Većina hotela zatvara vrata

Lošinjsko otočje ima čitav niz komparativnih prednosti, počevši od klimatskih blagodati koje su bile razlogom da je prije više od stotinu godina proglašen klimatskim lječilištem, zatim velike biološke raznolikosti sa preko dvjesto kilometara pjašačkih staza, do bogate kultuno - povijesne baštine i gastro ponude bazirane na autohtonim jelima obogaćenim samoniklim i ljekovitim otočnim biljem. Iako se one često ističu sve to nije, međutim, razlogom da turizam na otoku funkcionira tijekom cijele godine. Tezom o produljenju sezone počinju i završavaju gotovo svi sastanci o turističkom gospodarstvu, ali cjelogodišnji turizam daleko je od realizacije. Svake godine iznova to potvrđujemo s dolaskom prvih jesenjih dana kada opuste ulice, svoja vrata zatvore mnogi restorani i hoteli, usidre se izletnički brodovi, skraćuje se radno vrijeme izložbeno galerijskih prostora, info vodiči se svedu na dva slova jer kulturno zabavnih događanja, kada nema turista, nema ni za domaće stanovništvo.

Većina hotela zatvara vrata ili će to uskoro učiniti, a među njima su Apoksiomen, Mare Mare Suites, Punta, Aurora, Vespera, Vila Favorita, Manora. Tako će tijekom zime u tvrtci Jadranka hoteli, koja raspolaže s najvećim brojem kapaciteta raditi samo hotel Alhambra, koji je na atraktivnom Čikatu, ali ima samo dvije zvjezdice, pa ni približno ne može zadovoljiti potrebe gostiju koji bi na otoku željeli uživati u zimskim danima.

Jadranka hoteli otvorit će Bellevue za doček nove godine, a novogodišnji blagdani na lošinjskom otočju moći će se proslaviti još jedino u hotelu Televrin u mjestu Nerezine. Inače, Televrin će uz Alhambru biti najdulje otvoren u zimskim mjesecima, pauzu ima od 5. siječnja do 18. veljače 2009. godine.

Šest mjeseci izvan pogona 

Većina hotela zatvora se u listopadu i otvaraju se uglavnom pred Uskrs iduće godine. Dakle, lošinjsko otočje šest mjeseci većinu hotelskog smještaja ima izvan pogona. Koji su tome razlozi i što bi moglo promijeniti izrazito sezonski turizam, direktorica marketinga Jadranka hotela, Sanja Trajkov kaže kako je tome razlog mnogo faktora i kako se image destinacije cjelogodišnjeg turizma gradi godinama i to s jedne strane radom na tržištu, a s druge strane ulaganjima:

- Treba reći da je karakteristika cijelog Mediterana da turizam ima sezonski karakter. Na turizam sve više utječu globalna kretanja i globalizam općenito. Mi trebamo raditi na stvaranju jakog razloga koji će biti motiv dolaska na otok. To se može realizirati samo suradnjom svih subjekata u destinaciji i to postavljanjem zajedničkog cilja kojeg ćemo realizirati na način da svatko ispuni svoj segment u tom mozaiku. U Jadranci smo razradili strateški plan i krenuli s ulaganjima za koja vjerujemo da će pridonijeti produljenju sezone. Imamo dobru suradnju s Gradom i Turističkom zajednicom i mislim da smo put dobro zacratali i da njime uspješno kročimo, objasnila je Sanja Trajkov.

Ribolov na moru 

Voditeljica recepcije u hotelu Televrin u Nerezinama, Marta Brajković kaže kako produljenju sezone pridonose time da su otvoreni gotovo tijekom cijele godine:

- Specijaliziranim sadržajima za ciljane skupine, a koji se temelje na valorizaciji otočnih specifičnosti i tradicije, nastojimo osmisliti programe koji će goste u naš hotel i na naš otok privlačiti tijekom cijele godine. Smatramo da se pješačke staze mogu iskoristiti i u promociji u izvansezonskim mjesecima. Na primjer ribolov na moru ima svoje draži i za određene skupine gostiju i u hladnim i vjetrovitim danima. To nije lako, ali ustrajavamo i moram reći da nam se svi čude i pitaju kako nam se isplati raditi veći dio godine. Međutim mi smo to odredili kao našu poslovnu politiku i vjerujemo kako će nam se takav način rada dugoročno isplatiti, zaključuje Marta Brajković.

