Krivolov u pitkoj vodi

Stoga je dobro podsjetiti da proglašenje zabrane ribolova i pristupa jezeru, kao i općenito zaštite jezera, nije bilo lako, ističe Ira Cupać Marković. Navodi da je od Šime Kercana, svojedobnog tajnika Općine Cres/Lošinj, koji je tu funkciju obnašao od 1972. do mirovine 1983. godine, doznala da je i prije 40 godina bilo onih koji su činili sve da jezero bude dostupno za ribarenje.

– Grupa vrlo utjecajnih ljudi, najviše iz Zagreba, Ljubljane, osnovali su SRD »Vrana« i prije sedamdesetih godina ribarili su na jezeru. Početkom sedamdesetih godina, svjesni potrebe da se jezero, kao prirodni fenomen i jedini izvor pitke vode, treba zaštititi, pokrenuli smo postupak i, mislim 1973. ili 1974. godine, Općina Cres/Lošinj donijela je odluku kojom se točno reguliralo pitanje zaštite, prilaza, pašarenja i općenito režima u zoni Vranskog jezera. Ribolov, kao ni prilaz nije bio dopušten, a nije bio dopušten ni izlazak na jezero u barci s motorom. To je toliko zasmetalo članove SRD-a »Vrana«, koji su osporavali našu odluku sve do Ustavnog suda.

Upitan je li ribarenje odlukom bilo dopušteno lokalnom stanovništvu, odgovorio je da se zabrana odnosila na sve, ali da je manji broj stanovnika okolnih sela i tada lovio ribu u jezeru. Službenu dozvolu za ribarenje, i to samo ako bi se ocijenilo da je potrebno zbog povećanog broja ribe, imala je Elektrovoda, tvrtka koje je tada upravljala vodopskrbom rekao je novinarki umirovljeni tajnik nekadašnje Općine Cres/Lošinj Šime Kercan.

I predsjednik Turističkog ureda Cres iz tog vremena Vladimir Marković, umirovljenik iz Zagreba, kaže kako su se krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih vodile žučne rasprave suprotstavljenih struja, po kojoj je jedna zagovarala da se jezero namijeni za utrke gliserima, da se na njemu organiziraju natjecanja u ribarenju i da se općenito valorizira kroz masovni turizam, koji se u to vrijeme proklamirao.

– Iako se tada o ekologiji nije ni govorilo, u ovom slučaju pobijedila je struja koja je zagovarala zaštitu jezera i koja nije podlegla pričama o profitu i velikom biznisu koji će se razviti ako se jezero otvori za projekte namijenjenje masovnom turizmu – kaže Marković. Nakon ovog nesretnog događaja i stradavanja čovjeka na jezeru, pitanje sigurnosti i zaštite jezera trebalo bi se ponovo aktualizirati i jasnije definirati.

Pod naslovom Zabranu ribarenja na Vranskom jezeru krše bogati i privilegirani Novi list je prije gornjeg napisa donio sljedeći članak:

Koliko je Vransko jezero sigurno i zaštićeno, tko kontrolira zabranu prilaženja, kao i ribarenja na jezeru, smije li se uz posebne dozvole na jezeru ribariti i ukoliko da, tko te dozvole izdaje? Radi li se, kada je ribarenje na jezeru u pitanju, zapravo o toleriranju krivolova odabranima? Koliko je, unatoč zabrani, ribarenje na jezeru često, samo su neka od pitanja koja postavljaju otočani od petka kada je nakon prevrtanja čamca u jezeru nestao poznati zagrebački poduzetnik Vinko Hotko (71), dok se zagrebački ugostitelj Franjo Domanski (54), njegov partner u ribolovu, plivanjem uspio spasiti nakon prevrtanja čamca.

Ovaj nesretni događaj, na najgori je mogući način potvrdio ono što se na otoku zna, ali i iz nepoznatih razloga tolerira, a to je da se na jezero unatoč zabrani prilaza redovno dolazi i da se na njemu ribari.

Otkad je formiran vodovod, a bilo je to 1952. godine, unatoč zabrani ribarenja, ribolov je bio dopušten lokalnom stanovništvu koje živi u okruženju jezera, ali su na jezero mogli samo barkama bez motora. Bogatstvo ribom, a i osjećaj koji prati privilegij ribarenja u zabranjenoj zoni, očito je privuklo i neotočno stanovništvo pa se među otočanima može čuti kako se na Vranskom jezeru godinama ribari i da se nerijetko radi o ljudima koji taj privilegij ostvaruju temeljem političke ili financijske moći, kao i dobrih veza i poznanstava, a takvim se smatra i nestali Vinko Hotko, koji je u ribarenje na jezero, može se sada čuti, dolazio godinama i na otoku bio poznat kao Tuđmanov prijatelj.

