Motivirani učenici, profesorska delicija

Učenici i mentori Srednje škole Ambroza Haračića, koja osim u matičnoj školi u Malom Lošinju djeluje i u područnom odjeljenje opće gimnazije u Cresu, ove su godine postigli odlične rezultate na do sada održanim županijskim natjecanjima, izvješćuje otočni prilog Novog lista za ožujak.

Kako ih je dobro krenulo, može se očekivati da će po završetku svih županijskih, biti još kandidata za državna natjecanja, ali i sadašnji rezultati zaslužuju veliki bravo učenicima i mentorima.

U novinarskom poslu, a naročito u posljednje vrijeme, nema mnogo povoda i razloga za ushićenja i oduševljenja uspjesima, pa je susret s učenicima i mentorima bio jedan od ugodnijih novinarskih zadataka. Ravnatelj najveće otočne srednje škole, koja u programu ima najveći broj usmjerenja, prof. Tomislav Gospodnetić, kada nas je izvjestio o velikom broju učenika koji su postigli odlične rezultate na natjecanjima, kazao je kako bi bilo lijepo i zbog učenika i njihovih mentora, ali i cijele otočne zajednice da se o tome izvijesti.

I mentori su s velikim oduševljenjem govorili o svojim učenicima, pa u vrijeme opće apatije gotovo nevjerojatno zvuči entuzijazam kojim profesori govore o svom poslu, koji uz to odrađuju i besplatno, budući svi mentori u sklopu priprema za natjecanja rade s učenicima izvan redovne satnice i u pravilu svakodnevno. Međutim, oni o novcu nisu govorili, njihova su se lica ozarila pri spomenu djece, učenja, motivacije, inspiracije, intelektualne radoznalosti, upornosti, a toga im s njihovim nadarenim i vrijednim učenicima ne nedostaje.

Učenici uživaju u uspjehu i izazovima, a njihovi mentori u poticanju najboljeg u njima, pa se u tom uzajamnom odnosu intelektualne kreacije maksimalno dopunjavaju i sudeći po njihovim komentarima u pravom smislu uživaju, svaki do kraja uživljen u svoj zadatak na putu osvajanja što boljih pozicija na natjecanjima znanja.

Apsolutna rekorderka natjecanja je Matea Vidulić, učenica drugog razreda gimnazije u Malom Lošinju, predložena je za državno natjecanje LiDraNo i to u dvije kategorije: za novinarski rad »Dio mene dio svemira«, intervju s roditeljima Luke Ritza, Suzanom i Renom, te u literalnom izrazu za rad »Muka po kamilici«. Mentorica joj je u tom dijelu bila profesorica hrvatskog jezika Sandra Maljić. Na državno natjecanje, nakon osvojenog prvog mjesta na županijskom, Matea ide i iz povijesti, točnije za samostalni istraživački rad s temom »Kako je počeo turizam na našem otoku«, koji je izradila s Leonom Fuček-Desanti, učenicom trećeg razreda gimnazije. Obje su članice grupe povjesničara koje vodi prof. Lidija Kosmos, koja je bila i mentorica u ovom zahtjevnom istraživačkom projektu. Prof. Kosmos kaže kako su Matea i Leona vrlo studiozno radile istraživanje i građu prikupljale iz različitih izvora, među ostalim u Državnom arhivu u Rijeci, kao i iz izvora u Beču, od kuda su dobile fotokopiju prvog turističkog vodiča o Lošinju koji je tiskan u Austriji 1888. godine. Prijevod s njemačkog potpisuje Matea Vidulić, a rad donosi mnoštvo zanimljivih i edukativnih podataka o turizmu na otoku u 19. stoljeću.

Haračić bi bio ponosan

– Rad s učenicima koji su motivirani i intelektualno radoznali velika je radost i dokaz da zarađivati plaću u prosvjeti nije uvijek mukotrpan posao, već i veliko nadahnuće, kaže prof. Kosmos. A nadahnuće je očito uzajamno, budući da oduševljenje učenjem i istraživanjem iskazuju i Matea i Leona, koja kaže kako je kroz ovaj rad mnogo naučila o otoku, a posebno je oduševilo što je proučavajući podatke došla do spoznaje kako su otočani bilo marljivi i spremni učiti nove sadržaje. Matea kaže kako je koristila svaki trenutak za vraćanje u 19. stoljeće:

– Rješavala sam, primjerice, kvadratne jednadžbe, a ispod klupe, uz njemačko-hrvatski rječnik čitala Haračićeva saznanja o povoljnoj klimi otoka. Popodneva su bila rezervirana za sumiranje podataka, pisanje eseja i stvaranje prezentacije uz neizostavne profesoričine arancine i čaj. U Rijeci smo, bez lažne skromnosti, briljirale. Skinule smo prašinu s povijesnog razvoja djelatnosti koja danas promiče ime našeg otoka diljem svijeta, a mi ovim radom nastavljamo promicati ime naše škole. Haračić bi zasigurno bio ponosan, kaže Matea.

