Turističke planere zanima za što se zalažu Lošinjani

U sklopu izrade Plana održivog razvoja turizma, kojeg Turistička zajednica Grada Malog Lošinja provodi u suradnji s Institutom za turizam, na kraju prošle godine anketirano je 600 otočana u Velom i Malom Lošinju, Ćunskom, Iloviku, Susku, Unijama, Osoru, Nerezinama

U strukturiranom upitniku ispitani su stavovi otočana o važnosti i o koristima turizma za lokalnu zajednicu pa su se tako ocjenama od jedan do pet izjašnjavali o tvrdnjama poput:

Turizam se pomalo tiče svakoga od nas;

Naša je turistička ponuda kvalitetna;

Turizam donosi samo loše plaćena radna mjesta;

Turizam je pridonio unapređenju zdravstvene skrbi na Lošinju;

Prisutnost turista tijekom cijele godine bi mi smetala;

Turistička ponuda na Lošinju je jednolična;

Lošinj zaslužuje kvalitetnije goste;

Samo manjina građana ima koristi od turizma i slično.

U sklopu ispitivanja stavova o razvoju turizma otočani su pitani u kojoj je mjeri potrebno unaprijediti, među ostalim, uređenost plaža, raznovrsnost kulturne ponude, raspoloživost parkirališnog prostora, uređenost mjesta, raznolikost gastronomske ponude, kvalitetu smještajnih kapaciteta, gostoljubivost lokalnog stanovništva.

Kako bi se strategija održivog turizma izradila što više u skladu s potrebama i očekivanjima otočana, pitani su i o tome koje oblike smatraju perspektivnim za otok – ponudu za obitelji s djecom, kulturni turizam, sport, nautički, turizam za mlade, wellness, poslovni turizam, golf, ponudu za goste treće životne dobi, medicinski turizam.

U anketi su se tražila i mišljenja otočana o orijentaciji na goste više i visoke platežne moći, na ekološki održiv razvoj turizma, povećanje hotelskih kapaciteta, povećanje broja gostiju, poslovanje tijekom većeg dijela godine, gradnji novih turističkih naselja, marina, povećanju zaštićenog prostora na kopnu i moru, orijentaciji na domaće prehrambene proizvode, kao i koje mjere smatraju najvažnijim za razvoj lošinjskog turizma.

Rezultati u veljači

Rezultati ankete bit će predstavljeni u veljači, a direktorica ureda Turističke zajednice Đurđica Šimičić ističe kako će odgovori ispitanika biti od velikog značaja kod formiranja konačnog Plana održivog razvoja turizma koji će, među ostalim, detaljno razraditi zelene linije u turizmu, od eko kampova i hotela, mogućnosti recikliranja, uređenja parkova, šuma, spriječavanja onečišćenja mora, izdavanja eko certifikata i slično. 

(Ira Cupać Marković)

Komentari (39)

