Alibi za kritiku brige o životinjama

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

Briga za zlostavljane i napuštene životinje često izaziva podsmjeh pa i osudu,. "Zar su životinje važnije od ljudi" ili "Ljudi umiru od gladi, a mi brinemo za životinje" komentari su koji se često čuju, a ima i slučajeva mnogo "žešće kritike". Tako je jedna starija gopođa koja s mnogo ljubavi hrani životinje lutalice, a one su to samo zato što ih je netko izbacio na ulicu, izložena grubom i neuljudnom postupanju svojih sugrađana.

O tome kako se tobožnja briga "za važnije stvari" koristi kao alibi za omalovažavanje rada na zaštiti životinja objavljen je na portalu H-alter.org  napis pod naslovom "Alibi dokonih kritičara" koji prenosimo u cjelosti:

Alibi dokonih kritičara 

Dana 4. rujna javnosti je prezentirano prvo vozilo za prijevoz ranjenih životinja na području Zagreba. Vozilo je nabavljeno zahvaljujući donaciji priznatog britanskog Kraljevskog društva za zaštitu životinja (RSPCA), a bit će u sluzbi projekta zbrinjavanja ranjenih životinja koje je u sklopu Info centra za pomoć kućnim ljubimcima osmislio Savez udruga za zaštitu životinja grada Zagreba SUZA. Svi građani Zagreba mogu prijaviti pronalazak ranjene životinje na području grada putem besplatnog telefona 0800 27 22 22.
Osim pohvala i podrške ovoj inicijativi čuju se i drugačiji komentari. Oni poput "Glupost, što nam to treba kada ni ljudi nemaju dovoljno vozila hitne pomoći", "Zar su životinje važnije od ljudi", "Ljudi umiru od gladi, a mi brinemo za životinje" i slično. Takvi stavovi nisu novost i nisu rijetki. Slične komentare gotovo uvijek možemo čuti i čitati kad god zaštitnici životinja upozoravaju na bilo kakav oblik zlostavljanja ili zaštite životinja. Uglavnom dolaze od osoba koje nikada same nisu poduzele ništa da bi pomogle u rješavanju nekog problema, a najmanje onog za kojeg se tobože zalažu u svojim opaskama.
Nezbrinuta i napuštena djeca, gladni umirovljenici, nezaposleni, socijalno ugroženi, uglavnom su alibi kojim se sluze "komentatori" kako bi omalovažavali rad i zalaganje zaštitnika životinja i na njih prebacili odgovornost za stanje u društvu u kojem se nalaze određene ranjive i/ili marginalizirane skupine ljudi. Jer eto, oni vide prave probleme za koje zaštitnici životinja ne mare i gube vrijeme na beznačajne životinje. Udrugama koje se bave zaštitom životinja sugerira se da se počnu baviti važnijim stvarima od ranjenih, bolesnih, ubijanih, ugroženih ili zlostavljanih životinja, iako je uzrok takvog stanja životinja upravo čovjek. Važnije stvari su uvijek one koje sam "kritičar" smatra važnijim u tom trenutku i za koje se zalaže samo pukim riječima da ih riješi netko drugi. Smisao postojanja udruga u našem društvu nejasna je dobrom dijelu javnosti. Točno je da u društvu postoje brojni problemi koje treba rješavati. Zaštita životinja samo je jedan od njih za koji se zalažu ljudi koji su se okupili u udrugama kako bi ga aktivno rješavali. Time ne negiraju postojanje drugih problema koji se tiču ljudi i ne sprečavaju nikoga da se aktivira u udrugama koje će se baviti njihovim rješavanjem.
Još niti jednom nisam čula niti čitala kritiku upućenu udrugama zaštitnika životinja iz redova udruga koje se bave zaštitom ljudskih prava, prirode, potrošača, bolesnika, djece i sl. Kritike uglavnom dolaze iz redova onih koji ne rade ništa, ali čitajući novine zaključe kako znaju bolje i mogu bolje od svih koji nešto rade. To vlastito uvjerenje ne moraju dokazati i vlastitim aktiviranjem (koje bi onda isto tako bilo podložno kritici drugih), već se (samo)zadovoljavaju podcjenjivanjem rada i rezultata onih koji ulažu svoje vrijeme, svoj novac, svoje znanje, svoju energiju da bi nešto za nekog drugog promijenili na bolje. Ne trudeći se uopće saznati pravo stanje stvari ti samozvani "humanisti" znaju sve o svemu iz novinskih napisa i dijele savjete na osnovu vlastitih, isključivo teoretskih, interesa. Čini se da je daleko još vrijeme kada ćemo se svi moći radovati uspjehu drugih u rješavanju bilo kojeg problema i kada ćemo biti spremni pružiti podršku jedni drugima na korist cijelog društva.
Prof. Nevenka Sudar predsjednica je Edukacijskog djecjeg centra "ARIS"