Osorska komunada - Konopičije netočno označeno kao "napušteno eksploatacijsko polje"
Andreja Gregorina, Eko Kvarner Cres-Lošinj
Četvrtak, 16 Studeni 2006
PRIMJEDBA NA PRIJEDLOG SANACIJE TZV. NAPUŠTENOG EKSPLOATACIJSKOG POLJA KOD OSORA
Pod čl. 3.4.2.2. Uvjeti uređenja prostora – Sanacija oštećenih područja predviđa se "provesti sanaciju prostora napuštenih eksploatacijskih polja" (str. 238), a na karti 3.A Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju (1:25 000) Osorska komunada - Konopičije označeno je sa znakom X (napušteno eksploatacijsko polje).
Tijekom javne rasprave održane 28.10.2006. gđa. Tatjana Rakovac, izrađivačica prijedloga novog Prostornog plana Grada Malog Lošinja, izjavila je da se predviđa sanacija napuštenog kamenoloma kod Osora . . .
Osorska komunada - Konopičije netočno je označeno kao "napušteno eksploatacijsko polje" pošto za č. zem. 1154/2 k.o. Osor nikada nije izdano Rješenje za odobravanje eksploatacijskog polja od strane Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za gospodarstvo. Sukladno tome predmetni prostor nije uvršten niti u popis kodova eksploatacijskih polja (Atlas rudarstva Republike Hrvatske 2006., str. 195 –199).
Č. zem. 1154/2 k.o. Osor, katastarska kultura pašnjak, vlasništvo je Republike Hrvatske, te je na osnovu odluke Povjerenstva za zakup poljoprivrenog zemljišta u vlasništvu RH za Primorsko-goransku županiju dano Robertu Poloniu u zakup temeljem Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta (20. listopad 2000., klasa: 320-02/97-01/0042, urbroj: 2170-01-04-00/0020), pri čemu je zakupoprimac-posjednik ovlaštenik preostalih šest korisnika.
U skladu s čl.VI ugovora zakupoprimac već šest godina zemljište koristi za poljoprivrednu proizvodnju na način da poboljšava bonitet zemljišta (prostor je ograđen i koristi se za ispašu ovaca). Tijekom javne rasprave održane dana 27. siječnja 2004. u svezi izdavanja odobrenja za istraživanje tehničko-građevnog kamena Trgovačkom društvu GP «Krk» izjasnio se da ne dozvoljava da ga se smeta u posjedu (Zapisnik s javne rasprave, klasa: UP/I-310-34/03-01/0005, urbroj: 2170-76-02-04-03/KB), a istog je mišljenja i danas.
Na spomenutoj javnoj raspravi protiv bilo kakvih radova na predmetnom lokalitetu izjasnio se i dr.G. Sušić iz Eko–centra Caput insulae – Beli jer se hranilište bjeloglavih supova nalazi u neposrednoj blizini, a i danas je mišljenja da su bilo kakvi rudarski radovi na području Osorske komunade - Konopičije neprihvatljivi s obzirom na zaštitu prirode.
Količina metara kubičnih tehničko-građevnog kamena koja bi se nužno morala eksploatirati tijekom sanacije nije potrebna u svrhu gradnje na otoku Lošinju jer eksploatacijske rezerve tehničko-građevnog kamena na istražnom prostoru "Bojnak" na Cresu zadovoljavaju potrebe i otoka Cresa i otoka Lošinja za idućih 90-tak godina (Povjerenstvo za utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina od dana 07. srpnja 2006., rješenje: klasa UP/I-310-01/06-03/93, urbroj: 526-04-02-06-6). Tako otvaranje novog eksploatacijskog polja u svrhu sanacije nije samo ekološki, nego i ekonomski neutemeljeno.
Pošto je zemljište koje se vodi kao katastarska kultura pašnjak već privedeno prvotnoj namjeni, odnosno već se šest godina nalazi u funkciji poljoprivredne djelatnosti (ispaše ovaca lokalnog stanovništva), sasvim se neracionalnim čini započinjati sanaciju koja će zahtijevati eksploataciju odgovarajuće količine metara kubičnih tehničko-građenog kamena. Uostalom, prostor označen kao nepostojeće eksploatacijsko polje vizualno ne degradira krajobraz zahvaljujući svojoj poziciji, odnosno činjenici da je vidljiv jedino iz aviona.
Činjenica da se predmetni prostor nalazi u blizini drevnog grada Osora uvjetuje njegovo tretiranje s posebnom pažnjom (prema karti 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – zaštita prirode i zaštita kulturnih dobara, mj. 1:25000, Osorska komunada – Konopičije graniči s "posebno vrijednim područjem"). Tome treba pridodati da je u Elaboratu za povijesnu cjelinu gradskog naselja Osor, izrađenu od strane Konzervatorskog odjela u Rijeci, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, zona tretirana kao gospodarski real Osora – etnološko-arheološko zone i lokaliteti, te da prema prijedlogu Ministarstva kulture spada u zonu C - proširenje zaštite povjesno-urbanističke cjeline Osora (ambijentalna zaštita). Za sve intervencije u zoni A, nakon uspostave zone C, investitori su dužni ishoditi odobrenje nadležnog tijela.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Svatko ima pravo na zdrav život.
...