Ilegalna partijska ćelija u Županijskoj lučkoj upravi Mali Lošinj

Korisnička ocjena:  / 5
LošeNajbolje 

lupravathDjelovanje ŽLU ML pod osebujnim ravnateljem i stamenog Upravnog vijeća s provjerenim SDP-ovim kadrom Lorisom Rakom na čelu može se okarakterizirati kao rad ilegalne partijske ćelije. Djeluju samostalno, u tajnosti i ilegalno. Da to nisu paušalne i neutemeljene kvalifikacije pokazuje se svaki dan, a najvidljivije je bilo prilikom „uvođenja reda u gradskoj luci". Iako ravnatelj čim se pojave na vratima izbacuje građane koji se drznu založiti za svoja prava, uz galamu, prijetnje zaštitarima i povike „nije ovo cirkus", sam pravi cirkus u gradskoj luci, a pri tom mu leđa čuva Upravno vijeće ŽLU ML 

 

 

Nejavno o javnom
Iako tijela javne vlasti i tijela s javnim ovlastima moraju po definiciji raditi javno, poštujući zakone, propise i vlastite odluke i pravilnike - to ova ŽLU ne radi. Upravo obrnuto. Krši zakon, krši propise, krši i vlastitite pravilnike. Budući da je ŽLU ML tijelo s javnim ovlastima prilikom donošenja općih akata – pravilnika - mora poštivati odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama. Njemu i njima, ravnatelju i Upravnom vijeću ŽLU ML to niti ne pada na pamet. Malo i politički probrano društvo iz ŽLU ML koju čine ravnatelj i pet članova Upravnog vijeća sami, a da nikoga ništa ne pitaju (npr. zainteresiranu javnost), donose pravilnike kao da je luka njihovo vlasništvo, da prije njih nije bilo ničega i kao da osim njih nema nikoga. Tako su u tajnosti i posve sami, bez konzultacija s javnosti, usvojili i Pravilnik o uvjetima i kriterijima za dodjelu stalnog veza te njegovom korištenju na komunalnim dijelovima luka, slijedom kojeg rade rusvaj u luci. 

Kao tijelo s javnim ovlastima morali su provesti javno savjetovanje - a nisu. Da su savjetovanje s javnosti morali provesti potvrđuje za to nadležno tijelo - Povjerenik za informiranje.

Dana 24.6.2019. poslao sam Povjereniku za informiranje zahtjev za tumačenje o tome da li se na županijske lučke uprave odnosi Zakon o pravu na pristup informacijama (ZPPI) u smislu odredbi čl.11. Zakona, koje utvrđuju obveze provođenja javnog savjetovanja prilikom donošenja općih akata. U upitu sam naveo:

„Lučke uprave se osnivaju temeljem odredbi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i nesporno je da imaju javne ovlasti. U obavljanju javnih ovlasti odnosno nadležnosti lučke uprave donose opće akte - pravilnke. Molim mišljenje o tome imaju li (i županijske) lučke uprave prilikom izrade pravilnika obvezu provoditi javna savjetovanja kako je to određeno u odredbi čl.11. ZPPI."

Nadležno tijelo je, u roku koji je za pohvalu, dalo odgovor, odnosno mišljenje da županijske lučke uprave trebaju provoditi savjetovanje s javnošću temeljem odredbe čl.11. ZPPI. Jasno je dakle da ŽLU ML u svom radu krši barem odredbe ZPPI.

Kad mudraci tajno usvoje pravilnik
Sve i da to nije zakonska obveza, javno savjetovanje je korisno i pomaže svima, a pogotovo tijelu koje ga donosi. Da je javnost imala prilike davati primjedbe tada bi pravilnik zasigurno bio kvalitetniji. Na primjer, netko bi sigurno primjetio da pravilnik ima kontradiktorne odredbe i ugrađene sistemske greške. Tako se u konkretnom pravilniku nalazi sistemska greška jer utvrđuje u čl.16. da postupak dodjele veza počinje objavom javnog poziva za podnošenje zahtjeva za dodjelu veza i da se samo u tom postupku može dodijeliti stalni vez, da taj postupak utvrđivanja Konačne Liste prioriteta ne može trajati kraće od dva mjeseca, a u čl. 40. se utvrđuje da se po pravilniku raskidaju svi ugovori skopljeni na neodređeno vrijeme u roku od 30 dana. Tim korisnicima ravnatelj mora prema pravilniku u roku od 30 dana od stupanja na snagu raskinuti ugovore istovremeno im ponuditi nove ugovore prema novom pravilniku. To je i teoretski nemoguće jer je samo za utvrditi Konačnu Listu prioriteta potrebno teoretskih dva mjeseca, a u stvarnosti puno duže.

Dakle po pravilniku se novi ugovor teoretski može ponuditi najranije za dva mjeseca, a prema istom pravilniku se u roku od mjesec dana moraju raskinuti ugovori na neodređeno vrijeme i istovremeno biti ponuđeni novi ugovori. Praksa utvrđivanja konačne liste prioriteta je da je vrijeme potrebno za utvrđivanje Konačne Liste prioriteta puno duže od teoretski mogućeg vremena.