Komentira - 11-01-2012 13:11,   ... Moš mislit ankete I mene pitali ali nema pitanja da možeš reć kako ti je puna kapa buke u Gradu po svu noć.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira planer 11-01-2012 15:10,   ... Pa ta anketa ni ne služi da se nešto mijenja nego da sve ostane isto. Uzalud bačen novac kao i za druge planove na koje se zaboravi čim ih se plati   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Macmalć 11-01-2012 18:17,   A zašto? A zašto su preskočili Ćunski, Sveti Jakov, Puntu Križa. Ustrine i Belej ?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira HIMI 11-01-2012 21:35,   TURIST OVO GORE NAVEDENO JE SVE DOBRO SAMO KO ĆE TO SVE NAPRAVIT I KAD ĆE SE TO SVE NAPRAVIT,SAD JE KASNO ZA OVU SEZONU,TO JE VEĆ TREBALO BIT SVE GOTOVO PRIJE DOLASKA TURISTA   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Edi 12-01-2012 12:24,   Zašto kruzeri ne dolaze na Lošinj Cilj ovog mojeg pisma je da potaknem raspravu među Lošinjanima o ovoj temi. Zanima me da li Lošinjani žele da kruzeri dolaze u Lošinj? No prvo kao i u svakoj raspravi želim pokazati zašto mislim da je interes svih nas da u Lošinj dolaze kruzeri. I tako sam skupio novinske članke iz hrvatskih novina o kruzerima u hrvatskim lukama.    Na internet stranici www.cres-losinj.net saznat ćete sve što vas zanima.    Nakon toga bilo bi mi drago da date svoje komentare.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Ja,ali neka druga 12-01-2012 17:26,   Da, @Edi zato što su preveliki da prođu kroz Boka Veru,a offshore terminal za iskrcaj ne postoji na/kod Lošinja   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira lol 13-01-2012 19:35,   joj a šta će nama kruzeri pa nismo Monte Carlo?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Gost 16-01-2012 10:23,   Gledam i čudim se! Već godinama promatram dionicu od kampa na Poljanama pa do benzinske pumpe. Gledam i čudim se! Zar je moguće da još nikome nije palo na pamet na toj dionici načiniti pločnik uz cestu, a toliko malo i sredstava i truda je potrebno?! Ne znam kakvi su prijedlozi Turističke zajednice, proračunski planovi i sl., no vjerujem da bi se ta stvar mogla brzo i lako riješiti uz minimalna ulaganja, a veliku dobit za pješake! Rado bih ovu temu vidio na stranicama "Volim Lošinj", a možda i netko od domaćih može priskočiti s nekom svježom fotografijom!   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira firuliru 16-01-2012 19:58,   Šetnice Nema se para za takve stvari. Ima dijelova te šetnice koja je potpuno nestala i dalje propada prema moru. Dok netko ne nastrada neće se pomaknuti ništa kao i mnoge stvari u ovom Gradu. Bitno da se ima para plaćati savjetnike koji nikog ne savjetuju i projekte koji nikom ne trebaju.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira XM 16-01-2012 20:13,   ... A da se napravi pothodnik za pješake na semaforu prema Zagazinama , ili kružni tok na raskrižju kod vrtića gdje je postavljen semafor koji samo blokira promet ,ima takvih zahvata koji jednostavno vape da se naprave ali ništa od toga.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira lazy fellow 16-01-2012 21:14,   ... a da se napravi tunel od suda prema feroelektru da ne moram hodat okolo naokolo?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Čista električna voda 17-01-2012 10:11,   Reda i rada A da se napravi reda u Gradu,i najure neradnici sa svim savjetnicima.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira XM 17-01-2012 12:17,   Prim.vođenja grada Da se otočne sredine mogu i uspješno voditi za razliku od našeg grada gdje caruje korupcija,lopovluk,nepotizam i klanovi pokazuje primjer sa Korčule.    