Brojne reakcije i pitanja, kao i velik interes javnosti za događanja oko jezera nisu ništa neobično jer radi se o fenomenu koji za otok doslovno život znači. Naime, Vransko jezero je jedini izvor pitke vode za cijelo cresko-lošinjsko otočje, jedinstven je hidrološki i hidrogeološki fenomen krša i najznačajnija vodna površina na našim otocima. Jezero je kriptodepresija, to jest površina jezera je iznad razine mora, a dno jezera ispod razine mora. Maksimalna izmjerena dubina jezera je 61,3 metra ispod razine mora, a pri srednjoj razini voda u jezeru je 13,13 metara iznad mora. Ovaj vodeni otočni resurs ima površinu 5,75 kilometara uz dužinu od 5,5 i širinu 1,5 kilometar i oko 220 milijuna kubičnih vode.

Da jezeru nije dozvoljen pristup upozoravaju ploče o zabrani kod mjesta Vrana te uz dionicu otočne magistrale, nešto južnije od skretanja za Orlec, ali je s obzirom na prostranstvo praktično nemoguće kontrolirati cijeli prostor.

Vransko jezero je pobuđivalo pažnju mnogih istraživača, a prvi zapisi o jezeru sežu iz 1771. godine od Fortisa, dok je prva istraživanja o porijeklu vode izvršio Lorenz 1859. godine. Od tada sežu i različite teorije o porijeklu vode u jezeru, po jednima jezerske vode potječu s kopna, Učke, Gorskog kotara, Velebita, što se objašnajva temeljem promjena temperature jezerske vode i razine jezera koja se ponekad mijenja neovisno o lokalnim oborinama. Nasuprot ovoj teoriji je mišljenje da se jezero vodom opskrbljuje od lokalnih oborina i slivnog područja u okruženju jezera. Svaka od ove dvije oprečne teorije u kasnijim istraživanjima imala je svoje zastupnike, a istraživanje Petrika 1957. i 1960. godine ukazalo je na različit kemijski sastav između jezerske vode i vode rijeka na susjednom kopnu, što potvrđuje oborinsku teoriju, to jest da nema podzemnog pritjecanja vode s kopna i da se voda obnavlja padalinama. Istraživanja na jezeru bila su intenzivirana početkom devedesetih jer je od 1985. do 1990. godine bio zabilježen stalan pad razine jezera, a istraživanja su pad razine tumačila niskom razinom padalina i sušnim godinama. U razdoblju od 1929. godine, od kada se mjeri razina jezera, najniža je bila zabilježena 1991. godine i to 9,11 metara, a maksimalna razina jezerske vode, 16.86 metara iznad razine mora, registrirana je 1938. godine. Analize pokazuju da je uslijed današnjih crpljenja razina vode u jezeru niža za 2,2 metra od vodostaja koje bi jezero imalo bez crpljenja.

Inače godišnja prosječna potrošnja vode na cresko-lošinjskom otočju je od 1,3 do 1,5 milijuna kubika vode. Izgradnja vodovoda počela je 1946. godine, a 1952. godine vodu je na otoku prvi dobio Orlec, a 1953. i Cres, dok je u Malom Lošinju jezerska voda iz slavina potekla 1962. godine. Na vodoopskrbni sustav 2001. priključeni su Lubenice i Punta Križa, dok vodoopskrbu čekaju Beli i cijelo područje sjevernog dijela otoka Cresa, Tramuntana, kao i mali otoci Susak, Ilovik i Unije. 

Otočani zabrinuti za kvalitetu vode

Još nešto se jučer spominjalo u javnosti. Naime, stradavanje čovjeka u jezeru izazvalo je zabrinutost, pa su mnogi primijetili kako im nije ugodno piti vodu s osjećajem da je čovjek stradao u jezeru te su neki umjesto vode iz slavine, pili onu kupljenu u trgovini! Iz komunalnog poduzeća Vodovod i čistoća Cres/Lošinj, koji skrbi o crpilištu na Vranskom jezeru kao i cijelom sustavu vodoopskrbe, nisu dali nikakva priopćenja, niti objašnjenja, kao ni odagnali strah da bi se nesretni slučaj i stradavanje čovjeka moglo odraziti na kvalitetu vode, makar većina smatra da nema razloga za strah, budući da je Vransko jezero vodna površina s više od 220 milijuna kubičnih vode, a osim toga, događa se da u jezeru stradaju ovce, ali se na kvaliteti vode to ne odražava.