A na Mateu je ponosna njena mentorica za natjecanje na smotri LiDraNo, prof. Sandra Maljić, koja kaže kako je Matea »dijete čudo«, čija energija, ambicija i kreativnost pokreće sve, a kod profesora dodatno pobuđuje ljubav za svoj poziv i posao koji radi. »Kameni biser svih boja i veličina Cres-Lošinj«, naziv je novinarskog rada maturantice Sanje Pavkov, koji je nakon uspjeha na županijskoj smotre LiDraNo predložen za državno natjecanje. Sanja kaže kako joj je to lijep osjećaj, a na državnom je bila i prije dvije godine. Radost zbog uspjeha malo je pomućena s obzirom na brojne obveze koje su se nakupile u završnom razredu srednjoškolskog obrazovanja, pa je sve u znaku državne mature, priprema za upis na fakultet, a Sanja bi željela studirati informatiku na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Zasukali smo rukave

Sanji je mentorica profesorica hrvatskog jezika Zrinka Jensch:

– Pripreme za natjecanje brišu granice profesor – učenik, a odnos postaje više prijateljski, prerasta u druženje u kojem mi mentori usmjeravamo, a izvor onog najvrijednijeg je u učenicima, kaže prof. Jensch, koja je bila mentorica i Erni Jensch, koja je u kategoriji trećih razreda na županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika osvojila treće mjesto. Na državno natjecanje iz talijanskog jezika ide učenica trećeg razreda gimnazije, Ines Hausknecht koja je na županijskom natjecanju osvojila drugo mjesto. Mentorica prof. Sunčana Dundov, kaže kako je to velik uspjeh, budući da je Ines ovo prva godina učenja, a u brojnoj konkurenciji su bili i učenici četvrtih razreda. Zasukali smo rukave i intenzivno se pripremali, a pojačano ćemo raditi i ovih dana, budući da su nam javili prije desetak dana da je Ines pozvana na državno natjecanje u travnju. Ne ostaje nam mnogo vremena, bit će ovo instant pripreme, ali ništa nije problem jer je rad s motiviranom djecom prava »profesorska delicija«, uz osmijeh je komentirala prof. Dundov. A zasluge za svoj uspjeh Ines dobrim dijelom pripisuje baš svojoj mentorici, a uz to, kaže, voli talijanski jer je melodičan i nekako joj lako ulazi u uho.

Odlične rezultate učenici drugih razreda postigli su i na županijskom natjecanju iz latinskog jezika, za koje ih je pripremao prof. Vlaho Stražičić. Sara Brandić osvojila je prvo, Nikolina Branković drugo, Filip Flego iz creske gimnazije treće i Bartol Komadina peto mjesto. I dok su Sara i Nikolina bile prilično šutljive i tek su rekle kako im je drago što su sudjelovale i odlično se plasirale, a pritom je test bio jako, jako težak, dečki su bili razgovorljiviji. Filip kaže kako mu je baš bio gušt ići na natjecanje iz latinskog jer je to jezik potpuno drukčiji od ostalih, što ga čini zanimljivim i posebnim. Bartol, inače uspješan lošinjski jedriličar, kaže kako mu je bilo izazov iskušati se u natjecanju iz latinskog, budući je to jezik koji ne možeš učiti kao ostale. Prof. Stražičić je zadovoljan što su ove godine učenici bili motivirani za sudjelovanje na natjecanju i kaže kako bi, s razine ministarstva, trebali činiti više na popularizaciji latinskog jezika, koji je do prije 150 godina bio ono što je engleski danas. Pri tome je i prof. Stražičić test na natjecanju ocijenio izuzetno teškim, što također ne ide u prilog ovom jeziku.

Poseban senzibilitet za jezik

Dafne Flego, maturantica u creskoj gimnaziji, bila je prva na županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika i sada se uz pripreme za državnu maturu s mentoricom prof. Rozanom Perović intenzivno priprema za državno natjecanje, na kojem je već sudjelovala i prošle godine, a od prvog srednje sudjeluje na županijskim natjecanjima iz hrvatskog.