Uzmimo za primjer Konačnu listu prioriteta za luku Mali Lošinj bazen Poljana/Runjica koja je objavljena prije tri dana, 1.7.2019. a javni poziv je objavljen 10. prosinca 2018. Dakle za provesti postupak utvrđivanja Konačne liste prioriteta za Poljanu je bilo potrebno gotovo osam mjeseci. Podsjetnik da je ravnatelj u roku od 30 dana, morao raskinuti ugovorena neodređeno vrijeme i ponuditi nove ugovore nakon utvrđenja Konačne liste.

Voluntarizam ravnatelja
Ravnatelj ŽLU ML na žalost ni taj ni takav pravilnik ne poštuje. Iako i po tom i takvom pravilniku ne može raditi što hoće on to ipak radi. Tako se po pravilniku pravo korištenja stalnog veza stječe sklapanjem ugovora o stalnom vezu. Da bi se ugovor mogao potpisati potrebno je objaviti javni poziv, objaviti prijedlog Liste prioriteta i nakon žalbenog roka utvrditi Konačnu Listu prioriteta. Tek nakon toga je moguće sklopiti ugovor o stalnom vezu i tek tada, prema čl. 27. Pravilnika se može se koristiti vez. Naš ravnatelj je za Škverić 3.6. 2019. objavio tek prijedlog Liste prioriteta. Nije još utvrdio Konačnu Listu pririteta, ali je već premjestio sve barke i brodice. Iako se prema Pravilniku vez može koristiti tek nakon potpisa ugovora ravnatelj je natjerao vlasnike barki, pod prijetnjom sile i oduzimanjem stečenih prava, da se presele na drugi vez i da ga koriste iako nemaju potpsiane ugovore za taj vez. Ravnatelj je telefonskim pozivima, bez provođenja nužnog upravnog postupka, natjerao korisnike koji imaju važeće ugovore za stalni vez na određeno vrijeme da se premjeste na nove pozucije, vezove za koje nemaju valjane ugovore. Teško shvatljivo ali jest tako.

Pravilnik ima koncepcijski problem jer predviđa utvrđivanje Liste prioriteta na četri godine. Vez se ne može dodijeli mimo Liste prioriteta, dakle sljedeće četiri godine nitko ne može dobiti vez na korištenje. Pravilnik ima nelogičnosti i u odredbama koj utvrđuju kriterije za bodovanje ali i činjenicu da Lista prioriteta nije stvarna lista prioriteta već lista kojom se samo određuje radoslijed kojim će se potpisivati ugovori za stalni vez.

Ravnatelju ŽLU ML bi netko trebao skrenuti pažnju da u pravnim državama radi zaštite prava pojedinaca o njegovim interesima se odlučuje u upravnim postupcima, a ne voluntaristički kao što to, opijen ravnateljskom moći, on radi. Upravnom stvari, citiram čl. 2. ZUP.a,:

smatra se svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka (u daljnjem tekstu: stranke) neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje.

Neprihvatljiva teorija
Prof. dr. sc. Daria Đerđe, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravnog fakulteta u Rijeci, u jednom svom stručnom radu je napisao:

"Odnos upravnoga tijela i pojedinaca odražava značajnu hijerarhijsku neravnopravnost u korist prvonavedenih. Ona je nužna pretpostavka obveznosti odluka javne vlasti te jamstvo njihove provedivosti u praksi. Lišene obilježja jednostranosti i autoritativnosti, upravne odluke u praksi bi nerijetko ostajale bez pravnoga učinka te predstavljale tek „mrtvo slovo na papiru".

Međutim, jednostranost i autoritativnost upravnih odluka istovremeno su najčešća prijetnja zakonitom uživanju prava pojedinaca, kao i zaštiti njihovih pravnih interesa. Stoga, svaka moderna država računa i posebno treba voditi o ovlastima javne uprave te o zakonitosti njezinih odluka i drugih radnji koje poduzima.

Ona ovo čini u prvome redu posebno normirajući pravila postupka koja su upravna tijela obvezna provoditi pri donošenju upravne odluke, odnosno određujući pravila koja ova tijela trebaju primjenjivati pri poduzimanju neke radnje iz područja upravnoga prava, koja ima neposredan učinak na prava, obveze i pravne interese pojedinca. Obvezujući upravna tijela na poštivanje precizno postavljenih postupovnih pravnih pravila, država već preventivno štiti prava i pravne interese građana i drugih osoba, priječeći tako donošenje nezakonitih odluka. U tu svrhu posebno važnu ulogu imaju pravila upravnoga postupka, utvrđena Zakonom o općem upravnom postupku, ali i drugim zakonima koji uređuju pojedino upravno područje. Pravilima upravnog postupka propisane su radnje koje upravna tijela moraju, odnosno mogu poduzeti prilikom donošenja rješenja, kao pojedinačne odluke o pravima, obvezama i pravnim interesima neke osobe."

Mogu li do ravnatelja ŽLU ML i njegove partijske ćelije u ŽLU doprijeti riječi upozorenja iz citiranog teksta o opasnosti jednostranosti i autoritativnosti kao najčešćoj prijetnja zakonitom uživanju prava pojedinaca, kao i zaštiti njihovih pravnih interesa?

luprava