Pomoć EU za konkretne, dobro razrađane programe

Lokalne samouprave na otocima nisu se iskazale po pitanju pretpristupnih fondova EU, u smislu osiguranja sredstava za svoje projekte, ali ni po pitanju podrške privatnim poduzetnicima i obrtnicima, pa sredstva iz EU fondova na kvarnerskim otocima do daljenjeg ostaju neostvaren san, piše Ira Cupać Marković u Otočnom Novom listu za veljaču.

Kako osmisliti i napisati projekt te dobiti sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije, svojevrsna je mantra već godinama. I dok se na samom početku, kada nam se »europska škrabica« tek otvarala, vrlo olako i sa sigurnošću govorilo, naročito u predizbornim vremenima, »osigurat ćemo bespovratna sredstva EU fondova«, s vremenom se pokazalo da to i nije tako lako i da u tome uspijevaju tek rijetki pa se priča okrenula i o EU fondovima se mnogo govori, ali najčešće u kontekstu (ne)iskorištavanja sredstava koja su našoj zemlji kroz te fondove stavljena na raspolaganje.

Financijska pomoć za konkretne, dobro razrađane programe koji zadovoljavaju sve kriterije, program je Europske komisije namijenjen zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji. Nakon dosadašnjih CARDS, ISPA, SAPARD, PHARE programa, od 2007. aktualan je IPA program, kroz koji se do 2013. godine, koliko se planira njegovo trajanje, predviđa financiranje od nekoliko milijardi eura. Hrvatska će sudjelovati u ovom programu do punopravnog članstva u Europskoj uniji.

Za koordinaciju programa IPA u Hrvatskoj je zadužen Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije.

Nismo edukacijski spremni

Lokalne samouprave na otocima definitivno se nisu iskazale po pitanju pretpristupnih fondova, u smislu osiguranja sredstava za svoje projekte, ali ni po pitanju podrške privatnim poduzetnicima i obrtnicima, pa sredstva iz EU fondova na kvarnerskim otocima do daljenjeg ostaju neostvaren san.

Evidentno je da nedostaje ekipiranosti i operativnosti u smislu pomoći ljudima u izradi projekata, a nekako se uvriježilo mišljenje da je projekte teško napisati na način da zadovolje zahtjevne europske kriterije.

Predsjednik Udruženja obrtnika Cres/Lošinj, Mario Kamalić kaže kako dosadašnja mala iskorištenost predviđenih sredstava europskih fondova u Hrvatskoj najočigledniji pokazatelj da smo po tom pitanju zakazali:

– Očito je da nismo edukacijski spremni, nemamo ljude koji projekte znaju raditi i da su na raspolaganju poduzetnicima i obrtnicima. Postoje agencije za izradu programa, ali one za programe novac uzimaju unaprijed, ne garantiraju da će program biti prihvaćen, što je za poduzetnike i obrtnike vrlo nepovoljno. Pored posla koji rade, sami teško mogu pokrenuti cijeli postupak jer se radi o zahtjevnoj proceduri koju uz svakodnevne obveze vođenja posla u pravilu ne mogu i ne stižu koordinirati.

Postoji i određena sumnja među poduzetnicima i obrtnicima da uopće mogu biti dio te priče u kojoj bi mogli osigurati bespovratna sredstva. To je dobrim dijelom posljedica nedovoljne informiranosti, a s druge strane kada se organiziraju predstavljanja vezana za pretpristupne fondove, odaziv obrtnika i poduzetnika nije velik, kaže Kamalić te ističe da postoji još drugih ograničenja na koje oni slabo mogu utjecati:

– Da bi kandidirali projekte, moramo imati ispunjene uvjete vezane uz prostorno plansku dokumentaciju, a rijetke su lokalne samouprave dokumentaciju privele do razine detaljnih planova. Uz to, na cresko-lošinjskom otočju elementarni problem je stanje imovinskopravnih odnosa, to je ogroman ograničavajući faktor i razlog zbog kojeg će se realizacija mnogih programa dugoročno usporiti ukoliko se rješavanju tog pitanja ne priđe sustavno, navodi Kamalić, te iskazuje bojazan da će se zbog svih ovih razloga i u ovoj godini realizirati tek manji dio sredstava.