No, s obzirom na reakcije građana, ne bi naštetilo da su iz Vodovoda dali objašnjenja i stručnim argumentima odagnali strahove jednog dijela otočana. 

Komentari (15)

Komentira Kmet 01-03-2010 10:43,   Feudalci Ovo je tragedija, ali tragičnije je da se zamagljuje činjenica da se radi o kriminalnoj djelatnosti i ugrožavanju lošinjskog pučanstva. Jutarnji list piše da je jezero zaštićeno područje, ali mnogi mještani love štuke te iako službeno ribolov nije dozvoljen, i oni i Hotko, s obzirom na to su poznavali utjecajne ljude iz politike, mogli su nesmetano loviti ribu. A Hotko je bivši savjetnik, teniski partner i prijatelja pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, vlasnika teniskih terena i svojedobno vlasnika popularnog kafića Palainovke, bivši suprug pjevačice Radojke Šverko i vjenčani kum odvjetnika Zvonimira Hodaka. A takvi se ponašaju kao feudalci i nije ih brige za obične kmetove i njihovu vodu.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Milanoljubac 01-03-2010 13:46,   Uvijek isto Ni u ovom slučaju se nikome neće ništa dogoditi. UDBA čuva svoje kadrove, iako je 20 godina prošlo od pada komunizma. Promijenio se politički sustav, država, zakoni…sve…ali još uvijek su glavni Vinko Mužić, Tarcizio Mužić, Lino Sinčić, Milan Mužić, Ljiljana Rukonić, Danko Končar… Jadan Gari je u prvom mandatu mislio da ima neku vlast, ali je poslije skužio da je to samo titula pa ju sada obnaša tek tako da se kaže da HDZ ima gradonačelnika. Onaj mali Jurjako u Cresu ne zna ni tko mu glavu nosi. Svako jutro dobije od Dumanića popis tema o kojima smije pričati.  Sve ovo s utapljanjem će se lijepo zataškati i Lino će nam još 4 godine biti na čelu Vodovoda. Ne bi taj dao ostavku ni da se u jezeru utopi 28 japanskih turista i 56 Kurda koji su ilegalno prešli granicu. Za to vrijeme, a do odlaska u (zasluženu) mirovinu će ga savjetovati magistar ekonomskih znanosti Milan Mužić.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Odgajatelj 01-03-2010 14:26,   ... Savjetovat će ga magistar ekonomskih znanosti Milan Mužić, a odgajati odgajatelj iz Doma mladih kad ima vremena od suđenja što mu je izmaknuta savjetnička fotelja.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira S.D. 01-03-2010 20:38,   Dobar posao U Jadranci i Konzumu su sretni jer im je prodaja vode u bocama povečana za 80%.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira 02-03-2010 11:05,   ... pIJTE HOTKO VODU   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira lino 02-03-2010 11:22,   HOTKO VODA Natavak priče na stranici Novi list:    Osim što ne žele piti vodu iz slavina, otočane najviše zanima kako je moguće da se na jezeru ribarilo unatoč zabrani i hoće li netko za to odgovarati ili će se sve zataškati    Činjenica da je u Vranskom jezeru, jedinom izvoru pitke vode za cresko-lošinjsko otočje, u četvrtak nestao čovjek, na otočju se i dalje naveliko komentira. Povećava se i broj ljudi koji kupuju vodu jer ne žele piti onu iz slavine, odnosno jezersku vodu u kojoj je mrtav čovjek. Kako smo izvijestili, nakon prevrtanja plastičnog čamca u jezeru je nestao poznati zagrebački poduzetnik Vinko Hotko (71), dok se zagrebački ugostitelj Franjo Domanski (54), uspio spasiti nakon prevrtanja čamca. Našu redakciju i jučer su ljudi zasuli komentarima, u kojima je središnje pitanje kako je moguće da se na jezeru ribarilo unatoč zabrani i tko je za to odgovoran, odnosno hoće li netko za to odgovarati ili će se u konačnici sve zataškati.    