitetima upravo u središtu grada. Smatram da će brod-hotel biti izuzetno zanimljiv gostima Rijeke i u ime Grada pozdravljam taj projekt. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je »Marina« izgrađena u Skandinaviji, gdje je i plovila pod imenom »Kron Princessan Ingrid« i već sada postoji interes gostiju iz tog dijela Europe za tim brodom, kazao je Obersnel.

(Marinko Glavan, fotografija Silvano Ježina)

Povezano:
"Marina" neće ploviti, ali će živjeti
Legendarna lošinjska Marina postat će riječki brod-hotel

Komentari (41)

Komentira 01-10-2011 19:07,   ... Na plovidbi do Rijeke, izgubila se povijesno, edukativna i kulturna komponenta projekta Marina.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira kultura 01-10-2011 19:55,   ... Ta se komponenta u Lošinju odavno izgubila. Jedino ju možete naći od izbora do izbora kad Gari obećaje Apoxiomena. Sve ostalo je svedeno na mirisni vrt na najprometnijem zavoju u lošinju sve miriše na ispušne plinove baš kao i lokalna politika. PS: a i naj novije kulturno dostignuće lošinja je da mujagić obnavlja Prvu hrvatsku čitaonicu.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira pravopisac 01-10-2011 20:14,   ... Kultura piše: "PS: a i naj novije kulturno dostignuće lošinja je da mujagić obnavlja Prvu hrvatsku čitaonicu. "    A što je u svezi toga problematično?     PS: kad si već uzimaš nick kultura trebao bi znati da se osobna imena i toponimi pišu velikim početnim slovom.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira kultura 02-10-2011 08:23,   ... Kako tvoj topnim nije napisan velikim slovom onda smo negdje isti.  A sto se tiče imena ona koja napisem malim slovom to je pokazivanje sto mislim o takvim profiterima.  mujagić i gari su upravo to, jer promijeniti prostorni plan da bi se u centru grada mogao izgraditi nocni klub na vrhu najstarije pomorske škole na Jadranu nije ništa drugo nego profiterstvo.  A Marini koja je bila daleko od grada nisu dali da ostvari projekt valjda zato jer im nisu dali dio kolača.  Pitam se zašto onda i ostali kafici nebi dobili kategoriju noćni klub ako zadovolje teh. uvjete znači li to da će se grad pretvoriti u dernek prčiju u kojoj će pijani maloljetnici biti jedini koji će donositi zaradu.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira pravopisac 02-10-2011 08:45,   ... Dečec dragi, ja niti nisam napisao ni jedan toponim (toponim, a ne topmin kako ti pišeš). Netko tko si uzima nick kultura mogao bi znati da je toponim ime naselja (grada, sela) i zemljopisnog objekta (mora, rijeke, planine itd.)    Da si informiraniji nego što si zloban znao bi da se u obnovljenoj pomorskoj školi MORA naći ugostiteljski objekt zato što Balijin prostorni plan NIJE promijenjen. A ako se tamo izgradi noćni klub bit će to JEDINI noćni klub na Lošinju koji će udovoljavati propisima za noćne klubove i neće raditi nezakonito bez uvjeta kao ostale lošinjske birtije koje bukom maltretiraju susjede.    Nisi mi odgovorio što je problematično u tome da Mujagić obnavlja Prvu hrvatsku čitaonicu.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira kultura 02-10-2011 11:25,   ... Kao ni što ti nisi odgovorio kako ćeš rješiti problem buke koja će nastajati cijelu noć ispred tog noćnog kluba i kako ćeš riješiti problem obeznog parkirališta koje objekti moraju imati ako su kapaciteta preko sto ljudi a to noćni klub je jer minimum kvadrata za noćni je sto kvadrata.  A zašto mi smeta što mujagić obnavlja čitaonicu pa ne smeta.  Samo tim naglašavam da Lošinjanima uvijek netko drugi gradi i diže kvalitetu života a oni se poslije udaraju u prsa kao jako tradicionalni i kulturni.  Uvijek čekaju da im netko drugi napravi.  A što se tiče Balijinog plana nije on Balijin nego je bio plan grada Lošinja i ugostiteljski objekt se tamo mogao naći bez ikakvog problema samo ne noćni klub.  I dalje sam mišljenja da izgradnjom noćnog kluba u centru pogoršavamo ponudu grada Lošinja i ne razumijem tu strategiju s jedne strane TZ fura"obiteljski turizam" a noćni u cetru je buka i dernek što se ne slaže s parolom da je Lošinj otok mira vitalnosti i zdravlja. Na što bi ja dodao i otok idiota koji furaju ovakav turizam jer nas je to upropastilo i vratilo sto godina unazad.