Usmrćivanje životinja na okrutan način postaje kazneno djelo

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

Zlostavljanje životinjaNajnoviji stravičan slučaj u kojem su zasad nepoznati počinitelji stavili psu petardu u usta, a zbog težine ozljeda veterinar ga je morao uspavati, aktualizira stalno prisutan problem iživljavanja nad životinjama. Novi Kazneni zakon, koji je stupio na snagu s prvim danom 2013. godine, donosi značajne promjene propisujući strože kazne za ubijanje i mučenje životinja.

Važna novost je da je Ministarstvo pravosuđa prihvatilo prijedlog udruge Prijatelji životinja da se Zakonom ne sankcionira samo teško mučenje životinja, kao što je bilo u tadašnjem Zakonu, već i njihovo usmrćivanje. Česte su situacije u kojima su životinje ubijene na mučan i bolan način, a da prethodno nisu bile teško zlostavljane niti se je netko na njima iživljavao, zbog čega je takve slučajeve bilo teško sankcionirati temeljem Kaznenog zakona. Primjer su slučajevi bacanja psa kroz prozor s četvrtog kata; vješanja pasa; ubijanja pasa lutalica u veterinarskim stanicama koje nemaju registriranu djelatnost za obavljanje poslova skloništa i sl. Nova odredba, prema kojoj se kažnjava i onaj 'tko usmrti životinju bez opravdanog razloga', uklonila je nedorečenost dosadašnje odredbe iz koje se posredno iščitavalo da je dopušteno ubiti životinju zbog vlastita iživljavanja ako prije smrti nije bila mučena.

Novost je i odredba da se zlostavljana životinja, koja preživi zlostavljanje, oduzima zlostavljaču. Time je učinjen velik pozitivan korak u zaštiti životinja jer se dosad, zbog nepostojanja zakonske regulative, zlostavljana životinja, nakon oporavka od ozljeda i pružene veterinarske pomoći, vraćala zlostavljaču. Udruge za zaštitu životinja ulagale su goleme napore kako bi, zbog nepostojanja jasnih zakonskih propisa, pokušale spasiti životinje od daljnjeg zlostavljanja.

Novi Kazneni zakon ukinuo je mogućnost da se za ubijanje ili mučenje životinja propisuje novčana kazna, kao što je to bilo u starom Zakonu, već umjesto dosadašnje kazne do šest mjeseci zatvora, člankom 205. propisuje da 'Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.'

Kazna za mučenje (i ubijanje) životinja iz koristoljublja povećana je s kazne zatvora do jedne godine na kaznu zatvora do dvije godine, dok je kazna zatvora do tri mjeseca za onog tko 'iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme' povećana na kaznu zatvora do šest mjeseci.

Potpuno ukidanje mogućnosti izricanja novčane kazne za mučenje i ubijanje životinja upućuje da je zakonodavstvo Republike Hrvatske prepoznalo zlostavljanje i ubijanje životinja kao težak prijestup koji zahtijeva stroge zatvorske kazne, a sukladno razvijenoj društvenoj svijesti o važnosti etičkog postupanja prema životinjama i nužnosti sankcioniranja njihova zlostavljanja i ubijanja. Ujedno dokazuje da su stručnjaci zlostavljanje i ubijanje životinja prepoznali kao važan društveni problem, a zlostavljače i ubojice životinja kao ljude koji su opasni ne samo za životinje, već i za ljude i okolinu te je nužno zatvorskim kaznama utjecati na svijest da iživljavanje prema slabijima neće proći nekažnjeno.

Nove odredbe Kaznenog zakona omogućavaju puno učinkovitiju zaštitu životinja i sankcioniranje zlostavljača, a može se očekivati da će izricanje zatvorskih kazni utjecati i preventivno na smanjenje broja slučajeva iživljavanja nad životinjama. Prijatelji životinja pozivaju građane da prijavljuju policiji, državnom odvjetništvu i veterinarskoj inspekciji zlostavljanje i ubijanje životinja te time potaknu sudove na izricanje zatvorskih kazni, kako bi nove odredbe Kaznenog zakona zaživjele u praksi. Time se, uz zajednički trud građana, udruga za zaštitu životinja i nadležnih institucija, mogu spriječiti mnoga zlostavljanja životinja, spasiti mnogi životi te se može pridonijeti stvaranju suosjećajnijeg društva.