Creski gradonačelnik Kristijan Jurjako, prvog dana kada se nesreća na jezeru dogodila, rekao je da otočno komunalno poduzeće u svojoj nadležnosti ima vodoopskrbu i crpilište, ali ne i upravljanje jezerom, budući da je samo jezero sa svojim vodnim resursom, kao rudno bogatstvo, u vlasništvu RH, a time i u nadležnosti države. Je li netko, i tko je to, ovlašten davati dozvole za ribolov, gradonačelnik Jurjako nije znao. Odgovor na to nema ni lošinjski gradonačelnik Gari Cappelli, koji je uz creskog gradonačelnika član Skupštine komunalnog poduzeća Vodovod i čistoća Cres/Lošinj i kaže kako će zbog ovog nesretnog slučaja tražiti što skorije sazivanje Skupštine:    – Na Skupštini ću tražiti da nam se dostave podaci o nadležnostima na jezeru i da se točno kaže tko je i za koje dijelove nadležan i zadužen te vjerujem kako će se iz odgovora moći vidjeti i tko je eventualno odgovoran – kaže gradonačelnik Cappelli.    Na naše pitanje je li imao saznanja da se na jezeru, unatoč zabrani, ribari te da je dolazio i Vinko Hotko, s obzirom na to da se radi o poznatom poduzetniku, moćnih veza naročito u HDZ-u, stranci kojoj pripada i gradonačelnik Cappelli, on kaže: – Nisam poznavao g. Hotka, a informacije koje ovih dana čitam u medijima su mi prva saznanja o njemu. Nisam imao informaciju da je on niti bilo tko drugi dolazio ribariti na jezero. Po mojim saznanjima na jezeru su ribarili samo mještani okolnih sela – kaže lošinjski gradonačelnik te dodaje da o tome sigurno mnogo više zna creski gradonačelnik s obzirom na to da je godinama radio na vodocrpilištu na Vranskom jezeru.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira osd 02-03-2010 12:46,   ... Na Skupštini ću tražiti da nam se dostave podaci o nadležnostima na jezeru i da se točno kaže tko je i za koje dijelove nadležan i zadužen te vjerujem kako će se iz odgovora moći vidjeti i tko je eventualno odgovoran – kaže gradonačelnik Cappelli. A zašto to ne pita savjetnike koje se plaća pa bi morali znati?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Vodenjak 02-03-2010 16:56,   Novi proizvod Ovo je prigoda za vodovod da proširi ponudu      » Prijavite komentar Administratoru   Komentira H2O 02-03-2010 19:08,   ... Gradonačelnik kaže da nije poznavao Vinka Hotka pa normalno da ga nije poznavao Hotko je bio malo jača faca za njega a nadležnost čuvara je nebitna Hotko je bio toliko jak svojevremeno u Hrvatskoj njemu je Tđman u kuću dolazio i dalje se ne treba pričati taj je čovjek non stop bio na tom jezeru i bio bi i dalje da se nije utopio nikakvi gradonačelnićići ga nebi mogli spriječiti jer je malo jači kalibar od nekog Capelija ili Jurjaka.  A što se tiče onečišćenja ma pitajte stare koliko se ovaca utopilo u tom jezeru i slično bolje bi bilo vidjeti što ćemo sa cijevima koje su više od 70% salonitne te nije ni čudo što na ovako mali broj stanovnika toliki broj oboljelih od karcinoma, o tom bi se trebao brinuti gospodin Capelli.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira HgClFeZnH2SO4 02-03-2010 22:15,   voda naša svagdašnja Bravo H2O, pogodio si u sridu, iako bi to trebala biti tema za poseban topic (zove li se to tako?). Predlažem administratoru da otvori takvu temu.   Koliko je azbesta, olova, cementa, željeza, sumpora, klora, teških metala, plastike i ostalih sranja u vodi koju pijemo? Dijelom zbog zagađenja zraka i padalina, a dijelom bogme i zbog 50 km cijevi kroz koje voda prolazi do Lošinja. Jeste li ikad pokušali skuhati pola litre vode do potpunog isparavanja? Jeste li vidjeli što ostane u loncu nakon tih pola litre? Neka je samo 5% od tog taloga štetno ili kancoregono....a sve ostalo dobro i prirodno i potrebno....- meni je previše, ne znam vama.  Pretpostavimo da čovjek popije samo litru vode u raznim oblicima tijekom dana. I da još par litara upotrijebi za kuhanje i sve te štetne tvari ostanu u skuhanom jelu. Recimo 3 litre vode dnevno x 365 dana = više od 1000 litara godišnje x 30, 40, 70 godina pa izračunajte.  "Nadležni" će vam reći da je voda zdravstveno ispravna i u skladu sa zakonskim parametrima. Voda se ispituje po mikrobiološkim parametrima, ispituje se prisustvo određenih uzročnika bolesti i možda još nekih supstanci, ali se sigurno ne ispituje na prisutnost azbesta, žive, plastike....Klor koji se dodaje u vodu je zapravo koncentrirana varekina. Za one mlađe koji ne znaju - to vam je koncentrirani Domestos.  A naša se jetra, bubrezi, slezene i ostalo društvo baš jako vesele kad im se takvi sedimenti gomilaju u stanicama....  Pri tome se ne treba zavaravati da je "kupovna" voda u boci nešto posebno čista.  Znam sigurno da se neke vode pune iz vodovodnih špina i onda im se doda malo mjehurića i etiketa - i eto ti lijepe zarade....  Hajde stručnjaci iz Vodovoda, iznesite malo podatke o analizama, objavite malo ono što se službeno radi pa da se ljudi znaju ponašati. I da onda odlučimo koju ćemo vodu piti, i imamo li kakvu alternativu? A imamo!   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira pitač???? 03-03-2010 08:22,   ... Koja nam je alternativa i tko je odgovoran što je ne koristimo reci nam??????????   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira HgClFeZnH2SO4 03-03-2010 19:54,   odgovor pitaču????? Pošto je iluzorno očekivati da će nam država ili "Vodovod" ponuditi jeftinu alternativu, tj garantirati čistu i zdravu vodu, moramo se pobrinuti sami. Ali to nešto košta...  Osobno poznajem dvije vrste kvalitetnih uređaja za pročišćavanje vode: sistem inverzne osmoze (Zepter) i sistem kućne destilerije vode (Waterwise).   I jedan i drugi koštaju oko 5 -6.000 kn. Osim toga Zepterov sistem ima oko 800 kn godišnjih troškova održavanja, a Waterwise oko 400.   Ako ove iznose svedemo na trajanje uređaja od 10 godina dolazimo do troška od oko 105 odnosno 75 kuna mjesečno (3,5 ili 2,5 kn dnevno) za sve potrebe čiste i zdrave vode za piće i kuhanje....   Pitanje je osobnog mišljenja svakog od nas da li je to puno ili malo, naročito u odnosu na dnevni trošak za kavu, cigarete, pivo, gemišt....  Ili kolika je šteta za nas i našu djecu od dnevnog i cjeloživotnog trošenja nečiste i nezdrave vode...  Napomena: financijski iznosi su približni, moguća su mala odstupanja.  I naravno, nitko nije odgovoran ako ne koristimo alternativu.  Država odnosno zajednica mogu nam pružiti ovo što imamo danas, a to s vremenom može postati samo lošije i skuplje.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira S.D. 04-03-2010 18:36,   ... Treba nabaviti desetak pari piranja iz amazone i staviti ih u jezero, pa neka onda idu u krivolov.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira davor 07-03-2010 07:19,   Vrana Netko je gospodu pustio ili doveo na jezero i ponudio im camac. Znamo li tko je taj mecena? Postoji li raspored dolazaka u ribolov,lista cekanja,...   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira vrana 07-03-2010 10:05,   vrana vrani oči ne kopa Ne znamo tko je taj mecena, ali bilo bi dobro saznati. Danas u Novom listu piše:    "Veliko ogorčenje među otočanima izazvala je činjenica da se privilegiranima tolerirao prilaz i ribarenje na jezeru. O tome tko može, pod kojim uvjetima i uz čije dozvole ići na jezero, službenih informacija nema. Sada se govori i da su neki na otoku također koristili pozicije, kako bi svoje goste vodili na jezero, gdje se znalo i roštiljati, a navodno se doživljaj upotpunjavao i kupanjem!"    A naslov članka da ti se smuči život: "sti stupanj sigurnosti za smetlište i za izvor pitke vode"    Pročitajte na linku:  Link Text   » Prijavite komentar Administratoru

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 14000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.