Pisanje i slikanje po zidovima i drugim praznim površinama jedni smatraju vandalizmom, drugi umjetnošću, a neki pak oblikom pobune protiv društvenih autoriteta i sredstvom političke subverzije... U svakom slučaju ta aktivnost je dio urbane subkulture, a rezultat je poznat pod imenom grafiti.
Stvaranje grafita najčešće se definira kao djelo načinjeno bez dopuštenja vlasnika objekta, no brojni primjeri naručenog oslikavanja zidova javnih zgrada i drugih površina, pa i sredstava javnog prometa slabe ovu definiciju.
Grafita ima i po Malom Lošinju. Posjetiteljima ove web stranice prepuštamo sud o njima.
Današnji Novi list donosi napis o raspodjeli proračunskog "kolača" od 801.000 kuna namijenjenog financiranju rada udruga s područja kulture. Mi donosimo grafički i tabelarni prikaz te raspodjele.
Kad se vrednuje mjesto nekog grada na ljestvici urbanog razvoja, prvo se zaviri u gradsku knjižnicu. Činjenica da Mali Lošinj već stotinu godina ima knjižnicu ističe se kao krunski dokaz urbanoj biti ovog naselja i čini nas građanima.
Gradska knjižnica, više od svakog drugog mjesta u naselju, jest srce grada. Ono je mjesto znatiželje, stvaralaštva, doticaja s umjetnošću i znanošću, po izboru mjesto mogućeg okupljanja ili kontemplacije. Knjižnica je više od gradske vijećnice mjesto gdje se realizira istinska demokracija. Gradska knjižnica zrcali ono što građani misle o sebi, ono što jesu i ono što za sebe žele.
Ulaganje u razvitak gradske knjižnice kao gradskog središta i stjecišta građana jest projekt koji podiže grad na novu i nužnu razinu urbanog razvoja.
U organizaciji Grada Maloga Lošinja, Matice Hrvatske Mali Lošinj i Lošinjskog muzeja pri Pučkom otvorenom učilištu 11. listopada je u Palači Fritzy održana promocija knjige i otvorenje izložbe slika FUGA VUKOVARIANA.
Sudjelovali su autor poeme Andrija Vučemil i autor slika Josip Botteri Dini, te prof. Irena Dlaka i prof. Tomislav Gospodnetić. Izložbu je otvorio gradonačelnik Gari Cappelli.
Pod naslovom “Otočna hibernacija” u nedjeljnom prilogu Novog lista objavljen je osvrt Ire Cupać Marković na predstojeće zimsko mrtvilo na ovim otocima. Novinarka ističe kako se za sezonu, a zbog turista, osmišljavaju programi “kulturnog ljeta” i tvrdi da nikome ne pada na pamet da osmisli i program kulturne zime za one koji tu žive cijelu godinu. Pita se imaju li otočani pravo na izložbu renomiranog slikara, koncert poznatog ansambla ili orkestra i pravo na feštu samo kad su na otocima turisti. Na temu su je, kaže autorica, ponukali razgovori s građanima i s creskim apotekarom koji je u svome dugom stažu zapazio kako se završetkom ljeta povećava konzumacija antidepresiva.
U kolumni “Iz otočnog kantuna novinarka malodušno najavljuje kako će zimsko mrtvilo ispuniti političari koji će u predstojećoj izbornoj kampanji obećavati boljitak u svemu pa i u kulturi, da bi nakon izbora pokazali da je kultura “zadnja rupa na političkim sviralama”.
Što je dobar povod za postavljanje ankete na ovoj stranici ...
U ljeto 2006. održani su u Malom Lošinju prvi po redu Dani Josipa Kašmana u znak sjećanja na slavnog opernog pjevača rođenog u Malom Lošinju 1850. godine.
Dani posvećenu "kralju baritona" održavat će se ubuduće svake godine.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Pisanje i slikanje po zidovima i drugim praznim površinama jedni smatraju vandalizmom, drugi umjetnošću, a neki pak oblikom pobune protiv društvenih autoriteta i sredstvom političke subverzije... U svakom slučaju ta aktivnost je dio urbane subkulture, a rezultat je poznat pod imenom grafiti.
Stvaranje grafita najčešće se definira kao djelo načinjeno bez dopuštenja vlasnika objekta, no brojni primjeri naručenog oslikavanja zidova javnih zgrada i drugih površina, pa i sredstava javnog prometa slabe ovu definiciju.
Grafita ima i po Malom Lošinju. Posjetiteljima ove web stranice prepuštamo sud o njima.
Kad se vrednuje mjesto nekog grada na ljestvici urbanog razvoja, prvo se zaviri u gradsku knjižnicu. Činjenica da Mali Lošinj već stotinu godina ima knjižnicu ističe se kao krunski dokaz urbanoj biti ovog naselja i čini nas građanima.
Svatko ima pravo na zdrav život.
...