– Dafne ima nevjerojatan i posve poseban senzibilitet za materinji jezik. Njeni rezultati su kombinacija talenta i kontinuiranog rada. Voli istraživati, otkrivati, uporna je u potrazi za odgovorima kada naiđe na zapreku pa zajednički »kopamo« u pronalaženju rješenja jezičnih zagonetki. S njom je pravo zadovoljstvo raditi, to nije klasičan odnos učenik – profesor, budući da i ja uz nju učim i otkrivam novo, kaže prof. Rozana Perović. Dafne će na državno natjecanje u Opatiju dan nakon maturalne zabave, datumi se nisu baš najbolje poklopili jer tu je i državna matura, ali kaže Dafne da vjeruje kako će uz dobru organizaciju sve stići. Hrvatski je njen omiljeni predmet, planira ga i studirati, a tu je odluku donijela još u osnovnoj školi i ostala je pri tome, uz osmijeh nam kaže Dafne, djevojka koja očito zna što voli i smjelo kroči svojom stazom. Iako je na županijskom natjecanju iz povijesti test riješio s visokih 91 posto i osvojio drugo mjesto,

Dragan Medarić, učenik trećeg razreda gimanzije u Cresu, neće na državno natjecanje i to ga je jako ražalostilo, ali i njegovu mentoricu prof. Lidiju Kosmos. Dragan je već tri puta bio na državnim natjecanjima, u sedmom razredu iz povjesti, u osmom iz engleskog i u prvom srednje iz hrvatskog. – Ove sam godine izabrao povijest jer je ispit bio vezan uz razdoblje Napoleona i revolucije polovicom 19. stoljeća, što dobro znam. Dobro sam napisao i test, ali me zaustavilo pravilo po kojem na državni ide samo prvi na županijskom natjecanju. To mi je žao, jer mi je baš bilo stalo, kaže Dragan koji je također odluku o tome što će studirati donio još u osnovnoj školi, a ljubav za politologiju nije ga prošla.

Dobro znanje i sreća

Osim gimnazijalaca, ove su godine svoju školu proslavili i obrtnici – prodavači, a prva na međužupanijskom natjecanju u tehnici prodaje, Đenis Ćepulo, branit će boje škole na državnom natjecanju. Drugo mjesto na međužupanijskom natjecanju na kojem su sudjelovali učenici iz Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije, bila je Daria Giuricich, a četvrti Edi Margeta. Njihova mentora Patricija Tomich ne krije zadovoljstvo i ponos. Kaže kako će ovo sigurno biti velik poticaj učenicima za daljnje obrazovanje te da bi bilo poželjno da se i drugi učenici trogodišnjih škola što više uključuju na natjecanja jer to pridonosi podizanju rejtinga struke i samopouzdanja kod učenika. S time se slažu i njeni učenici od kojih doznajemo da se na natjecanju u tehnici prodaje simulira kupoprodaja, a ocjenjuju se elementi poput primanja kupca, prezentacije, savjetovanja, dodatne ponude, obračuna, naplate, pakiranja i drugo. S ovim učenicima nije zaključen put do županijskih pa i državnih natjecanja, budući da se iz nekoliko predmeta natjecanja tek trebaju održati, što povećava šanse da ovaj respektabilan popis otočnih uspješnih učenika budu dodatno proširen. Stoga svima koji će se još natjecati valja poželjeti dobro znanje, sreću i treme upravo toliko da ih dodatno motivira da u najvažnijem trenutku iz sebe izvuku maksimum, piše Ira Cupać Marković.

Komentari (14)

