Istraživanje Eurostata govori kako je lani u Hrvatskoj bilo
35 puta više noćenja u kolovozu nego u siječnju
Na kroničan problem izrazite sezonalnosti hrvatskog
turističkog sektora ukazalo je posljednje istraživanje Eurostata o turističkoj
industriji u EU u 2007. godini u koje su uvrstili i našu zemlju. Hrvatska je
posebno istaknuta kao država izrazito kratke turističke sezone sa 35 puta više
noćenja u kolovozu nego siječnju, odnosno najveće sezonalne varijacije u
noćenjima i zbog toga je prva na listi 32 europske države obuhvaćene
istraživanjem. Prema riječima Nevena Ivandića s Instituta za turizam, razlika
je bila još i veća, 17,9 registriranih noćenja u kolovozu bilo je 57 puta više
nego u siječnju kad je registrirano 313.000. Eurostat je u vezi s tim istaknuo
i hrvatsku turističku konkurenticu - Grčku, koja je imala 13 puta više noćenja
lanjskoga kolovoza u odnosu na siječanj.
Zaposlenost u hotelima
Eurostat je prikazao kako je u hotelima i restoranima
Hrvatske lani radilo 95.000 osoba, više od 1,6 milijuna zaposlenih u svim
ekonomskim sektorima. Podatci DZS-a nešto se razlikuju i govore o 88.524
zaposlena. Istraživanje je potvrdilo i nestabilnost poslova u turizmu - tek je
svaka peta osoba u sektoru hotela i restorana zaposlena na neodređeno vrijeme,
europski je prosjek 72 posto stalno zaposlenih u hotelima i restoranima. No
prema tom izvoru, Hrvatska u tom slučaju pozitivno iskače iznad europskog
prosjeka sa 94 posto stalno zaposlenih po hotelima i restoranima. Sektor
hotela, restorana i cateringa (horeca) zapošljavao je lani u Europskoj uniji
više od 9 milijuna osoba, što je bilo 4,2 posto ukupno zaposlenih u EU,
izračunao je Eurostat. Španjolska je prednjačila sa 1,45 milijuna zaposlenih u
tom turističkom sektoru, a slijedi Njemačka sa 1,43 milijuna, Velika Britanija
sa više od 1,24 milijuna, dok je susjedna Italija zapošljavala 1,15 milijuna. Malta
je imala najveći udio zaposlenih u horeca sektoru, u ukupnom broju zaposlenih,
8,3 posto, Španjolska 7,1 posto, a slijede Grčka, Austrija i Cipar.
Špica sezone
Isključivo na poslovima smještaja u hotelima, kampovima i
sl. registrirano je 2,3 milijuna uposlenih, a broj se u špici sezone, odnosno
trećem godišnjem tromjesečju popeo na 2,5 milijuna, što je bilo više od 1 posto
cjelokupnoga tržišta rada Europske unije. Inače, i turistička industrija
Europske unije nije pošteđena sezonalnosti zapošljavajući tijekom ljetnih
mjeseci prosječno 10 posto više osoblja nego u ostatku godine. Eurostat ukazuje
i kako europske regije koje privlače poveći broj turista, često imaju nižu
stopu nezaposlenosti od nacionalnoga prosjeka. Na poslovima turističkoga
smještaja prevladava ženska radna snaga s relativno visokim udjelom od 60
posto, a samo u Italiji i na Malti žene ne prevladavaju u tim aktivnostima.
Europski je turizam prigoda za zapošljavanje mlađih osoba, 48 posto zaposlenih
po hotelima i restoranima u dobi je ispod 35 godina, a tek 11 posto starijih od
55 godina radi na poslovima turističkoga smještaja.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Na kroničan problem izrazite sezonalnosti hrvatskog
turističkog sektora ukazalo je posljednje istraživanje Eurostata o turističkoj
industriji u EU u 2007. godini u koje su uvrstili i našu zemlju. Hrvatska je
posebno istaknuta kao država izrazito kratke turističke sezone sa 35 puta više
noćenja u kolovozu nego siječnju, odnosno najveće sezonalne varijacije u
noćenjima i zbog toga je prva na listi 32 europske države obuhvaćene
istraživanjem. Prema riječima Nevena Ivandića s Instituta za turizam, razlika
je bila još i veća, 17,9 registriranih noćenja u kolovozu bilo je 57 puta više
nego u siječnju kad je registrirano 313.000. Eurostat je u vezi s tim istaknuo
i hrvatsku turističku konkurenticu - Grčku, koja je imala 13 puta više noćenja
lanjskoga kolovoza u odnosu na siječanj.
Svatko ima pravo na zdrav život.
