Iduća bi godina mogla biti teška i prijelomna za hrvatski
turizam i na tržištu bi čak mogli izgubiti dio našeg "kolača", tvrde
stručnjaci.
Devet posto manje zabilježenih dolazaka i tri posto manje
noćenja ostvarenih u rujnu u odnosu na isti mjesec prošle godine nije podatak
koji bi nas trebao oduševljavati, ali kako smo naviknuti na stalne pozitivne
skokove, i to je bilo dovoljno za upitan pogled na buduće turističke mjesece.
Pritom nije riječ o predstojećem listopadu ili prosincu nego je potrebno
sagledati što će se događati u lipnju ili kolovozu iduće godine, a te slike ne
izgledaju baš obećavajuće.
- Svjetska ekonomska kriza itekako će pogoditi turizam pa
tako i hrvatski - tvrdi Franko Palma, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske
udruge hotelijera. Turizam će, po njegovu mišljenju, biti jedna od najjače
pogođenih industrija jer u vremenima recesije ljudi se najprije rješavaju onoga
što im nije nužno, a putovanja spadaju upravo u tu skupinu.
S njime je suglasan i Žarko Kristić, direktor prodaje i
marketinga tvrtke Hoteli Brela koja posluje unutar koncerna Bluesun, koji tvrdi
da bi iduća godina mogla biti jedna od teških u kojoj bi moglo doći i do lomova
u turističkoj branši. Na njemačkom tržištu osjeća se dosta nesigurnosti kod
velikih touroperatora poput TUI-ija i Thomasa Cooka, a nervoza se osjeća i na
ruskom tržištu.
Već ove godine čak dvije trećine Nijemaca razmišljalo je o
jeftinijem ili kraćem odmoru ili čak o odustajanju. Talijani zbog velike krize
više sebi ne mogu priuštiti duga ljetovanja u skupim aranžmanima, tvrdi Bulić, direktor
Hrvatske turističke zajednice.
'Talijane se i kroz brojne marketinške akcije potiče da
svoje ljetovanje provedu doma. Podbačaj Talijana od 6 posto osjetio se u
kolovozu, a može se očekivati i sljedeće sezone', kaže Bulić, upozoravajući da
je Velika Britanija, najrazvijenije tržište organiziranih odmora, u velikoj
recesiji, a pad funte u odnosu na euro dodatno utječe na nepovoljnu situaciju.
- Ugovori su za 2009. već potpisani, ali tko zna što će
biti, nadamo se najboljemu iako postoji dosta skepse - kaže Kristić.
Kristian Šustar, predsjednik Uprave jedne od naših najvećih
hotelskih kompanija, rovinjske Maistre, pak tvrdi da će se kriza manje osjetiti
u kvalitetnijim oblicima smještaja, dok naš turizam, nažalost, još pretežnim
dijelom leži na kampovima, privatnom smještaju i hotelima nižih kategorija koji
će najjače biti pogođeni. Za sada ipak nema nekih katastrofičnih naznaka i
sigurno je da Hrvatska, samim time što nema velike turističke kapacitete, neće
biti tako kao neke velike turističke zemlje, dodaje.
Uz to, ono što nam je inače minus, to što smo pretežno
auto-destinacija, ovoga bi nam puta moglo pomoći, kaže Šustar. Palma
pak objašnjava da će Hrvatska 2009. zaostajati za konkurencijom u pogledu
cijena, nećemo se moći natjecati s drugim zemljama na Mediteranu, posebice zbog
toga što se iduće godine planira znatno manje investicija nego posljednjih
godina. Nećemo se moći mjeriti s konkurencijom ni u kvaliteti novih objekata,
što će nas dodatno pogoditi i zbog čega bismo mogli izgubiti dio "kolača" na
tržištu, tvrdi Palma.
O tome je HUH već upozorio Ministarstvo turizma te se
očekuje da se na skorim Danima turizma u Opatiji najozbiljnije razgovara o
mjerama koje se strateški mogu poduzeti u pogledu olakšavanja pozicije
hotelskog sektora. - Je li to veća promocija koju bi trebao obaviti HTZ, jesu
li to razni oblici podrške kojima bi država izravno trebala pomoći
hotelijerima, još ne znamo, ali što prije treba o tome razgovarati - kaže Palma.
- Visoki troškovi mnoge su pak natjerali da znatno podižu
i cijene, što je vrlo riskantno, praktički jako loše u ovakvim vremenima kada i
inače zbog recesije mnogi razmišljaju da li uopće otići na ljetovanje ili ne.
Bojim se da je ova godina jako loša za pretjerano dizanje cijena, a čini mi se
da su neki naši hotelijeri upravo to učinili - objašnjava Kristić. Hoteli Brela
podigli su svoje cijene oko sedam posto, ali ima onih koji su ih zbog povećanih
troškova, a i bez bitnijih ulaganja podigli puno više.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Devet posto manje zabilježenih dolazaka i tri posto manje
noćenja ostvarenih u rujnu u odnosu na isti mjesec prošle godine nije podatak
koji bi nas trebao oduševljavati, ali kako smo naviknuti na stalne pozitivne
skokove, i to je bilo dovoljno za upitan pogled na buduće turističke mjesece.
Pritom nije riječ o predstojećem listopadu ili prosincu nego je potrebno
sagledati što će se događati u lipnju ili kolovozu iduće godine, a te slike ne
izgledaju baš obećavajuće.
Svatko ima pravo na zdrav život.