Direktor hotela Mare Mare Suites, Dinko Kuvač, smatra da bi produljenju sezone, odnosno cjelogodišnjem turizmu pridonijela mozaičria ponuda na način da djeluje sve što i tijekom ljetnih mjeseci, ali u modificiranom, to jest smanjenom obliku.

- Lošinj treba živjeti cijelu godinu da bi u njemu živio i turizam, trebamo kreirati novi proizvod i stvoriti prepoznatljiv tržišni identitet. Lošinj ne posjećuju turisti u prolazu, stoga moramo osigurati jak povod dolasku na otok, zaključuje Dinko Kuvač

Povezano:
Lošinj za Zlatni cvijet Europe
Dobra iskustva gostiju najbolja su reklama za Lošinj
Dodjela priznanja i nagrade
Dani hrvatskog turizma 2008
Većina hotela zatvara vrata
Promjena strukture gostiju
Nestabilnost poslova u turizmu
Turizam u recesiji
Recesija i turizam
Turistički cvijet
Lošinjski turizam
Aktivno na Lošinju
Veloselska alka
Upitnik za goste
Revitalizacija Gortanove ulice
Lošinj - prvak u zraku
Paralelni život gradske ribarnice
Lošinjski jazz festival na HRT
Inicijativa za stvaranje prepoznatljivosti kulturnog i ekološkog identiteta Lošinja

Komentari (18)

