Građanska inicijativa Volim Lošinj, Mali Lošinj

Tko kastrira creske ovnove?


Srijeda, 24 Veljača 2010

Kraj mukama ovčara na Tramuntani, sjevernom dijelu otoka Cresa, ne nazire se. Naime, već godinama njihova su stada na udaru divljih svinja i jelena lopatara, »importiranih« na otok još polovinom osamdesetih godina s ciljem razvoja lovnog turizma. Oni su s godinama zbog pomanjkanja hrane promijenili svoje prehrambene navike i počeli napadati i jesti tek okoćene janjce.

Zbog toga je prije pet godina donesen i zakon o obveznom izlovu alohtone divljači s otoka, no to nije ni izbliza riješilo problem jer, iako se svake godine izlovi više divljih svinja nego prethodne, ovce i janjci i dalje stradavaju. Problem se proširio na cijelo cresko-lošinjsko otočje i praktično nema dijela gdje nema divljih svinja i gdje bi creska stada bila sigurna, a sada je Tramuntana ponovo mjesto otkud kreću novi problemi po otočno ovčarstvo.

Janjaca je, naime, dodatno manje nego prijašnjih godina, budući da je u vrijeme rasploda netko nepoznat kastrirao ovnove, i to rezanjem testisa ili njihovim umlaćivanjem. Središnje je pitanje da li je taj sadistički čin produkt bolesnog uma, zavjere lovaca protiv ovčara, ili nešto treće.

Predsjednik Mjesnog odbora Beli Valentin Mikičić kaže kako imaju saznanja da je tako šteta nanesena na sedam ovnova, a u njegovom stadu na ovaj divljački način unakažena su dva. Ni nakon nekoliko mjeseci ovčari nemaju saznanja o počiniteljima.

Jordano Vešković, creski lučki kapetan koji se bavi ovčarstvom zajedno s Brunom Toićem, kaže kako su kastriranog ovna našli na jesen, upravo u vrijeme rasploda ovaca:

– Nismo mogli vjerovati kada smo vidjeli da je ovan kastriran. Pozvali smo veterinara i podnijeli prijavu policiji. Kastrirati ovna nije lako i to nije mogao učiniti jedan čovjek, moralo ih je biti barem dvoje. Čuli smo da su nekim ovnovima posao odradili na pola, jer je životinja pobjegla, a to se vidjelo po špagu koji je na jednom ovnu pronađen oko vrata. Teško je reći tko i zašto to čini, činjenica je da, ako se ovnove kastrira – nema janjaca. Kada se ovom pridoda da svakodnevno imamo štete od divljih svinja na janjcima, pitanje je hoćemo li ove godine uopće imati janjaca za osobnu upotrebu.

Kada smo čuli da je na još nekoliko ovnova učinjena kastracija, počelo se nagađati da to netko čini kako bi te ovnove iskoristio za raditi udić, ovčji pršut. Naime, poznato je da je udić najbolji od kastriranog ovna, ali ne znam koliko je to realno, kaže Jordan Vešković.

Veterinar Branimir Curl odbacuje mogućnost da je kastriranje ovih ovnova na Tramuntani dio neke zavjere protiv ovčara i ovčarstva, i kaže kako je prije to učinio neki ovčar, koji je na taj način želio spriječiti druge ovnove da plode njegove ovce, budući da ovčari planiraju rasplod kako bi janjce dobili u planirano vrijeme.

Takva teorija nije prihvatljiva ovčaru Mauru Hrelji, koji kaže da su kastrirani ovnovi u isto vrijeme na cijeloj Tramuntani i da to nema logike, jer ovčari svoje ovce drže na jednom području u ograjcama i ovan s predjela naprimjer Predošćice ne može doći na predio kod Filozića ili neki drugi. On kaže da ne zna mnogo ljudi na otoku obaviti kastraciju i da bi temeljita istraga mogla dati rezultate. Hrelja, koji je prije nekoliko godina iz Rijeke došao na Tramuntanu, kako bi se na otoku svojih predaka bavio ovčarstvom, nedavno je s Tramuntane preselio ovce na drugi dio otoka, jer kaže, na Tramuntani više nema uvjeta za ovčarstvo:

– Naše preseljenje će sigurno obradovati lovce i zagovornike lovnog turizma, odnosno sve one kojima izlov alohtone divljači s otoka nije interes i samo čekaju da tradicionalno ovčarstvo nestane. Zbog divljih svinja i nerješavanja problema alohtone divljači na Tramuntani se ovčarstvom ozbiljno više nije moguće baviti – zaključuje Hrelja.

Da je kastriranje ovnova dio sustavnog plana, mišljenja je dr. sc. Goran Sušić, koji se na Cresu već 30 godina bavi zaštitom supova, a upravo po populaciji supova zna što se događa s otočnim ovčarstvom. Ove godine prvi put je utvrđena smrt supa zbog izgladnjelosti, i to polovinom siječnja, razdoblju u godini kada je za supove inače bilo najmanje problema s hranom. Kastriranje ovnova, kaže dr. Sušić, samo onima koji ne poznaju bit problema i sustavni plan uništavanja otočnog ovčarstva može izgledati slučajno:

– Ustanovljavanje lovišta, potom smanjenje matičnog stada s 12 na nešto tek preko četiri tisuće ovaca, što je započelo još prije 15 godina, potom sustavno i namjerno nečinjenje svega što bi trebalo da se alohtona divljač izlovi, samo su dio dugoročnog plana da se s Cresa eliminira tradicijsko ovčarstvo, a u to se uklapa i najnoviji čin kastriranja ovnova upravo u vrijeme rasploda, što za rezultat ima smanjenje broja janjaca, zaključuje dr. sc. Goran Sušić.

Povezano:
Uklanjanje divljih svinja moglo bi potrajati 30 godina
Divlje svinje mogu dovesti Lošinj na loš glas
Odgovornost za divlje svinje prebacuje se s jednih na druge
Divlje svinje zalaze do hotela Bellevue
Creske divlje svinje stigle do malološinjskih kuća
Tko kastrira creske ovnove?
Borba za opstanak ovčarstva
Ignoriranje problema divljih svinja
Kad otočni jaganjci utihnu

1327 posjeta

. Odgovore možete naći na RSS 2.0 • Unos novog komentara.

Komentari (16)

Komentira ...
24-02-2010 19:13,

Spasite ovnove
A svašta, za ne povjerovati!