Vjeronauk

Korisnička ocjena:  / 2
LošeNajbolje 

vjeronaukZbog učestalosti komentara o vjeronauku kao nastavnom predmetu u školama i dječjim vrtićima, objavljujemo osnovne informacije o njemu i temelju njegova uvođenja u javne odgojno - obrazovne ustanove kao podlogu za eventualne daljnje rasprave

Vjeronauk (nastao od riječi vjera i nauk) je poučavanje u vjeri u pojedinim vjerskim zajednicama, te izborni predmet u školama u kojem djeca uče o svojoj vjeri.

Katolički vjeronauk dijeli se na školski (izborni predmet u školama) i župni, a na njemu se stječu znanja o vjerskim istinama Katoličke crkve. Na vjeronauku u školi obrađuju se svi sadržaji prema planu i programu HNOS-a, dok je župni vjeronauk ili župna kateheza usmjerena na stjecanje iskustva života u vjeri u dotičnoj župnoj zajednici. Na župnom vjeronauku priprema se za sakramente.

Katolički vjeronauk u Republici Hrvatskoj uveden je kao izborni predmet u osnovnoj i obavezni izborni predmet u srednjoj školi (umjesto njega može se izabrati etika), a odvija se prema točno određenom programu odobrenom od strane Hrvatske biskupske konferencije i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Predaju ga diplomirani teolozi i diplomirani katehete koji su položili stručni ispit i imaju mandat biskupa. Katolički vjeronauk održava se i u ustanovama predškolskog odgoja.

Župni vjeronauk zamišljen je kao odgoj u vjeri gdje se vjernicima svih uzrasta (predškolska djeca, osnovnoškolci, srednjoškolci, studenti, odrasli, starije osobe) pruža živo iskustvo vjere.

Dječji vjeronauk u praksi se često održava pod vidom priprave za sakramente (prva pričest, sveta potvrda).

Katekumenat osobiti je oblik župnog vjeronauka kod kojega se odrasle osobe kroz duže vremensko razdoblje pripremaju za krštenje, što ga obično primaju u Vazmenom bdjenju.

Protestantski vjeronauk je izborni predmet u školama na kojem se djecu uči vjerskim uvjerenjima koja zastupa njihova crkva. Na vjeronauku se moli, čita Biblija, te uči djecu o samoj biti vjere. Također govori se i o Bogu, Božjim zapovjedima, odnosu Boga prema ljudima, ljudima prema Bogu i sličnome. Glavna razlika između protestanata i katolika u pogledu vjeronauka je da protestanti smatraju da je temelj vjere samo i isključivo sveto pismo, a ne crkvena predaja ili običaji, iz tog razloga dolazi i do mnogih nesuglasica u učenjima s Katoličkom crkvom.

Izvor: Wikipedia . O pravoslavnom i islamskom vjeronauku nema informacija.

Uvođenje katoličkog vjeronauka u državne škole i dječje vrtiće temelji se na ugovoru izmedju Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture, u kojem se ugovorne strane pozivaju na odredbe ustava RH iz članak 14, 40, i 68, te dokumente Drugoga vatikanskog sabora, a Sveta stolica i na odredbe kanonskog prava, imajući u vidu, kako se navodi, "nezamjenjivu povijesnu i sadašnju ulogu Katoličke Crkve u Hrvatskoj u kulturnom i moralnom odgoju naroda, te njezinu ulogu na području kulture i obrazovanja, uzevši na znanje da većina građana RH pripada Katoličkoj Crkvi"

Republika Hrvatska se ovim ugovorom u svijetlu načela o vjerskoj slobodi, a poštujući temeljno pravo roditelja na vjerski odgoj djece obvezala da će u sklopu školskog plana i programa i u skladu s voljom roditelja i skrbnika jamčiti nastavu katoličkog vjeronauka u svim javnim osnovnim i srednjim školama i u predškolskim ustanovama kao obveznoga predmeta za one koji ga izaberu, pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta.

Dalje se ugovara da će odgojno -obrazovni sustav u javnim predškolskim ustanovama i školama, uključujući i visoka učilista, uzimati u obzir vrijednosti kršćanske etike, te da je poštujući slobodu savjesti i odgovornosti roditelja za odgoj svoje djece, svakome zajamčeno pravo izbora vjeronauka.

Ugovoreno je da će školske vlasti u suradnji s crkvenim vlastima omogućiti roditeljima i punoljetnim učenicima da izaberu vjeronauk pri upisu u školu na način da njihova odluka ne bude povod bilo kakvom obliku diskriminacije na području skolskog djelovanja, a ako bi roditelji i punoljetni učenici željeli promijeniti odluku o izboru vjeronauka, dužni su o tome pismeno obavijestiti školu prije početka nove školske godine.

Prema ugovoru katolički vjeronauk predaju kvalificirani vjeroučitelji koji su po sudu crkvene vlasti prikladni za to i koji zadovoljavaju odgovarajuće odredbe zakonodavstva RH pridržavajući se svih dužnosti i prava koji iz toga proizlaze. Vjeroučitelji moraju imati ispravu o kanonskom mandatu (missio canonica) koju je izdao dijecezanski biskup. Opoziv mandata nosi sa sobom neposredni gubitak prava na predavanje katoličkoga vjeronauka.

Vjeroučitelji su članovi, sa svim učincima, nastavničkoga zbora u osnovnim i srednjim školama, odnosno odgojiteljskoga zbora u predškolskim ustanovama.

U dogovoru nadležnih školskih vlasti, mjerodavne crkvene vlasti moći će organizirati u odgojno-obrazovnim ustanovama druge dopunske djelatnosti u svezi s odgojem i vjerskom kulturom, koristeći se prostorijama i pomoćnim pedagoškim pomagalima tih ustanova.

Program i sadržaje nastave katoličkog vjeronauka u školama bilo koje vrste i stupnja, te udžbenike i didaktičku građu, sastavlja Hrvatska biskupska konferencija koja ih podastire nadležnim tijelima RH radi njihova uvođjenja u školske programe, a RH snosi troškove izradbe i tiskanja udžbenika vjeronauka i organizira izdavački postupak.

Vjeroučitelji će obdržavati crkvene zakone i odredbe u pitanjima sadržaja vjerskog odgoja i obrazovanja; što se ostaloga tiče obdržavat će odredbe zakonodavstva RH i poštivati stegovne odredbe odgojne ustanove u kojoj djeluju.

Uz ovaj napis preneseni su komentari o temi vjeronauk uneseni uz članak Sotonska statistika