Svatko tko otvori obrt jednokratno dobije 20 tisuća kuna, nepovratno, i još 20 tisuća kuna ako zaposli osobu s visokom stručnom spremom. Obrtnicima u kreditu subvencioniraju kamatu do deset tisuća kuna godišnje, a jednako tako i mladima koji su uzeli stambeni kredit. Gdje to ima? U Blatu.    U moru loših priča u Hrvatskoj jedna svijetla dolazi s Korčule, iz Blata – nekad najvećeg sela u Jugoslaviji. Za današnje vrijeme Blato je pravo čudo – općina dvadeset godina nije imala minusa na računu, nije ulazila u kredite, puni proračun zahvaljujući svome gospodarstvu, troši onoliko koliko za trošenje ima, a milijun kuna svake godine vrati u džep mještana.     http://danas.net.hr/hrvatska/ page/2012/01/17/0320006.html? pos=n0   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Čista električna voda 17-01-2012 17:51,   Blato i Kaljuža Nije u Lošinju problem korupcija i lopovluk,dok nepotizam je.I to je najveći problem ovoga grada.Gari i HDZ su zaposlili najviše rodijaka "đabalebaroša".Otvarala su se radna mjesta ne po potrebi grada nego po potrebi rodijaka.Svaki rođo koji je i normalno bio član HDZ-a,morao je sam izmisliti radno mjesto,i u vrlo kratkom roku bi to mjesto bilo popunjeno onim tko ga je izmislio s blagoslovom zaštitnika iz Zagreba.Nećemo sada o imenima,ali svatko zna koje probleme imaju obrtnici bilo na prvom katom javne ustanove a još gore na drugom katu.Najveći broj činovnika koji primaju plaću od poreznih obveznika,oni mrze,DA DOBRO SAM NAPISAO MRZE,obrtnike.Čim se primite za kvaku na vratima i kažete:"Dobar dan",odmah vam slijedi odgovor:"Ne može".  Najgore od svega je to što jednim djelom ti ljudi koji nas mrze,su došli u Lošinj kao prognanici,a mi smo ih tada kada su bili prognani primili sa velikim srcem punim bratske i kršćanske ljubavi.Nahranili smo ih,napojili,obukli,dali smo im stanove i kuće,a danas kada su ti ljudi na položajima da nam pomognu i da zajedno sa nama rješavaju probleme koje imamo,oni su nam najveće prepreka u rješavanju naših problema.Kao dokaz tome je to da kada naiđete na probleme koje imate,nazovete šefove u Rijeci,i onda se problem počne rješavati.  E u tome ti je najveći problem mojXM.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira tviks 17-01-2012 18:26,   ... Pa dobro Čista vodo nemoj barem ti mutiti. Ako nećeš o imenima daj nam ta izmišljena radna mjesta što suotvorena po potrebi rodijaka. Svako malo neko o tome piše, a kad pitaš za konkretno nema odgovora. A ako za rješenje obrtnik treba zvati šefove u Rijeci znači da se radi o službenicima Županije s kojima Gari i HDZ nemaju veze.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira 17-01-2012 19:16,   Tviks Za potrebe rodijaka kao što si ti su izmišljena čak dva poduzeća što ti tviks najbolje znaš. Lošinj usluge su tako nastale ,kao i nepostojeće poduzeće u kojem plaću prima kapetan Šepuka. Lošinj je puno bolje funkcionirao i bez ta dva poduzeća koja ne služe nikome.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Kiki 17-01-2012 21:09,   ... A kako je taj Šepuka došo do kapetana. Da bi dobio brevet odnosno licencu Mastewr Marinera moraš imati plovidbeni staž na brodu. Kako je ovaj lik vidio broda samo na slici neznam kako je postao kapetan ,jedino ako mu Cappelli nije sredio licencu u ministarstvu Pomorstva.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Pomorac 18-01-2012 03:53,   Pomorac Doticni gore spomenuti nije nikakav pomorac, a kamoli Kapetan.....btw kapetani su na moru, a ne na kopnu. Tzv. Kapetan se postaje stjecanjem ovlastenja "Zapovjednik broda ....", i za to je uz odgovarajucu kvalifikaciju potrebno pristupiti odredjenim ispitima, uz predhodno skupljeni obavezni plovidbeni staz. Gore spomenuta osoba, nema propisanog plovidbenog staza, pa prema tome nije mogao steci ovlastenje za Zapovjednika. Ako je kojim slucajem stekao (sto se je vec u RH desavalo...slucaj u LK Dubrovnik) onda je to krsenje zakona i medjunarodnih konvencija, te naravno NEMORALNO i NEPOSTENO.  