Komentira Profesor 15-03-2010 19:16,   O čemu se radi? Čekao da prođe vrijeme i da se smiri uzbuđenje koje me obuzelo nakon pročitanog teksta. Naslov me zbunio. Profesorske delicije??? Tko tu koga jede, gušta? Ako je i profesorica izrekla glupost tko je dao naslov tekstu? Slijedi šok, pa prasak u smijeh. A onda nastavlja...  Uzvišeni ton u kojem se slavi punoća života. Da priupitamo učenike ili njihove nastavnike koja je ovo izražajna, stilska forma. Novinarska? Ne. Kako ih je dobro krenulo-navodi novinarka nekim čudanim oblikom pisanja. A onda slijedi dramatična najava radnje:  "U novinarskom poslu, a naročito u posljednje vrijeme, nema mnogo povoda i razloga za ushićenja i oduševljenja uspjesima, pa je susret s učenicima i mentorima bio jedan od ugodnijih novinarskih zadataka. Naglasak je na ushićenju i oduševljenju. Molim vas pomozite mi da shvatim što je dolje potpisana žena napisala. Ili je to predložak pa još nedostaju gusle?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira dfgd 15-03-2010 21:27,   ... Sigurno je plaćaju po broju riječi pa je nadrobila sve riječi iz riječnika   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira minerva 15-03-2010 23:27,   svaka čast djeci Ma daj Profesore, nemoj pizdit o kvaliteti teksta i novinarke, nego pohvali ovu natprosječnu djecu i angažirane mentore. Neka je tekst malo predugačak i pretjerano sladunjav, ali treba priznati da su djeca mali genijalci i daleko iznad prosjeka svojih vršnjaka. Većina današnjih srednjoškolaca jedino se natječu u rješavanju kompjuterskih igrica i oblokavanju vikendom po kafićima. Zato treba ovim klincima dati puno medijskog i svekolikog ostalog publiciteta.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Profesor 16-03-2010 09:35,   Malograđanski spomenar Nisam ništa rekao o djeci i mladima već o degutantnom tekstu. Mene zanima javni prostor i način na koji u njemu komuniciramo. Isto tako nivo profesinalnog komuniciranja koji je drugačiji od nekog drugog. Imam pravo to problematizirati u javnom prostoru. A osobno i ne mislim da ne radi o natprosječnoj djeci, već ambicioznoj, što je isto dozvoljeno. Ne smatram da mentori razvijaju kompetencije niti da otvaraju relevantne teme za današnje vrijeme Ali, dozvoli minerva da imama pravo na svoje mišljenje. A isto tako nisam impresioniran "čudima od djece".   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira bumbi 16-03-2010 10:42,   Eskluziv Mene ton ovog članka podsjeća na ushićeno brbljanje Antonija Stupar Jurkin voditeljice Eksluziva na RTL-u o tzv. celebritima da joj skoro sline idu na usta. Ovaj članak je čisti kič u tom stilu.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Zabrinuti Pješak 16-03-2010 18:38,   ... Svaka čast,   no, ipak no... ni riječi o prirodnim znanostima, pa ni stvarnoj tehnici i obrtu  Očekujem komentar predavača tih predmeta   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira minerva 16-03-2010 22:44,   bravo Mateja i ostali Profesore, svakako da imamo pravo u javnom prostoru problematizirati što god hoćemo, i da svi imamo pravo na svoje mišljenje. I da ne moramo svi biti impresionirani "čudima od djece". Moje je mišljenje da bi u komentarima OVOG članka trebalo istaknuti pozitivnost, kreativnost, ambicioznost, natprosječnost ove djece. I analizirati razloge zašto su oni zapravo iznimke koje potvrđuju pravilo. A pravilo je nezainteresiranost, besperspektivnost, tupost, ovisnost, lijenost, nerad i općenito izvitoperene društvene i moralne vrijednosti.  Osim toga, ova djeca su "izronila" zahvaljujući svojim individualnim kvalitetama i obiteljskom odgoju, a ne kao posljedica sistematskog rada mentora ni obrazovnog sustava. A onda su mentori "pokupili kajmak", organizirali odlazak na natjecanja i ravnatelj se s time hvali i zove novinarku da o tome izvjesti javnost.  Dakle, moje skromno mišljenje: sve pohvale djeci i roditeljima, i želja da nastave tako raditi i živjeti. Znanja, navike i vrijednosti koje će steći ostat će njihove i nitko im ih neće oduzeti. I omogućit će im kasniji uspješan rad i zadovoljan život. Jer, kako kaže pjesma "Sve se vraća, sve se plaća". Pa su tako neke rijetke osobe među nama cijenjene i poštovane isključivo zahvaljujući svojim individualnim karakteristikama, a društvo i država nam je u rasulu jer se nitko od mjerodavnih ne ponaša u skladu s principima "pažnje dobrog gospodara".  P.S. A tko je ta Antonija Jurkin....   