Komentira Mislioc 25-10-2008 20:30,   Krenimo Na žalost nas stanovnika ovog prekrasnog gradića, svake godine proživljavamo istu agoniju zatvaranja kako hotela tako i ostalih ugostiteljskih objekata. U mjesecu siječnju situacija zna biti takva da čovjek jdnostavno ni kavu ne može popiti s nekim u gradu jer, pogađate, sve je zatvoreno.   Zašto?  Moraju li svi ugostitelji istovremeno zatvoriti svoje lokale? Postoji li u njihovom cehu nekakav dogovor (gentleman agrivement) o redosljedu zatvaranja. Moraju li baš svi u ovoj našoj maloj i pekrasnoj sredini biti okrenuti zaradi. Zar je teško biti otvoren pa makar uz minimalno pokerivanje troškova poslovanja. Zamislite da Dom zdravlja zatvori hitnu jer ima mali promet. Jasno, reći ćete da je to neusporedivo i jasno je da ste u pravu. Ali bilo bi zgodno....  Govorimo o produžetku sezone (svi gore navedeni), a da pri tome niti jedan nije rekao ( osim nerezinaca-bravo): "Eto raditi ćemo makar i sa gubitkom ali da pokažemo da smo tu, otvoreni i čekamo gosta". I tako kreirati proizvod koji će privući goste.   Na žalost mi prvo želimo proizvod, garanciju da će gosti doći, pa možemo tada i hotele i lokale otvoriti.  Eto, otvorio sa temu pa želim da se konkretnim prijedlozima pridružite kako bismo dokazali da "Volim Lošinj " zaista i mislite. Pri tome se zaista nastojite suzdržati od pljuvanja po ljudima. Dajmo konkretne prijedloge. Pravo na kritiku ima samo onaj koji je voljan pomoći.   » Odgovorite na komentar...   Komentira Ulika 27-10-2008 08:13,   POLJOPRIVREDA Pa zar možemo živjeti samo od turizma? Koliko je neobrađenih površina na otoku? Koliko je tu potencijalnih maslinika? Nekad su to ljudi kopali i odrzavali bez traktora i bez motornih kopacica. Danas je puno lakse pa svejedno sve propada. Neka se napravi plan poticanja poljoprivredne proizvodnje, davanja zemljista u zakup za jednu kunu, okrupnjavanja parcela, navodnjavanja..... Pa da ljudi od listopada do ozujka imaju sto raditi, a ne samo sjediti po kaficima i zaje... Istrijani su to davno shvatili pa imaju i turizam i poljoprivredu. Koliko god se mi trudili tesko da cemo sezonu bitno produljiti. Mozemo u odrededjenim mjesecima imati 20-30% kapaciteta, ali puni kapacitet ce ostati popunjen samo u srpnju i kolovozu, a ako o tome budemo samo pricali onda necemo ni to imati. U uvjetima svjetske recesije je pitanje da li ce ljudi i dalje putovati kao do sada, ali jesti ce sigurno.... A nas otok ima sunce i ima vodu. Vecina drugih nema obje te stvari. Razmislite malo o tome.   » Odgovorite na komentar...   Komentira oljo 27-10-2008 08:22,   ... Ima na Lošinju ljudi koji tako razmišljaju, ali vidi OVO!   » Odgovorite na komentar...   Komentira Ulika 27-10-2008 08:37,   POTICAJI Pa ima načina na koje i GRAD moze djelovati. Ne treba sve cekati da dodje iz Zagreba. Ima gradske zemlje, ima privatne. MOze se dati oslobodjenje od poreza, moze se utjecati na cijenu kubika vode, moze se dati sadnice, moze se organizirati edukacija..... Pa ima valjda tko je placen da to osmisli.....   » Odgovorite na komentar...   Komentira Gost 27-10-2008 08:57,   Albanci će Ne brinite se albanci su nakon toliko godina shvatili da je turizam u opadanju pa je Hazbi kupio od portašešule pa skoro do Ilovika zemlju i sad traži tko će mu oživjeti masline koje tamo stoje godinama zapuštene.  Toliko o domaćima i svemu na što se kunu u ovom Lošinju su uvjek živjeli poltroni i ulizice koji su se prodavali za malo šoldi.  Grad nam vodi polutalijan koji je postavio na mjesto glavnog za turizam osobu sa porijeklom ma znate sve nema ovaj otok šanse.  pogledajte Krk, Pag, Rab tamo su otočani vlasnici i gazde svoje zemlje oni još i uvoze sirovine za poljoprivredu tamo svaka kuća proizvodi hranu turisti uživaju u domaćim kuhinjama u otočkim pansionima sve je domaće a u lošinju možete samo na maštati o domaćem pa navedite jednog domaćeg ugostitelja ili bilo što DOMAĆE nema tu patriota ovo je izdana i prodana zemlja rastrgana između poltrona i onih drugih.   » Odgovorite na komentar...   Komentira Hakuna matata 27-10-2008 09:09,   kupoprodaja Navod Grad nam vodi polutalijan koji je postavio na mjesto glavnog za turizam osobu sa porijeklom     Kakve sad veze ima ako "polutalijan vodi grad" s time što netko kupuje zemlju jer drugi prodaju svoju djedovinu umjesto da je koriste? Može li gradonačelnik i "glavni za turizam" zabraniti tebi da je prodaš ili Albancu da je od tebe kupi?   » Odgovorite na komentar...   Komentira Ulika 27-10-2008 14:04,   Počnimo raditi Pustimo sad te priče Albanc, Srbin, Talijan, Hrvat. Trebamo se svi primiti posla i početi raditi. Mislioc je tražio nove ideje i ja dajem jednu: POLJOPRIVREDA. Hajdemo vidjeti da li još netko zna nešto ili se samo znamo vrijeđati i prozivati po nacionalnoj, stranačkoj, zavičajnoj ili nekoj petoj osnovi.   » Odgovorite na komentar...   Komentira Hakuna matata 27-10-2008 14:40,   domaći protiv furešta Slažem se da je krajnje glupo i nekulturno nacionalno i zavičajno prozivanje, ali to je neizbježno kad se radi o interesima. Kad nemaš pravi argument onda prozivaš tko je otočanin, a tko nije, jeli domaći ili furešt, itd. No evo primjer kako je to u Istri, uglavnom ista pašta kao i ovdje. Jedni bi prodavali zemlju pa im smetaju oni koji su protiv izgradnje golf igrališta jer onda ne bi mogli prodati.    Većina žitelja Motovuna i okolice izjasnila se za izgradnju golf terena bez obzira na svu štetnost projekta po okoliš, optužujući protivnike da su furešti    Na javnoj raspravi o studiji utjecaja na okoliš golf igrališta Brkač, održanoj preksinoć u prostorijama Općine Motovun, načelnik Slobodan Vugrinec, koji je pobornik golf projekta, pozvao je mještane da se o njemu javno izjasne te je većina prisutnih, njih 26, glasala za, četvero protiv, a troje je bilo neodlučnih.    Većina žitelja time je pokazala da nema ništa protiv da se podno njihovog grada na 240 hektara izgrade dva golf terena s po 18 rupa i turističko naselje sa 67 građevina sa smještajnim kapacitetom od 498 postelja (pretežno vila s bazenima) koji bi se s pratećim objektima, parkiralištem sa 603 parkirna mjesta i potrebnom infrastrukturom trebali smjestiti u dolini rijeke Mirne, čime će se promijeniti izgled jednog od najljepših istarskih krajolika.    Većina nije prigovorila ni na podatke studije da će za potrebe golf terena upotreba pesticida u dolini rijeke Mirne porasti tri puta u odnosu na količinu koja se koristi za poljoprivrednu proizvodnju, ni na to što postoji opasnost od zagađenje tla, podzemnih voda, potoka Krvar i rijeke Mirne.    Za potrebe golfa godišnje će trebati 400.000 kubika vode zbog čega će se izgraditi crpna stanica i dva velika akumulacijska jezera, istaknuo je Domagoj Vranješ, voditelj izrade studije, čiji je autor Institut građevinarstva Hrvatske.     Ističe da su onečišćenja najviše moguća tijekom razdoblja velikih kiša kada bi voda s tretiranih travnjaka mogla prijeći u sustav akumulacije, a time i u Mirnu, zbog čega je potrebno razviti veliki sustav kontrole.    Mještani prihvaćaju da se ukloni i 46 hektara šuma te izmijeni ukupni biljni pokrov na 103 hektara, protjeraju krupne životinje i divljač te zabrani boravak na golf terenima bilo kojih životinja koje će se, kako piše u studiji, po potrebi uništavati.  -   Živim u Brkaču i vi nemate pojma kako je to ružna zemlja, samo šuma, šikara, močvara i divlje svinje. Svi smo oduševljeni golfom, mnogi koji imaju šume su nešto prodali. Neki od nas će naći dela, čistiti vile. Moja kćerka želi postati doktorica, tko kaže da neće izgraditi i ambulantu, možda mi sin bude veterinar pa će liječiti konje (u Motovunu se planira i polo igralište, op. a.), kazao je Dalibor Labinjan, predsjednik MO-a Brkač. S njime se složilo još mještana kazavši da će njima biti lijepo samo zato što će zbog golfa sve biti zeleno.    