Nas pomoraca ima svakavih, ali molim Vas nemojte nam prikrpavati ovakve sumnjive tipove kao sto je gore navedena osoba.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Čista električna voda 18-01-2012 08:28,   Ispravak krivog navoda U kafiću gdje se okuplja Lošinjska krema,već su me pitali dali ja to mislim na Josipa Sarića iz Zagreba.  Ovim putem ispravljam krivi navod.Ne ja sam mislio na Ivu Sanadera,a ne na Josipa Sarića,kako su prokomentirali u kafiću.  O imenima nebi.ZNA SE.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Losinjska krema 18-01-2012 09:51,   A tko je Losinjska krema? Možete li mi pojasniti u kojem se kafiću okuplja Lošinjska krema i tko su im pripadnici?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Nije krema već je trema 18-01-2012 10:12,   ... Rupa se zove stop, a krema je Ivo žuti, fotograf, proizvođač jaja, onaj s gradom, inspektor i ponekad vozač autobusa   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira STOP 18-01-2012 16:31,   Antifašisti Žuti,fotograf,jajar,onaj s gradom,inspektor nisu krema.Oni su neka čudna kombinacija,jer svi znaju da je Žuti bio a i sada je čovjek za smutnju.Odakle im ideja da su se počeli sada družiti to je čudno.Sigurno spremaju protuudar na Garia,ali nikako da ispliva njihov kandidat.A Stop je rupa,točno kako kaže Nije krema već je trema.Antifašisti,komunisti,so cijalisti.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira čista električna voda 18-01-2012 17:22,   Krema Kafići od elita su Balun i Bueno.Svaki dan sam tamo sa prijateljima i pričamo o najzanimljivijim temema.I nitko ne može kazati da ljudi koji ulaze u te kafiće nisu elita ili Lošinjska krema.I dobro je tako jer se svi znamo,i dobro se poznajemo.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira krem de la krem 18-01-2012 19:06,   ... jad i bijeda a krema...   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Blackwater 18-01-2012 19:50,   ... Nažalost jako se dobro znamo pa znamo i koja to elita tamo dolazi,nekoliko drogiranih,par pijanih lopova,poneka gradska marioneta i zbog toga što uspijevaju opstati u ovoj indiferentnoj seoskoj sredini sebe smatraju elitom.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira krem de la krem 19-01-2012 00:22,   Blackwater da ima lajk ovdje, sad bi ga stisnuo   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Kruzer 21-01-2012 17:52,   Od kruzera veća šteta nego korist Osam puta veće štete nego koristi    Hrvatska od kruzera pretrpi gotovo osmerostruko više štete nego što od njih zaradi, ali se one ne mjere, nigdje ne evidentiraju i ne naplaćuju    Taj šokantan podatak rezultat je višegodišnjeg istraživanja dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam u Zagrebu, koje zaključuje ocjenom da su kruzeri opasniji od klasičnog masovnog turizma.    Carić je nemilosrdno empirijski potvrdio teze dijela stručne javnosti o štetnosti toga oblika turizma te dokazao da se upravljanje u turizmu ne temelji na ocjenama utjecaja na okoliš, da ne postoji adekvatan sustav zaštite morskih okoliša i da se troškovi cruisinga prebacuju na lokalnu zajednicu.    Na temelju studija Instituta za turizam u Zagrebu koje pokazuju da bi prihod od cruisinga u Hrvatskoj za 2009. godinu mogao iznositi oko 50 milijuna eura, Carić je izračunao da izravni troškovi onečišćenja od cruisinga iznose oko 388 milijuna eura, što je gotovo osam puta više od prihoda. Carić napominje da se radi samo o izravnim troškovima, bez ekonomskog efekta multiplikatora kao što su zdravstvene teškoće, koje s ogledaju kroz smanjene radne sposobnosti građana itd.    