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira novinarka 17-03-2010 08:44,   ... Predložila bih mladim novinarima i njihovim mentorima jednu temu o kojoj mogu pisati.  Trivijalizam zahvatio školstvo   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Ups! 17-03-2010 10:13,   ... Zapanjen san tonom i načinom pisanja novinarke ICM. Jasno je da djecu koja se trude treba pohvaliti. Bez obzira radi li se o talentu ili ambiciji, istina je da većina djece nemaju motivaciju za učenje i intelektualni napor, pa to stoga jest društveni problem o kojemu vrijedi raspravljati. Utoliko ovi razgaljeni profesori koji hvale svoje delicije imaju o čemu razmišljati, što je to što većinu mladih demotivira.   Ali tekst novinarke to ne problematizira, ona se bavi laudama i lirikom. Pa se možemo zapitati ne samo što se zbiva sa školom, nego i što se zbiva s novinarstvom.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Gurman 17-03-2010 10:42,   Gastronomska ponuda Svi znamo što se zbiva s novinarstvom. U bivšem sistemu novinari su bili društveno politički radnici, a sada su prodavači medijskog kiča, jer publika to traži. Zato je moguće da se pojavi ovakav gastronomski naslov da su učenici delicija za profesore. u prvi mah ne znaš je li se radi o promociji gastronomske ponude za gurmane ili nečem drugom Slažem se s Upsom da bi razgaljeni profesori koji hvale svoje delicije trebali razmišljati što je to što većinu mladih demotivira, ali mislim da bi ih dobar novinar baš to priupitao.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Boško Pedala 17-03-2010 12:35,   Majstorija ĐENIS TI SI HEROJ KOJI BRANI BOJE JADRANA,ŽIVJELO OBRTNIŠTVO DOLJE SREDNJA ŠKOLA I GOSPODNETIĆ A I BULLDOG THE SATNIČAR,BOŠKO PEDALA VAS GLEDA AL GUZE NEDA! ĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐEEEEEE EEEEEEEEEEEEENNNNNNNNNNNNNNNNN NNNISSSSSSSSSSSS ĆEPULLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLOOOOO OOOOOOOOOOOOOOO   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira SKOJ 17-03-2010 16:39,   Hej brigade... Ma Ira nije novinarka, već kao i Marta piše sastave a ova i recitacije i to još od pionira. Zato, dosta s kompilimentima, već me stid to čitati   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Učiteljica 18-03-2010 15:45,   Ima dobre djece Lošinj ima potencijala i ovo je samo dio primjera. Ne ulazeći u kakvoću novinskog članka moramo čestitati djeci, ali i njihovim roditeljima i mentorima te svima onima koji se bave djecom. Željela bih reći da su i lošinjski osnovci postigli zapažene rezultate na županijskim natjecanjima iz povijesti (drugo mjesto), zemljopisa (treće mjesto), ekologije (plasman na državno natjecanje GLOBE), astronomije… O sportašima (sjajne karatistice) da i ne govorimo. Imamo divnu djecu i samo im trebamo dati priliku i tu svi moramo pomoći. Ne slažem se s tvrdnjom da su djeca bezvoljna i apatična i da je takva većina. Većina su dobra djeca kojoj samo treba dati priliku da izraze svoju kreativnost. Manji broj su zaista izuzetna djeca poput ovih o kojima dosta nespretno piše creska dopisnica. Naravno, postoji i manji broj problematične djece koja nose probleme iz svog doma u školu i na ulicu. Zadatak je nas odraslih da stvorimo uvjete da djeca odrastaju u sigurnom i zdravom okružju i da im se osigura potrebna infrastruktura za iskazivanje njihove kreativnosti (papira i olovke svi imamo), samo treba naći malo vremena, a i to se može, ako se hoće. Predlažem Gradonačelniku i njegovoj zamjenici da prime tu djecu koja su ostvarila zapažene rezultate i njihove mentore te da im daju makar i simboličku potporu (jedan bon za telefon, neku lijepu knjigu, džeparac za državno natjecanje od 100,00 kn i sl…), ali iznad svega da pošalju poruku da ovaj grad podržava znanje i trud.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira mandi 18-03-2010 17:06,   dobra djeca Slažem se s Učiteljicom da su i lošinjski osnovci imali zapažene rezultate ali o njima se ne piše jer možda u školi ne rade na promiđbi ili škola nije miljenik kod novinarke. Isto tako smatram da ima dobre djece i da im samo treba dati priliku za iskazati se, a tu vrijedi istaknuti djecu iz OŠ u udruzi Idem i ja za uspijeh na županijskom natjecanju iz debate pa idu na državno natjecanje.   » Prijavite komentar Administratoru

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 14000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.