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira 02-10-2011 11:54,   ... Što Mujagić nije Lošinjan?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira .. 02-10-2011 11:59,   ... Na sva pitanja glede noćnog kluba nema šta odgovarat anonimni komentator nego nadležna služba.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira 02-10-2011 12:53,   ... Koliko ja znam Mujagić je rođen u Lošinju i živi tu cijeli svoj život. Nije on "netko drugi" nego jedan od nas.    Pitanja u vezi noćnih klubova u relaciji sa turističkom ponudom Lošinja nisu besmislena i treba ih postavljati. Nažalost, ovo je grad u kojem je luka zamijenjena marinom u kojoj cijelu noć ljudi na godišnjem odmoru na svojim plovilima sviraju, pjevaju i deru se kao u pola dana. Ovo je grad u kojem nema noćnih klubova zato što lokalna vlast vodi politika "cijeli grad je razuzdana supijana krčma", pa kafići rade do kasno u noć. Nažalost ovo je grad u kojemu je lokalna vlast dokinula Zakonom propisane razine buke i vrijeme u kojem se smiju emitirati, navodno u korist turizma, mada nitko nikada nije ispitao efekte takve politike među turistima i njihovim stanodavcima. Nažalost lošinjski maloljetnici bez ikakvih prepreka kupuju i konzumiraju alkohol i pijani galame gradom cijelu noć, a da nitko niti ne pokušava provesti korpus zakona koji takvo ponašanje trebaju spriječiti i sankcionirati.    Zbog svega toga pravi noćni klub, sa izolacijom i načinom korištenja kako bi to trebalo biti, je sadržaj koji Lošinju treba. Druga je stvar pitanje može li financijski opstati uz ovakvu nelojalnu konkurenciju kafića i gradsku politiku. Vjerujem da pitanje lokacije nije ovdje presudno jer je sva pijana i glasna ekipa već na ulicama. Nema se tu što više dodati.     I cijeli taj projekt neće se odvijati "na vrhu najstarije pomorske škole na Jadranu", kako to kaže kultura, nego na vrhu opasne ruševine o kojoj nitko ne vodi brigu već desetljećima. Dosta je te manipulacije emocijama prema staroj školi, stara škola više ne postoji. Postoji ruglo i opasnost uz koju odgovorni roditelji ne puste djecu da prolaze. Nije valjda Mujagić kriv što je ta zgrada takva i baš me zanima kome je u interesu da i dalje ostane takvo stanje. Mujagiću, sagradi tamo BILO ŠTO, sve je bolje od ovoga.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira kultura 02-10-2011 13:19,   ... Kako znas gdje je rođen jesi ga pitao ili.......   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira cooltoora 02-10-2011 13:28,   ... E moj kultura, od svega što je gore nepisano tebe zanima samo gdje je Mujagić rođen   Sigurno te boli ono "I cijeli taj projekt neće se odvijati "na vrhu najstarije pomorske škole na Jadranu", kako to kaže kultura, nego na vrhu opasne ruševine o kojoj nitko ne vodi brigu već desetljećima." pa bi okrenuo temu na mjesto rođenja.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira plin 02-10-2011 19:12,   ... ja bih tu sagradio uredjeni kompleks i poklonio ga plavom svjetu da prezentira dobrog dupina marka, djonia, emila... i morsku kornjacu milku   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Abdija 2 02-10-2011 23:06,   ... A gdje je nestao prijedlog o Džamiji baš mi se sviđao što je Kikiću zaprijetili ti da ćeš izgubit besplatnu kavu i krafnu od jučer?? ha ha!   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira tk 03-10-2011 09:12,   Džamije i krafne Navod A gdje je nestao prijedlog o Džamiji baš mi se sviđao što je Kikiću zaprijetili ti da ćeš izgubit besplatnu kavu i krafnu od jučer?? ha ha!     Kad bi besplatne kave i krafne Kikiću ovisile o njegovom stavu prema gradnji džamija, on bi ostao bez njih još prije tri mjeseca:    Koja je svrha razglasa s minareta riječke džamije?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Imam 04-10-2011 18:43,   Omerspahić IMAM informaciju da je Arsen Mujagic prodao kat u pomorskoj školi na kojem je trebao biti nočni klub,nekakvom Šeiku iz Omana za potrebe muslimanske zajednice .Radi na promjeni projektne dokumentacije , tj iz ugostiteljske namjene u kulturnu(džamiju).   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Nemam 04-10-2011 19:53,   ... Projektna dokumentacija je već izmijenjena, ali ima problema s uklapanjem orijentalnih elemenata u mediteranski ambijent.      » Prijavite komentar Administratoru   Komentira dj 04-10-2011 23:01,   cajka A na vrhu tornja DJ Kamalić (i njegove cajke)   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira nazi kultura 04-10-2011 23:31,   ... Na članak o Marini, odnosno na opasku prvog komentatora o tome da je napušten pompozno najavljeni kulturni koncept Marine, osoba koje se naziva kultura, forsira zanimljivu raspravu. Opaska o napuštanja koncepta kojeg je slavodobitno prestavio I.Krstaš u Večernjem listu u studenom 2008. ražestila je strašno kulturu. I.Krstaš je u Večernjem rekao npr. da se u Marini : „Uređuje se muzejsko - prezentacijski dio, kabine za smještaj, te ugostiteljstvo, koje jedino za sada posluje... Marina je bila i ostati će mjesto susreta, dobrog provoda, uspomena.“  U „objektivno“ napisanom članku isti I.Krstaš je predstavljen kao „uporan u gotovo borbi s vjetrenjačama nebi li stvorio atraktivan brand“ ali i mudar lik koji je uspio osigurati županijsku koncesiju za vez jer je on srećom znao da se Marina može svrstati u „zakonske izuzetke! (objekt od spomeničkog, povijesnog ili estetskog značenja za lokalnu sredinu)“  Cijeli članak je prenesen na ovoj stranici 28.studeni 2008.    Na benigni komentar o napuštanju kulturnog koncepta broda Marina, dobili smo ostrašćeni i šovinistički ispad o kulturnoj politici gradonačelnika koji samo „obećaje“ Apoxiomena radi svog političkog probitka a bogami dobio ga je i mujagić.     Prema doktrini krvi i tla koju gorljivo zastupa kultura, netko tko se preziva mujagić ne bi smio ni proći pored kulturnog dobra a kamoli da bi se smio upustiti u izvođenje građevinskih radova na kulturnom dobru, u konkretnom slučaju, staroj pomorskoj školi. Prema kulturinom tumačenju građevinski radovi na uređenju stare pomorske škole predstavljaju kulturno dostignuće a to nikako ne bi smjelo biti u režiji mujagića. Tako širokim tumačenjem kulturnog dostignuća, kultura izjednačava slikara za štafelajem i radnika na mješalici za beton. To je za kulturu ista stvar, kulturno dostignuće a jedino je bitno da ni u jednom slučaju to ne bude mujagić. Jer naravno mujagić i kultura ne idu zajedno.    I dalje ostaje nejasni razlozi kulture da komentare o Marini odvede u šovnističku raspravu o neprihvatljivom kulturnom dostignuću uređenja zgrade koje je ruglo grada i pobjegne od teme Marine i propasti poslovnog poduhvata I.Krstaša koji se može opisati kao podmetanje običnog birtijašenja pod kulturno događanje. Kako je teško prodati mišićavog izbacivača kao kustosa, jasno je da takav vizionarski koncept nije uspio i to se na da sakriti.    Nije vezano za temu Marine ali bih ipak parafraziro I.Krstaša koji je slavodobitno ustvrdio da je za Marinu „ bolje u turizam nego u rezalište“, i rekao da bi i za zgradu stare pomorske škole „bilo bolje u turizam nego u šutu“ pa makar ju i mujagić uredio.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira fiškal 04-10-2011 23:52,   ... objasni ti meni nazi kultura kako firma sa jednim zaposlenim može dobivati izgradnju objekata poput opskrbnog, ili bočaca. Također mi objasni kako se čovjeku koji je dužan i bogu i vragu daje već treća master investicija na izvođenje. Možda imam krive kriterije, ali za mene čovjek koji je dužan na sve strane nije primjer nekoga kome bi se trebale povjeravati takve investicije.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira ZDRAV RAZUM 05-10-2011 08:49,   ... Najveci seronja u cijeloj ovoj priči je administrator jer sve što se ovdje piše nema veze s temom.  A uvjek napominje u pravilu da će obrisati one članke koji nemaju veze s temom.  Prema tomu i Mujagića i ostale se ovdje blati bez pokrića to je bez veze kao i sve ostalo u našem gradu zahvaljujući vlasti koja se maćehinski ponaša prema svim građanima.  Svi pa uključujući i Mujagića i Krstaša žele uspjet u svojim namjerama i ne žele nikom biti niti dužni niti da poslovi ne idu ali ekonomska strategija grada je niska i onda je normalno da se ne može postići zdrava poslovna platforma s koje će građani moći graditi posao i prosperitet za zajednicu.