Tijekom višegodišnjih istraživanja koje je proveo za svoj doktorski rad, uz pomoć metodologije i baze Instituta za turizam, i suradnju niza kolega koji su mu ponekad davali i neobjavljene radove, što nije uobičajena praksa, Carić je razvio model vrednovanja utjecaja onečišćenja, i na temelju postojećih tržišnih vrijednosti izračunao izravne troškove onečišćenja.    Na temelju podataka da je 2009. godine oko 990 tisuća gostiju s kruzera posjetilo Hrvatsku, odnosno 1,5 milijun gost-dana, daleko najviše troškove izazvali su ispušni plinovi - oko 380 milijuna eura. Troškovi drenažne kaljuže voda, koje se slijevaju iz strojarnice, iznosili su 3,6 milijuna, troškovi otpadnih voda 1,7 milijuna eura, troškovi zbrinjavanja opasnog otpada oko 800 tisuća eura te zbrinjavanja opada oko 400 tisuća eura. Posljednji iznos izračunat je prema domaćim cijenama, koje su dvostruko manje o onih u EU-u.     Carićev rad naišao je na veliko zanimanje znanstvene javnosti, ali je potpuno ignoriran u turizmu, kako za vrijeme istraživanja tako i nakon obrane disertacije.  Autorica netom izišle knjige Hrvatsko društvo i turizam, dr. Saša Poljanec Borić, ocjenjuje Carićevu doktorsku studiju metodološki besprijekornom sa šokantnim rezultatima, krajnje relevantnim ne samo za hrvatsko društvo nego cijeli Mediteran. To je takva vrsta socioekonomske novosti koja je obavezujuća za hrvatsku politiku, te bi morala biti raspravljena na forumima. Ona bi uz odgovarajuću diseminaciju morala izazvati promjene, smatra Saša Poljanec Borić s Instituta Ivo Pilar.    Link Text   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira adf 24-01-2012 13:05,   Stop kruzerima u Veneciju UNESCO je zatražio od italijanske Vlade da ograniči ulazak velikih turističkih brodova u Veneciju    "Katastrofa broda Costa Concordia potvrdila je zabrinutost u vezi s rizicima koje predstavljaju veliki brodovi za krstarenje za svjetsku baštinu - kao što su laguna Venecije i bazen Svetog Marka, čija je prirodna i umjetnička baština posebno osjetljiva", izjavio je Francesco Bandarin, direktor za kulturu pri UNESCO-u, u pismu upućenom italijanskom ministru za zaštitu okoline Corradu Cliniju.    Svake godine oko 300 turističkih brodova u Veneciju doveze više hiljada putnika. Komitet za svjetsku baštinu izrazio je zabrinutost zbog prolaza brodova duž grada.    UNESCO tvrdi da turbulencije koje prouzrokuju brodovi izazivaju eroziju fondacija i zgrada u gradu, dok brodovi velikih dimenzija narušavaju urbani pejzaž, te se zbog toga od italijanske Vlade traži da uspostavi nove putanje za pomorski saobraćaj oko Venecije.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira kapetan nemo 24-01-2012 23:12,   auspuh ''Na temelju podataka da je 2009. godine oko 990 tisuća gostiju s kruzera posjetilo Hrvatsku, odnosno 1,5 milijun gost-dana, daleko najviše troškove izazvali su ispušni plinovi - oko 380 milijuna eura. Troškovi drenažne kaljuže voda, koje se slijevaju iz strojarnice, iznosili su 3,6 milijuna, troškovi otpadnih voda 1,7 milijuna eura, troškovi zbrinjavanja opasnog otpada oko 800 tisuća eura te zbrinjavanja opada oko 400 tisuća eura. Posljednji iznos izračunat je prema domaćim cijenama, koje su dvostruko manje o onih u EU-u.''       može mi netko objasniti koja troškove izazivaju ispušni plinovi kruzera   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gost 04-02-2012 19:42,   Lošinj pod snijegom         » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Cutt Off 04-02-2012 19:47,   Otpisani Danas na svim vijestima na TV, glavna vijest kako je Imotski odsječen od ostatka svijeta.   