Usprotivila se tek nekolicina mještana na čelu s Rankom Bonom, predsjednikom udruge Motovun-Eko grad, koji je kazao da oni nisu protiv golfa, već protiv velikog zahvata koji će zauvijek devastirati okoliš Motovuna i dolinu rijeke Mirne. Takav je bio stav i stručnog povjerenstva za ocjenu studije koje je u dva navrata, u ožujku i lipnju, od investitora Jupiter Adrije jednoglasno tražilo da se građevinske zone smanje za polovicu.     No, kasnije je većina članova, među njima i načelnik općine te županijski pročelnik Odjela za održivi razvoj Josip Zidarić, proglasila studiju prihvatljivom unatoč tome što kapaciteti nisu smanjeni na oko 250 ležajeva.    Svjesni smo da je izgradnja i samo jedne kuće novi čin u prostoru, ali za ozbiljno bavljenje turizmom nisu dovoljni mali kapaciteti, zbog toga je predviđeno 500 ležajeva. U protivnom ovdje nema perspektive, želimo postati turističko odredište gdje će gosti boraviti, a ne samo mjesto izletničkog turizma, kazao je Vugrinec, ističući da će golf igralište i prateći turizam povećati općinski proračun za 50 posto i smanjiti nezaposlenost.    Među članovima povjerenstva, koji i dalje tvrde da je zahvat neprihvatljiv za okoliš, jesu njegov predsjednik Velimir Šimičić iz Ministarstva turizma, Nataša Nefat iz Konzervatorskog odjela u Puli, Radenko Deželić iz Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture, te Boris Černeha iz buzetske podružnice Hrvatskih šuma.    Na upit zbog čega je promijenio mišljenje, načelnik je kazao da nije. Optužio je Šimičića da je svojevoljno tražio smanjenje kapaciteta, da nije bilo glasanja o ovom zaključku te da zapisnici nisu ni verificirani.    Ne znam zašto bi 500 ležajeva bilo loše, a 250 dobro. Bitan stav se odnosio na to da se građevinska zona treba raspršiti što su investitori kasnije i učinili predloživši sedam zona gdje će se graditi. Ne možemo garantirati da će golf turizam biti u trendu za 10-20 godina, ali sada je, kazao je Vugrinec.    Dušica Radojčić iz udruge Zelena Istra upozorila je da je golf s tako velikim smještajnim kapacitetima samo izgovor za građevinske špekulacije.    Ne stane sve pa ću dodati u nastavku   » Odgovorite na komentar...   Komentira Hakuna matata 27-10-2008 14:41,   domaći protiv furešta nastavak Čak 63 hektara terena visokovrijedno je i vrijedno poljoprivredno zemljište, što je u suprotnosti s Programom prostornog uređenja koji propisuje da se golf igrališta grade na manje kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, kazala je.    Predstavnik investitora Valter Krizmanić rekao je da je ovo najzahtjevniji projekt u Istri koji će, ukoliko dobiju potrebne dozvole, početi za godinu dana. Veli da su mnogi već profitirali jer su nakon dolaska Jupiter Adrije cijene nekretnina u Motovunu narasle te da će i u budućnosti svi imati mogućnost zarade.    Domaći vs.furešti    Manjinu, koja je pokazala da se ne slaže s projektom, uskoro je većina nazvala ksenofobičnim izrazom furešti.    Svi koji se bune nemaju zajedno toliko godina života u Motovunu koliko ja imam godina. Gdje ste bili kada smo delali vodu, struju, kopali zemlju, kazao je Valter Kotiga uz sveopće odobravanje onih koji sami sebe nazivaju domaćima. Slični su se stavovi mogli čuti i od općinara.    Ovi koji su ovdje rođeni su za, a ovi koji se bune došli su prije par godina i ne mogu odlučivati o našem životu. Zaradili su svoju penziju u inozemstvu i sada ne moraju brinuti za svoju egzistenciju. Mi koji ovdje živimo i koji smo ovdje od rođenja pokušavamo na najbolji način doći do sredstava, do investicije za budućnost, za našu djecu, jer mi znamo kako je teško živjeti u Motovunu i okolici, veli v.d. pročelnika Karmen Grubor.    Građevinsko područje sa 16 hektara naraslo na 240    Od ukupno 240 hektara gradnja vila, apartmana i hotela predviđena je na 16 hektara. Međutim, novim Zakonom o prostornom uređenju čitavo područje od 240 hektara postaje građevno.    