Lošinjski muzej ukorak sa svijetom

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

los-muzLošinjski muzej ovu godinu završava izložbom Fiat lux, koju u prosincu redovito organizira u suradnji s Foto klubom Mali Lošinj, čime se zatvara i godišnji izložbeni ciklus koji je tijekom godine na izmaku činilo deset izložaba u Palači Fritzy.

Od toga je sedam izložbi pripremila sama muzejska ustanova, dok organizaciju Umjetničke likovne kolonije potpisuje Grad, a dvije izložbe muzej je realizirao u suradnji s organizatorima međunarodnih umjetničkih projekata – Škver i Susak Expo, pojašnjava ravnateljica Lošinjskog muzeja Zrinka Ettinger Starčić koja u pregledu muzejskih aktivnosti u 2012. godini podsjeća kako je muzej tijekom godine bio mjesto raznolikih događanja i sadržaja. Među njima je bilo onih namijenjenih najmlađima, pa su tako održane dvije edukativno-kreativne radionice, »Upoznajmo muzej«, namijenjene djeci od 6 do 10 godina na kojoj je na njima prihvatljiv način predstavljena Zbirka hrvatskih majstora Andra Vida Mihičića te arheološka radionica u trajanju od pet dana, za djecu od 5 do 12 godina.

U listopadu je Lošinjski muzej bio suorganizator i domaćin međunarodnog znanstvenog arheološkog skupa s temom istraživanja na otocima, kao i skupštine Hrvatskog arheološkog društva, a tom je prigodom predstavljen dvojezični zbornik »Podvodna arheologija i nalaz brončane statue atlete – Apoksiomena« sa šest znanstvenih radova iz područja arheologije i povijesti umjetnosti, u izdanju Lošinjskog muzeja te uz financijsku potporu Ministarstva kulture.

Njemački muzej

Kulturni turizam

Turisti, pobornici kulturnog turizma, motivirani su interesom za povijest, umjetnost, arheologiju, etnologiju, baštinu općenito ili stil života mjesta kamo dolaze te ga žele upoznati, možemo reći da još uvijek većina ljudi putuje da bi upoznala svijet i nešto naučila, navodi Zrinka Ettinger Starčić, ravnateljica Lošinjskog muzeja, ustanove koja će 2013. godine biti partner u međunarodnom projektu Europske komisije Clash of Cultures, vrijedan 390 tisuća eura, što će trajati do kolovoza 2014. godine. Nositelj je slovenski University of Primorska, a uz Lošinjski muzej partneri su Nacionalni muzej Bosne i Hercegovine i Arheološki muzej Makedonije, dok partnerskim opsegom projekt pokriva područje od južne Njemačke, preko Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije do Makedonije.

Na skupu je zbornik iznimno pohvaljen od struke i svi arheološki muzeji u Hrvatskoj su tražili po primjerak, što svjedoči o njegovoj vrijednosti, navodi Ettinger Starčić koja među ovogodišnjim aktivnostima izdvaja i izdanje Lošinjskog muzeja – katalog »Lošinjski hoteli, pansioni i lječilišta 1887. – 2012.« koji je imao jako dobar odaziv budući da je tema bliska građanima otoka, ali i zanimljiva turistima. U dvojezičnom katalogu su na 200 stranica obrađena 54 turistička objekta kojim je predstavljena turistička topografija Velog i Malog Lošinja te Čikata u širokom vremenskom razdoblju od 125 godina.

    Tijekom 2012. godine uspostavljena je i suradnja s Ludwig Boltzman Institutom i njemačkim muzejom Römisch-Germanisches Zentralmuseum Mainz, u okviru projekta »Luke na balkanskim obalama Bizantskog carstva (4.-12. stoljeće) Tehnologija i spomenici, gospodarstvo i komunikacija«, čiji je nositelj njemački muzej Römisch-Germanisches Zentralmuseum Mainz, a u suradnji s Lošinjskim muzejom su planirana manja arheološka istraživanja na području hrvatskih lokaliteta. Prije početka projekta koji je planiran za 2013. godinu, testirana je nova metoda arheološke prospekcije, laserska batimetrija, kako bi se bolje moglo izvršiti konkretno planiranje pojedinačnih projektnih faza.

    – Međunarodna suradnja nam omogućuje da budemo u tijeku s razvojem struke, kao i da koristimo tehnike i tehnologije koje su u svijetu razvijene, a kod nas će biti prisutne tek za desetak godina, ako i tada. Arheologija kao znanost koristi isključivo destruktivne metode, pa kada se nešto otkopa, povratka više nema. Budući da živimo na mjestu koje ima kontinuitet življenja od prapovijesti do danas, vrlo često nije moguće arheološki istražiti sve slojeve življenja jer si ne možemo dopustiti da, na primjer, srušimo neku kuću u kojoj netko živi kako bismo istražili ranije slojeve, a vrlo česta je i situacija da su mnogi arheološki lokaliteti izvan sadašnjih naselja i potpuno zarasli pa se izgubio svaki trag. U tim situacijama nam nove tehnologije, kao što je lasersko skeniranje topografije i generiranje modela terena, daju saznanja bez arheoloških iskopa, pa tu predstavlja veliku dobrobit uspostavljena međunarodna suradnja. Dugoročno gledano je međunarodna suradnja, uz klasičan vid promocije mjesta, temelj razvoja turizma baziranog na kulturnoj baštini kojem je težište na onom što je autohtono i jedinstveno za samu destinaciju i što je razlikuje od drugih.

(Ira Cupać Marković)