To što su otoci odsječeni od ostatka svijeta, izgleda nikoga nije briga...  Ili je to default stanje koje se podrazumjeva.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira cici mici 05-02-2012 15:30,   ljetovanje pa što bi to ti trebao očekivati , kada nam je gradonačelnik već preko 50 dana na repatriaciji " zbog kičme " u toplicama. A to što je u Lošinju apsolutna koma po svim pitanjima" boli ga briga". Što smo tražili to smo dobili   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Električna struja visoki napon 05-02-2012 18:33,   ... Zašto ne raspišemo nove izbore za grad lošinj. Ona 2-3 poštena? vijećnika neka daju ostavke. Gari Cuper je OK. lik koji će na takvim izborima časno pobijediti ili otići. Sramota je da smo a nismo grad slučaj. Svi koi žele dati doprinos takvoj opciji radit će časno volonterski. Lošinj je kroz povjest dao velike ljude, i male ljude velika srca. Budite malo ljudi , vidite da mižerija kuca na vrata. Odite sami, ružno je biti otjeran.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira 05-02-2012 18:36,   ... A po čemu je Lošinj grad slučaj?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira hallo kity 05-02-2012 23:34,   pazi sad Grad slučaj :  - otvaraju se radovi koji ukupno iznose cca 50.000.000 kn , a ono zbog čega se radi a to su oborinske vode ponoivo se slijevaju u lučki akvatorij( naravno bez separatora ) pa se pitam koga mi to varamo ( vjerovatno unuke ) ?  - o aerodromu pričamo dvadest godina i ništa.  - ono malo nautičara što je bilo u našem akvatoriju zaobilazi nas nakon lprošlogodišnjeg gafa Lučke uprave, a ova godina biti će još gora , jer onaj dvojac u Lučkoj upravi još uvijek nije ništa poduzeo( zbog toga Krešo lekić i odlazi iz vijeća L. Uprave.  - cesta do Cresa nikako da se završi.  - turizam nam je svake godine na nižim sve nižim granama, što se vidi po realiziranim bruto prihodima na razini grada.  -stara osnovna škola pretvara nam se u drugu staru nautiku.  - priče o apoksimonemu su veliki pucanj u prazno, što se moglo čuti i na HRT-u.  -politički život nam je klasična komedija( HNS je HDZ, nezavisni su HDZ, nezavisni vječnici grade nelegalno i cijele komplekse u V.Lošinju - ruše tuđe kuće ) i nikome ništa, SDP se ponaša kao nije na vlasti u državi.  -Firme koje su gradili naši očevi preuzele su ili banke ili pojedini direktori kroz perfidni suatv firmi kćerii to je ok.  ma gdje to m iživimo ? mogu ovako nabrajati koliko želite . Grad slučaj ..... ma kaj god !   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira 06-02-2012 21:53,   ... luka će biti u funkciji do ljeta - lukobran, 3 pontona i ponton za komunalni vez - provjereno i sigurno. Jedino neće biti popločano, biti će beton, pa šta za pravu ruku? nautičari će se vratiti istom berzinom kako su i otišli, to su takvi ljudi. što se tiče turizma na sve nižim granama - ne znm odakle to - sezone su sve bolje i bolje, ovu posljednju smo rasturili svi skupa, bez obzira šta svi klasično kukaju, a i ovu ćemo, samo da vrijeme posluži.  cesta do cresa je pušiona, to da.  aerodrom isto, nažalost.  apoksiomen isto, isto nažalost.  politički živo neću komentirati jer se ne uplićem u ta sranja i igrice niti me zanimaju. isto tako i firme i pink panteri i slični.  jedini način da nam bude bolje je da se izvučemo iz crnjaka, svi samo neki crnjak nabacuju, sve im je loše, niš ne valja, - nije istina. sve je stvar percepcije, ako smatraš da je sve ok onda će i biti a ako je raspoloženje mase crnjak onda nema napretka.