Pogranična suradnja

U IPA programu, među ostalim, predviđaju se sredstva za kulturu što je za nas posebno zanimljivo jer je za projekte u kulturi redovito teško osigurati sredstva, a naročito u krizna vremena kada se potpore kulturnim sadržajima prve režu. Stoga pitamo ravnateljicu Lošinjskog muzeja, Irenu Dlaku, kako komentira mogućnosti koje se pružaju iz EU fondova te jesu li djelatnici u kulturi osposobljeni za pripremu projekata:

– Posljednjih nekoliko godina se i u Ministarstvu kulture traže vrlo konkretni i precizno razrađeni programi. Projekti definitivno ne prolaze lako u Ministarstvu kulture, a traže se i izvješća o njihovoj provedbi i kompletna evaluacija pa nam je sve to bila dobra škola, ali ne i dovoljna za kandidiranje projekata pretpristupnim fondovima. U IPA programima predviđaju se sredstva za prekograničnu suradnju, dakle za sadržaje u kulturi na način da se kandidiraju dvije ili tri zemlje na zajedničkom projektu, pa u tome vidim velike šanse jer smo pozicionirani na rubnom području koje ima povijesne veze s nekoliko država koje su u EU, Italijom, Slovenijom, Mađarskom, Austrijom. To nam može pomoći kod kandidiranja projekata, ali postoji problem u tome što su mnogi projekti u kulturi određeni iznosom koji mi teško možemo pratiti. Naime, ukoliko se iz fonda osiguravaju sredstva, u pravilu 25 posto iznosa treba osigurati institucija u našoj zemlji da bi uspjela realizirati preostalih 75 posto. Ukoliko se radi, naprimjer, o iznosu od sto tisuća kuna, mi imamo problem osigurati tu startnu poziciju u kojoj trebamo imati 25 tisuća, kaže ravnateljica Irena Dlaka, koja smatra da bi trebalo intenzivno raditi na eduakciji mladih ljudi koji su stasali i odrasli u vrijeme europskih standarda i nemaju »poputbinu« starih modela te će se za izradu programa osposobiti brže i kvalitetnije.

Kontrola je mnogo veća

Creski gradonačelnik Krsitijan Jurjako u nekoliko je navrata prozvao bivšu vlast da nije činila dovoljno na osiguranju sredstava iz fondova pa će realizacija i povlačenje sredstava biti jedan od njegovih prioritetnih ciljeva. Najavio je da će gradska uprava pratiti natječaje, izvještavati poduzetnike i obrtnike o njima te da će angažirati i agencije za izradu programa.

Prošli mjesec održana je prezenatacija o pretpristupnim fondovima na kojoj je Goranka Crnković iz sektora gospodarstva EU Desk Erste banke upoznala Cresane s time. Između ostalog, kazala je da je Hrvatskoj 2000. godine bilo dostupno oko 16 milijuna sredstava iz fondova, iznos se s godinama povećavao, a sada se godišnje kreće od 150 do 160 milijuna eura.

Procjena je da će ulaskom u Europsku uniju, 2012. i 2013. godine, Hrvatskoj samo za programe održivog razvoja, godišnje biti na raspolaganju oko milijardu eura. Novaca će biti, a hoće li biti i kvalitetnih programa koji će udovoljiti zahtjevnim i strogo kontroliranim kriterijima EU, ovisi o nama. Pripreme projekta su duge, ali ne traži se ništa što se inače ne traži i u našoj državi, samo je kontrola mnogo veća. Kad se jednom kvalitetno pripremi projekt, provedba ide s lakoćom jer je sve unaprijed definirano, kazala je Goranka Crnković te je bodrila na kandidiranje projekata uz objašnjenje da procedura nije složena i zamršena kako se to kod nas često ocjenjuje.

Komentari (10)