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira ekonom 05-10-2011 09:40,   ... fiškal pita "kako firma sa jednim zaposlenim može dobivati izgradnju objekata poput opskrbnog, ili bočaca." Pitanje je glupavo iz dva razloga. Prvo zato što Mujagićeva firma ima desetak radnika, a drugo zato što oni koji izdaju lokacijske i druge dozvole ne pitaju za broj radnika nego za vlasništvo, projekt i ostalo. Imaš li ti novaca za gradnju i radnike ih se ne tiče, a firma može koristiti kooperante. Što radi većina građevinara. Pa kad smo kod broja radnika u firmi, šta kažeš na to da tri tvrtke koje su najveći dioničari Jadranke d.d. nemaju ni jednog radnika?    Nadalje fiškal piše: "Također mi objasni kako se čovjeku koji je dužan i bogu i vragu daje već treća master investicija na izvođenje."    A reci ti meni tko to daje investicije na izvođenje a da je za davanje ili nedavanje dozvola važno da li je dužan bogu i vragu?    I još kaže: "Možda imam krive kriterije, ali za mene čovjek koji je dužan na sve strane nije primjer nekoga kome bi se trebale povjeravati takve investicije." Kad se radi o poslu s Marinom ili nautikom nitko nikome ništa ne povjerava, već se radi o tome da ljudi ulažu novac i preuzimaju rizik ulaganja. Marina je privatno vlasništvo, zgrade nautike su privatno vlasništvo. Vlasnik odlučuje što će s njima. Može pustiti da brod potone ili da se zgrade uruše u same sebe. Ali kad bi vlasnik Marine i ovih zgrada bila država ili grad Lošinj tada bi imalo smisla postaviti pitanje kome se povjeravaju.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira fiškal 05-10-2011 09:43,   ... bočac i opskrbni su također privatno vlasništvo? Hmmm... Sereš!   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira fiškal 05-10-2011 09:48,   ... a što se tiče komentatore ZDRAVI RAZUM. Ti imaš sve samo ne zdrav razum. Kod ovakvih investicija nema "on želi ili ne želi ostat dužan". Zanima me što bi rekao da je s tvojom firmom sklopio ugovor, ti svoj dio posla odradiš, a platit će ti dragi bog, ako neće on, možda će Alah. Dal bi i onda pričao "On meni nije htio ostati dužan, al eto takva je klima pa se dogodilo"   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira ekonom 05-10-2011 09:49,   ... Bočac i opskrbni su bili privatni projekti u koje je Grad uložio svoje vlasništvo u vidu zemljišta, a za uzvrat dobio vlasništvo nad dijelom izgrađenih nekretnina. I to je to.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira fiškal 05-10-2011 09:53,   ekonomu... I tebi nadimak baš ne odgovara onome što govoriš. Uopće ne vidim analogiju između dioničara jadranke i mujagićeve firme jer ja da imam kapital mogu postat jedini i stopostotni vlasnik jadranke. Za posjedovat dionice ne trebaju mi radnici, al za izgradnu kapitalnog objekta ti itekako treba radna snaga, a ne 10 ljudi.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira ekonom 05-10-2011 10:08,   ... Za izgradnju kapitalnog objekta možeš samu realizaciju gradnje povjeriti poduzeću koje ima radnike i opremu. Pokušaj razlikovati pojam INVESTITOR od pojma IZVOĐAČ RADOVA. Kad dobiješ dozvolu da dogradiš kat na svojoj kući ti si investitor bez ijednog radnika, a obrtnik kojem povjeriš posao je izvođač radova. Jednostavno je, treba samo upotrebiti mozak   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Mujo katolik 05-10-2011 10:39,   ... Nazi kultura piše:  Navod Prema doktrini krvi i tla koju gorljivo zastupa kultura, netko tko se preziva mujagić ne bi smio ni proći pored kulturnog dobra a kamoli da bi se smio upustiti u izvođenje građevinskih radova na kulturnom dobru, u konkretnom slučaju, staroj pomorskoj školi.     Mislim da je tipu pod nickom kultura doktrina krvi i tla u drugom planu. Naime, on je posprdno napisao " a i naj novije kulturno dostignuće lošinja je da mujagić obnavlja Prvu hrvatsku čitaonicu." Ja bih rekao da mu je u prvom planu to što dotični ima prezime koje "vuče" na krivu vjeru, a znamo da je samo Hrvat katolik pravi Hrvat, te da samo takav smije obnoviti Prvu hrvatsku čitaonicu".   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Bujrum 05-10-2011 13:53,   ... Jebote koja skupina budala je na ovoj temi Alah, Alah.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira domaći 05-10-2011 16:15,   ... Svi nešto brontulaju da nautiku namjerava obnoviti neki Mujagić, a nitko ne pita zašto to ne učini neki pravi domaći za ljubav zavičaja i tradicije, a novaca se ima.