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira 06-02-2012 22:21,   ... Ajde Rukonička ne seri!!! Bolje reci istinu sve je namještaljka kao i Luka tako i škverić evo već dva puta ste rušili natječaj jer ga nije dobio Maljevac i sad treći put objavljujete natječaj na način da bi dobio škverić moraš se prezivati Maljevac i moraš biti rođen na isti dan kao i on. Prešli ste sve granice vi ste obični Lopovi!!!   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira 08-02-2012 21:24,   ... A tko se još prijavio na natječaj ako se smije znati?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira vjesnik 20-02-2012 10:52,   Još malo o kruzerima Nedavno je na okruglom stolu održanom u Novinarskom domu u Zagrebu, dr. Hrvoje Carić, stručnjak za tu vrstu turizma, uime svog stručnog tima iz Instituta za turizam u Zagrebu zabezeknutim novinarima i predstavnicima vlasti ravno u lica sasuo rezultat njihova dubinskog istraživanja. Prema njima, Hrvatska na godinu (prema podacima za 2010.) od kruzera uprihodi 53 milijuna eura, ali pri tome zbog ugrožavanja okoliša nastaju troškovi od 338 milijuna eura. Odnosno, svaki na kruzerima zarađeni milijun Hrvatsku stoji sedam milijuna. Najugroženiji je što se toga tiče Dubrovnik koji čini više od 85 posto hrvatskog kruzing-kolača.    Iako su izneseni podaci za dr. Carića izgledali samorazumljivima, on se ipak potrudio iznijeti mnoštvo argumenata koji su i najvećeg skeptika trebali uvjeriti u njihovu utemeljenost.    Najprije, na kruzerima je sve osmišljeno tako da gosti ondje najviše troše pa gradovi u koje pristaju od njih imaju manje koristi nego što se misli. Drugo, u vrhuncu sezone zatrpavaju glavne atrakcije, poput Straduna, čime smanjuju kvalitetu odmora »stacionarnih« gostiju. Treće, kruzeri se u našim lukama sve kraće zadržavaju (navodi da je prosječno zadržavanje kruzera u luci 2009. bilo 1,68 dana). Četvrto, trend je sve većeg broja sve većih kruzera (2009. bilo je 628 brodova s prosječno 1347 putnika). Peto, neka istraživanja u SAD-u i Europskoj uniji pokazala su da veći kruzer u jednom danu emitira sumporovih oksida koliko 2000 automobila i kamiona u godini dana. Šesto, veći kruzer dnevno proizvede oko 100.000 litara crne (fekalne) vode i milijun litara sive vode (tuširanje, bazeni) što sve neizmjerno šteti morskoj flori i fauni te uzrokuje cvjetanje algi. Sedmo, suvremeni premazi za vanjski uronjeni dio trupa kruzera, u kojima dominiraju cink i bakar, u visokoj koncentraciji predstavljaju ozbiljnu opasnost za sve organizme u hranidbenom lancu. Osmo, kruzeri natprosječno često koriste nekvalitetne naftne derivate koji sadrže veće količine sumpora i drugih štetnih spojeva. I deveto, već antologijsko prošlogodišnje upozorenje uglednog svjetskog sociologa i kruzingologa Rossa Kleina, da Hrvatska uistinu ima dobru osnovu za kruzing-turizam, ali da je Dubrovnik već zagušen njima i da se umjesto divovskim brodovima treba okrenuti manjima, luksuznijima, koji donose veću zaradu.    Sagledavajući tragiku svekolikoga aktualnoga dubrovačkoga gospodarskoga trenutaka, zaključio sam da kruzeri skoro da nemaju alternativu i da je u dogledno vrijeme neće ni dobiti. Jer smo se, ne samo u Dubrovniku, doveli na najniže ekonomske grane kad se u cijelosti ovisi o nečemu tercijarnom (hrvatski: trećerazrednom). Formula dr. Carića za rješenje predmetnog problema paradigmatična je za tu vrstu stručnjaka i tu vrstu institucija (Institut za turizam) i glasi: »Kvalitetan sustav upravljanja okolišem i plovidbom«, ma što to značilo. Stoga, nije turizam najgore što nas je snašlo. Gore su zlo znanstvenici i političari koji se njime profesionalno bave.  Link Text   » Prijavite komentar Administratoru

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 14000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.