Ranko Bon upozorio je da u studiji piše da je investitor otkupio ili namjerava otkupiti poljoprivredno zemljište po šest eura.    Cijena bi trebala skočiti na najmanje 30 eura. Ovakvo bogaćenje investitora na račun domaćeg stanovništva je nedopustivo, kazao je Bon.    Načelnik je rekao da će staviti primjedbu na taj dio studije, ali da je pitanje cijene stvar onih koji prodaju teren. Dodao je da Općina gradnju neće omogućiti izvan 16 hektara, iako je svih 240 hektara građevinsko zemljište.   » Odgovorite na komentar...   Komentira pierino 27-10-2008 19:17,   .... Netko je napisao da domaci prodaju terene, e pa ako je poznati advokat koji se bavi razvlascivanjem (proglasi vlasnika nepoznatim, mrtvim, u najboljem slucaju proglasi dalekog rodjaka za nasljednika pa isti proda teren za sicu) Losinjan, onda OK.  Kada se takvi tereni kupuju onda nacionalna i regionalna pripadnost nije vazna, ali kada je trebalo razvlastiti onda je bilo vazno sto nisu hrvati, nego npr. talijani....pa ajmo ih razvlastiti.   » Odgovorite na komentar...   Komentira Mislioc 27-10-2008 19:51,   Smoje Kada sam zatražio od vjernih štioca ovog portala da daju svoje ideje i prijedloge onda sam zaista tako i mislio. Nije prošao ni jedan psaus, a već su se počela prebrojavati krvna zrnca. Molim vas još jednom razmislite i dajte prijedloge.Nemojmo se ponašati kao silovane i razdjevičene taštine. Uložite 10% od energije koju koristite za pljuvanje u nešto konstruktivno i eto nama prijedloga i rješenja za našu situaciju. Tema je produljenje sezone (čitaj: života) u našem malom mistu (ima sličnosti sa Smojinim po količini primitivizma i malograđanštine). Ima li prijedloga? Mislioci, gdje ste? Ideje na sunce!   » Odgovorite na komentar...   Komentira pero 27-10-2008 21:17,   mali i veliki Prijedlog i uvjet za produljenje sezone među ostalim...:  iznajmljeni prostori grada nesmiju zatvoriti vrata nakon sezone,  svi poslovni prostori mogu biti van sezone zatvoreeni najdalje dva mjeseca za adaptaciju (ali stvarnu),  poslovni prostori koji rade cijele godine, morali bi biti oslobođeni djelomicno dazbina,  da se strukture grada pobrinu, za poslovni prostor malih konoba, restorana za hranu i cak njihovo (sufinanciranje ili kreditiranja iz fondova razvoja otoka ),  da se napokon dodjele, tereni za razvoj malog poduzetnjistva ili pogona za mali obrt,  da se dodjeli poljopšrivredno zemljiste,   da se u planovima (mozda nije kasno) ukljuce dislocirane, male domace, ribarske konobe po uvalama, od kojih imaju koristi samo nauticari koji ne placaju nikome ,  da napokon grad krene i pojednostavni papirologiju, oko novih i nedostatnih prostora, animacije potrebe za produljenje i razvoj otoka,  da se grad ne bavi velikim kao Jadranka i Lošinjska plovidba njima je vec previse dato, a oni ce ionako to sve prodati, jer oni ne zive sa gradom i građanima oni zive za svoj profit, njima ne treba produzetak sezone, jer bi VIŠE trebalo raditi ( aovako nista nerade) i jako im je dobro.  Za pocetak dovoljno a za pametne previše.   » Odgovorite na komentar...   Komentira Ulika 27-10-2008 21:37,   Ajmo naprijed Ajmo pokusat nesto konstruktivno stvoriti. Ajmo dati neki pametan prijedlog. Moj je bio da se ne opredijelimo samo za jednu granu tj samo za turizam. Idemo cuti imali netko jos neku ideju. Pada mi na pamet da bi se ovdje mogla napraviti neka posebna skola, fakultet, specijalisticki tecaj za neku granu znanosti. PO istri ima ucilista o vinarstvu u malim mjestima. Idemo mi napraviti neku ispostavu pomorskog ili hotelijerskog faksa. Neku biologiju mora....Sta ja znam..Nesto sto bi donijelo 30-40 pametnih mladih ljudi tijekom zime i zadrzalo jos 10-20 nase djece koja inace ide na studije u druge gradove. Tih 40-50 ljudi ce vec biti neka baza za kadrovski deficit otoka.   » Odgovorite na komentar...   Komentira Gost 28-10-2008 07:22,   PAMETAN Ti si jako pametan gospodine Hakuna, a kad si tako pametan onda zašto se ne baviš poljoprivredom a ne da ovdje pametuješ.  