Komentira 17-02-2010 15:42,   ... Ni u Malom Lošinju niti u Cresu ne bi trebalo biti problema. U Cresu su u Vodovodu i čistoći otvorili radno mjesto upravo za zahtjevni posao pisanja europskih projekata. A u Malom Lošinju predstavljena nam je također mlada stručnjakinja stasala u SAD koja će pisati europske projekte. Dva radna mjesta u lokalnim samoupravama, od kojih svako košta najmanje 150.000 kn godišnje valjda će se građanima nekako isplatiti. Nepomućena je naša vjera u mudrost i planiranje onih koji su otvorili ova radna mjesta.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira čovo 17-02-2010 16:41,   kompozicija za frulu i orkestar U Cresu je za taj zahtijevni posao otvorilo radno mjesto u Vodovodu za točno određenu visokostručnu osobu, ali je stvar propala pa sad tuže krivca za to što nema ko da piše europske projekte   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Truba 18-02-2010 11:49,   ... A pale su i tužbe, pa će određena visokostručna osoba svoju čast obraniti na sudu. Tko je plakatirao grad i obznanio ovu bezobraznu i nemaštovitu prevaru puku, morat će na sudu dokazivati da je stvar bila namještaljka. Ono što je svima jasno i vidljivo, ne znači da je dokazivo, pa će čast biti državnim dekretom oprana, poštenjačina će i dalje dobro tržiti svoju visoku i još više širokog raspona stručnost.  Samo, TKO ĆE PISATI EUROPSKE PROJEKTE? Ili za time više ne postoji potreba? Kad će novi natječaj za pisca projektata?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Frulica 18-02-2010 12:01,   ... Nakon tužbe dotična visokostručna osoba nema šta da više traži u politici jer nije ni za pretsjednika kućnog savjeta. Neka bude sretan da šefica Jaca ne dozna za tu priču da ne bude jao i pomagaj   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira pust 18-02-2010 12:18,   spaljivanje kritičara @ Truba "TKO ĆE PISATI EUROPSKE PROJEKTE? Ili za time više ne postoji potreba? Kad će novi natječaj za pisca projektata?"    Ma jasno da postoji potreba, a novi natječaj će biti kad na sudu spale kritičara za namještaljku pa da više niko ne zucne kad ponove namještaljku da izaberu glazbenika bez znanja engleskog jezika.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Munjara 18-02-2010 16:23,   ... Zar još nisu ponovili natječaj? I gdje je uopće bio objavljen? Poznajem barem troje nezaposlenih stručnih ljudi sa znanjem engleskog koji bi se rado javili na natječaj.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira 18-02-2010 18:11,   ... Munjaro, natječaj nije ni bio nego je bila mućka s oglasom u zavodu tako da niko nezna osim "stručnjaka". A dali će biti vidićemo.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Munjara 19-02-2010 09:24,   ... Ako ja nisam sasvim munjen i ako natječaj nije ponovljen onda je sasvim jasno da je natječaj bio samo za zbrinjavanje isluženih političkih kadrova. Ako je tako, za to postoji dobar, direktan i nedvosmislen izraz, a to je lopovluk. A ako se radi o lopovluku, o čemu javnost od prvog dana ne dvoji, kako to da cijeli slučaj ide na sud???!! I to ne zato što je netko odlučio stati na kraj koruptivnim praksama, nego zato jer je netko viknuo da je car gol!? Bit će da smo svi munjeni.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Car je gol 19-02-2010 09:47,   Car je gol Munjara, eno ti na dnu stranice članak Tužba protiv javnosti da je Negovetić tužio »plakatera«, iz razloga što na njegov novi posao "nisu reagirali Cresani i »javnost«, nego jedna konkretna osoba". Pa zato na sud ide samo jedna osoba jer je rekla da je car gol što svi znamo. Pa sad ne znam ko je tu munjen, jer ispada da nije problem što je to odista bilo zbrinjavanje isluženog političkog kadra nego što je to netko glasno rekao. Znači, smiješ znati ali ne smiješ reći to što znaš da ne završiš na sudu.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Euri na tanjuru 16-06-2011 10:50,   Pedeset milijuna Pedeset milijuna eura iz Europske unije spremno za projekte na otocima    Nakon što program »prođe« Vladu i dobije jamstva, novac će se dobivati za, primjerice, gradnju riva, vodoopskrbu, škole, ambulante...    ZAGREB »Uskoro će na Vladi biti donesena odluka o jednom projektu, za koji novac daje Europska investicijska banka, a u kojem će svaki otok moći imati dva, i to velika projekta, primjerice škole, školske dvorane, vrtiće, projekte odvodnje, vodoopskrbe, odnosno bilo koji projekt iz komunalne i društvene infrastrukture«, kazao je na otoku Silbi u nedjelju ministar mora, Božidar Kalmet a.    Na pitanje o čemu se, konkretnije, radi, u njegovom ministarstvu odgovaraju kako je riječ o trećem »paketu« Europske investicijske banke u Hrvatskoj, vrijednom 50 milijuna eura, kojim će se na hrvatskim otocima financirati veći ili manji infrastrukturni, kao i projekti od društevnog značaja.    Kako navodi glasnogovornica ministarstva, Marina Halužan, otoci će, nakon što program »prođe« Vladu i dobije Vladina jamstva, novac dobivati za, primjerice, gradnju ili popravak svojih riva, za projekte vodoopskrbe i odvodnje, ali i za gradnju škola i vrtića, ambulanti, staračkih domova i slično.    Otočki načelnici za projekte, napominje glasnogovornica, već znaju, jer će morati priložiti i dobro razrađene projekte, a hoće li uistinu baš svaki otok u Hrvatskoj imati pravo na realizaciju dva projekta, ili je ministar to najavio »u zanosu«, u Ministarstvu nisu mogli potvrditi.    Link Text   » Prijavite komentar Administratoru

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 14000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.