U javnosti se povremeno pojavljuju rasprave o autohtonoj i alohtonoj divljači na Cresu i Lošinju te se često mogu naći i zakonska rješenja koja nalažu da se ona mora potući bez obzira na opravdanost takvih mjera, no rijetko razmišljamo o autohtonoj flori otoka i mjerama za njezino očuvanje te zaštite od alohtone flore.
Naime, dok su svojedobno doneseni primjerci muflona nanosili štetu
pareći se s ovcama i "proizvodili" nejestivu "janjetinu", danas se
spominju jeleni lopatari i divlje svinje kao relikt
jugo-socijalističkog ludila a i lovačkih afiniteta.
Međutim, osim zahvata u faunu otoka, rijetko razmišljamo o autohtonoj
flori otoka i mjerama za njezino očuvanje te zaštite od alohtone flore.
"Vikendaši" donose razno bilje, no osim poželjnih palmi i bugenvilija
te povremeno cedra (koji se može naći po vrtovima, no ne predstavlja
problem) mogu se naći i biljke koje se vrlo agresivno šire.
Najpoznatija je svakako visoko alergena ambrozija, korov koji prijeti
da pretvori otok Lošinj od lječilišta za alergične u njihov pakao.
Mjere za zaštitu od takvog bilja provode se vrlo blago, skoro nikako!
Jedan je drugi primjer drvo pajasen(Ailanthus altissima), koji se
često nalazi u Nerezinama i Ćunskom. Prema stručnim podacima s
Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu radi
se o ...citiram "iznimno oportunističkoj, agresivnoj i prilagodljivoj
vrsti koja raste na različitim tipovima tla, a ne trpi samo suvišak
vode i duboku sjenu. Danas se smatra jednim od najinvazivnijih vrsta
stabala na svijetu".
Uvjeti na otoku Lošinju idealni su za razvoj
pajasena koji prijeti da se uskoro razbuja diljem cijelog otoka. Budući
da svi dijelovi biljke, a osobito listovi i cvjetovi, neugodno vonjaju
valjalo bi razmisliti o tome da se prione njezinom iskorjenjivanju dok
je za to vrijeme! To bi ipak trebalo biti nešto lakše negoli u slučaju
ambrozije.
Zalažem se za uklanjanje bilja koje je u mnogim segmentima nepoželjno i
štetno, a među njih svakako spada i spomenuti pajasen!
patuljci pojma nemaju
Zanima me znaju li uopće nadležni u Gradu i komunalnom poduzeću (uređenje zelenih površina, tj hortikultura) za ugroženost autohtone lošinjske flore . Mislim da se gradski odbor za ekologiju bavi samo ukidanjem zaštite mora i dupina a da za drugo ti patuljci pojma nemaju, a ni interesa.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
U javnosti se povremeno pojavljuju rasprave o autohtonoj i alohtonoj divljači na Cresu i Lošinju te se često mogu naći i zakonska rješenja koja nalažu da se ona mora potući bez obzira na opravdanost takvih mjera, no rijetko razmišljamo o autohtonoj flori otoka i mjerama za njezino očuvanje te zaštite od alohtone flore. 
Svatko ima pravo na zdrav život.