Djedovina se prodaje zato jer Gari i njemu slični tamo u zagrebu ne **** narod ni pet posto pa prema tomu narod rasprodaje djedovinu da bi imao što jesti, jer da su im dali poticaje i program koji drži vodu da se može živjeti od poljoprivrede onda ljudi nebi prodavali djedovinu nego bi ju obrađivali.  Ali kao što ni ti ne možeš tako ni ljudi koji posjeduju mrtvu zemlju ne mogu ništa nego prodati a kupuju oni koji će u budućnosti na račun tolike imovine imati veća prava pa makar bili stranci oni će na kraju biti ti koji će vladati sve se to događa pod patronatom Garija i HDZ-a koji se ponašaju kako je znao reći gospodin Nedić sve što nije zabranjeno dozvoljeno je.  Pa na kraju krajeva i on sa svojom udrugom Prsten radi isto kupuju u bosanskoj Posavini sve što su u ratu izgubili a izgubili su jer se nisu borili nego su cijeli rat bili ovdje i hljebili se pa poslje ovako bogati vraćaju svoju zemlju za koju su poginuli neki drugi ljudi. Tako to otprilike ide i u Lošinju a i šire u Hrvatskoj nije to bitno bitno je da su "Plavi" na vlasti " a nedaj Bože "Crveni".  Mada za vrijeme crvenih nije bilo toliko duga i nije bilo toliko jada.........itd do unedogled   » Odgovorite na komentar...   Komentira politicar 28-10-2008 09:18,   izreke svaka cast Goste. Svaka ti je na mjestu. Izgleda da si u ovih zakoliko proteklih mjeseci, s obzirom na dogadjanja u gradskoj vlasti i progledao. Imam jos jednu Nedicevu izreku: "Vi ste u pravu, ali nas je vise". na zalost, tako je.   » Odgovorite na komentar...   Komentira rojc 28-10-2008 09:23,   ... To sto Nedić kaže kažu i popovi u vezi s vjeronaukom već u vrtiću i zvonjavom po cijeli dan.   » Odgovorite na komentar...   Komentira Hakuna matata 28-10-2008 12:48,   crveno obojeno plavim Gost se potrudio otpjevati hvalospjev "Crvenima", Nediću pripisati izum prastare pravne norme da je dopušteno sve što nije zabranjeno, a za prodaju djedovine Lošinjana okriviti Garija "i njemu slične tamo u Zagrebu". Trud je pohvalan, ali rezultati toga truda su bezvrijedni. Režim u kojem su vladali "crveni" je naprosto bankrotirao kad je pao berlinski zid, a kadrovi tog propalog režima su masovno prebjegli u "plave", "žute" i "crne" stranke te su danas, premazani drugim bojama, ne samo na vlasti, nego su spretnim privatizacijama postali i vlasnici istog onoga čime su ranije upravljali iz Komiteta. Pravnu normu na kojo se temelju pravni sustavi RH i većine civiliziranih država nije izmislio Nedic, a Gari "i njemu slične tamo u Zagrebu" nisu ni prije, a ni sada nikoga silili da prodaje djedovinu, pa mi nije jasno kako se to zbiva pod njihovim patronatom, tim prije što su se kuće i zemlja prodavali i za vrijeme "crvenih". Ako ih na prodaju sili nužda, barem imaju što prodati. Mnogo je onih koji nemaju što prodati osim vlastite radne snage, a nitko je neće kupiti ili je kupuje za kikiriki.   » Odgovorite na komentar...   Komentira 28-10-2008 17:32,   ... Gospodo Ulika i Pero moram vam udjeliti komplimet. Jedini ste se uspjeli angažirati oko promišljanja kako naprijed. Ostali zaista nisu vrijedni spomena. Oni gledaju unazad i takve ne bih hio imati u svom timu da kojim slučajem moramo surađivati. Tko živi u prošlost nema budućnosti. Svi mi više-manje znamo kako je bilo pod ovima ili onima i ovisno o našem opredjeljenju krivi su nam ovi ili oni. No vratimo se na bit. Ulika i Pero su iznjeli zanimljive prijedloge. Nadam se da netko u poglavarstvu (moliću bez pljuvanja) ipak čita ovaj portal pa će mu nešto od ovih ideja pomoći da nešto i realizira. Upravo ovakve ideje i težnje da se gleda unaprijed u smislu poboljšanja života terebaju biti temelj buduće vlasti (ma tko to bio). Promišljati u naprijed, ne lamentirati o kokoši i jajetu- tko je bio prije?   » Odgovorite na komentar...

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 9000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.