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira fiškal 05-10-2011 18:01,   ... Ja i dalje ne razumijem zašto bi firme koje su većinski dioničari jadranke morale imat zaposlene? Jel za bit dioničar moraš imat zaposlene ljude ili je važniji kapital? Uključi ti malo mozak pa razmisli prije nego vučeš paralele između položaja planeta u Sunčevom sustavu i porasta nataliteta afričkih dvodihalica.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira . 05-10-2011 18:19,   ... A jesi li barem razumio da ni firma koja investira u gradnju ne mora imati ni jednog radnika?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira kokoperant 06-10-2011 11:22,   lov u mutnom To s kooperantima izgleda poprilici ovako. Ja direktor preduzeća javim se na natječaj iako nemam niti jednog zaposlenog radnika u svojoj firmi i naravno dobijem jer imam jeftiniju ponudu od GP Krka. Čim sam posao dobio uzmem za kooperanta GP Krk koji cijeli posao uredno napravi a meni šta ostane. Fora je valjda u neznam čemu jer kako će mi ostati išta a kamoli dobitak s ozirom da su ovi u startu bili jeftiniji od mene. Ali tako to kod nas ide. Sjednemo se za stol pa unaprijed dogovorimo dodatne radove i ko zna šta još. Vuk sit a ovce na broju bi se reklo   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira zurko 06-10-2011 12:31,   Pišem polako Kokoperante, tebi su se pobrkali lončići. Tvoj model poslovanja s javljanjem na natječaj da si jeftiniji od svih pa zato dobiješ posao, a onda sve naplatiš kroz dodatne radove važi kad posluješ s gradskim ili državnim proračunom gdje su natječaji obvezatni. Međutim, privatni investitor koji ulaže svoj vlastiti novac ne dobiva ni od koga posao na natječaju, nego ga sam poduzima. A ako nema radnike, njegova je stvar hoće li raspisati natječaj za izvođenje gradnje ili će cijenu dogovoriti za stolom. Ako nisi razumio, napisat ću ti polako: Privatni poduzetnik koji ulaže svoj novac u vlastiti projekt posao dobiva od samoga sebe, a ne od nekoga drugog na natječaju.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira pionirka 08-10-2011 10:00,   vijećnica da,ali ako unaprijed prodaš kat gradu za preko 3 tisuće po m2 cirka 5 mil. kuna onda si prilično pokriven javnim parama bez natječaja i možeš mirnograditi jer je eto nama vijćnica,bečka,nepohodna   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira sekretar SKOJa 08-10-2011 11:30,   ... Ako prodaš. Tu je važno ono "ako", što je na vrbi svirala. A prodaju vjećnice Gradu može ponuditi i neki drugi investitor, tko mu brani? A da li je vijećnica neophodna već je rečeno. U prostornom planu je upisano da u zgradi bivše nautike mora biti vjećnica.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira pionirka 08-10-2011 12:24,   vijećnica II mora biti?neophodna jer je to već rečeno?tako ja upisano?  očigledno braniš neki svoj interses ,sekretaru   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira sekretar SKOJa 08-10-2011 12:45,   ... Nemam drugi interes do podjeb***** Rudijevu TNT grupu Da gradska vlast nije smatrala kako je vjećnica neophodna ne bi je stavila u Prostorni plan koji obvezuje investitora da sagradi baš vjećnicu, a ne nešto drugo.      » Prijavite komentar Administratoru   Komentira micika 08-10-2011 12:49,   ... da jer gradska vlast se vodi onim sto je neophodno gradu, a ne privatnim interesima svojih dupelizaca kao sto je bezbroj puta vec vidjeno   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira sekretar SKOJa 08-10-2011 12:57,   ... Samo da te podsjetim, micika, prostorni plan kojim se mora graditi vjećnicu u nautici donesen je za vrijeme Balije   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira micika 08-10-2011 13:00,   ... a onda je sve u redu! potpuno je smisleno da se vjećnica stavi u prostor koji nije u vlasnistvu grada, jer bi bilo puno jeftinije da se vjećnica stavi u nekom prostoru koji je vec gradski   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira sekretar SKOJa 08-10-2011 13:07,   ... Dobra primjedba, Micika. A sad se Rudi čudom čudi što investitor nudi Gradu pravo prvokupa jer bez toga ne može početi gradnju   » Prijavite komentar Administratoru

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 14000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.