Prikaz prijedloga prostornog plana

Gradnju apartmana staviti pod kontrolu

Treba izbjeći apartmanizaciju, posebno danas kad su otoci na meti ulagača koji su zainteresirani za što profitabilnija a ulaganja sa što kraćim vremenom povrata sredstava, a nisu zainteresirani za čuvanje bogatstva otoka

Bojan PURIĆ

Vodstvo Malog Lošinja napokon »skida s vrata« pitanje Prostornog plana. Izrada ovog dokumenta otezala se godinama, a nedavno je objavljena cjelovita verzija, proveden postupak podnošenja primjedaba i prosljeđivanje na suglanost županiji i državi. Od 375 pristiglih primjedbi, 39 posto je u potpunosti prihvaćeno, 44 djelomice, odbačeno je 16 primjedbi, a 1 posto je bilo nevažeće.

Ovaj dokument radi se za razdoblje do 2015. godine, do kada se očekuje porast broja stanovnika sa sadašnjih 8400 na približno 9500. Glavni cilj Prostornog plana je uređenje prostora na način da to bude po mjeri čovjeka. Otoci su danas na meti ulagača koji su zainteresirani za što profitabilnija ulaganja sa što kraćim vremenom povrata sredstava, a nisu zainteresirani za čuvanje bogatstva otoka. U uvjetima potrebe za financijskim sredstvima, takva ulaganja mogu dovesti u iskušenje otočane i nositelje otočne razvojne politike. Brzanjem u krivom smjeru može doći do nepovratnog odlaska u siromaštvo i bacanje na marginu mediteranskih gospodarskih tijekova.

Uz održivi razvoj, medu ciljevima je osiguravanje uvjeta da se mladi zadrže na otoku, odnosno poticanje stručnjaka da se nasele na otocima i doprinesu obnovi života. Nastojat će se poticati porast broja sta-. novnika na području Osora i Nerezina, kako bi se na cijelom području Grada stanovništvo ravnomjernije razmjestilo.

Pojačati seoski turizam

S obzirom na to da je turizam najjača gospodarska grana Lošinja, u tom dijelu je prostorno planiranje najosjetljivije. Cilj je da se postojeći smještajni objekti kvalitativno podignu, a da ono što će se graditi bude usklađeno s okolišem. Namjera je pojačati zdravstveni i seoski turizam. Ukupno povećanje kapaciteta planira se do približno 4900 kreveta. Povećanje kapaciteta u hotelskom smještaju visoke kategorije (četiri i pet zvjez dica) u izdvojenim zonama iznosi ukupno oko 1600 kreveta. Prigoda za manje i srednje investitore u turiz mu je omogućavanje otva ranja malih hotela visoke kategorije, koji bi bili raspoređeni u sklopu naselja. Seoski turizam razvijat će se obnovom starih kuća (»stanova«) na području Punte Križa i Nerezina, te nešto manje na okolnim otocima. Planira se da ka pacitet u ovom obliku turizma bude oko 1000 ležaja.

Lošinjski čelnici u svakom slučaju žele izbjeći apartmanizaciju, kakva je nepovratno izmijenila neka jadranska mjesta. Također se planira povećanje broja vezova u marinama u Nerezinama i Malom Lošinju, a pritom bi marina u Nerezinama imala ukupni kapacitet od 280 vezova, a u Malom Lošinju bi se kapacitet s 400 podigao na 600 vezova.

Razvoj gospodarskih zona

Gospodarske zone razvijat će se u već ranije predviđenom prostoru na Kalvariji, gdje je već dosta poslovnih prostora izgrađeno i aktivirano, odnosno na predjelu Kušć kraj Ćunskog, a u manjim mjestima (Nerezine, Veli Lošinj, Belej, Punta Križa, Unije) na manjim površinama, gdje bi bili stvoreni preduvjeti za razvoj tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti. U takvim manjim zonama, na površinama od po hektar ili dva, ostavlja se prostor za pogone poput mljekare, sirane, sušione i destilerije ljekovitog i aromatičnog bilja, pakiranje i preradu meda, obradu vune, preradu maslina. Brojni otočni poljoprivredni proizvodi mogu se uzgajati bez kemijskih zaštitnih sredstava, a takve ih želi i tržište.

Zanimljiv pilot-projekt je Eko park »Matalda« na Pun-ti Križa, poljoprivredna proizvodnja uz vrednovanje i promociju ekologije.

U cjelini, osobito vrijedno obradivo tlo površine oko 600 ha i vrijedno obradivo tlo površine oko 2600 ha čuva se od nenamjenskog korištenja i predstavlja temelj razvoja maslinarstva, vinogradarstva, voćarstva, povrćarstva te uzgoja mediteranskog ljekovitog i začinskog bilja. Za poljoprivredu treba iskoristiti i sve ostale poljoprivredne površine. To su uglavnom krški pašnjaci površine oko 10.300 ha koji su osnova razvoja ovčarstva, kozarstva i pčelarstva. Treba provesti krčenje i vraćanje prvobitne poljoprivredne namjene na svim poljoprivrednim površinama, kao i na pašnjacima koji su si vremenom zarasli jer se zbog manjeg broja ovaca ne koriste za ispašu. Priređivači Prostornog plana upozoravaju na usitnjenost poljoprivrednog posjeda i preporučaju poticanje rješavanja zemljišnoknjižne problematike. Jedna od mjera prema okretanju poljoprivredi i ovčarstvu je eliminiranje alohtone divljači koja stvara štete u ovim granama gospodarstva.

Sedam metara širina kolnika

Poseban problem je prometna povezanost, a želja je da se na cijeloj dužini glavne otočne ceste postigne širina kolnika od barem 7,10 m. Rekonstrukcija uključuje izgradnju zaobilaznica Nerezi-na i Beleja, a ostavlja mogućnost građenja višeg nepokretnog mosta na Privlači, kako se promet više ne bi prekidao dvaput dnevno.

Planovi u pomorskom prometu nešto su općenitiji, tek se navodi mogućnost da veći značaj dobiju uvale Sv. Martin, Rovenska i Mrtvaška.

Staza za bicikliste uredila bi se na devastiranom prostoru trase vodovoda za Puntu Križa, također i uz ceste i pješačke staze na drugim otočnim predjelima. Zanimljivost je planiranje žičare koja bi iz podnožja Osoršćice vodila prema vrhu Sv. Nikola.

Kada je riječ o rekreaciji, Kurila je planirana za za aerosportove, konjički sport itd., Ilovik za ronilački centar, jedriličari, vaterpolisti i eventualno budući plivački klub bili bi smješteni na Čikatu, ali u drugom dijelu uvale. Plan predviđa i lokaciju za izgradnju zatvorenog bazena. Lokacija za skijaše na vodi bila bi u Osorskom kanalu, a ondje bi svoje mjesto mogli pronaći i ostali vidovi rekreacije u moru poput ronjenja i podvodne fotografije. Kao rekreacijska područja istaknuti su prostori park-šume Čikat i Podjavori, cijeli otočić Murtar i dio Koludarca (4,46 ha), cijela Osoršćica, dijelovi Punte Križa i južni dio Lošinja.

Obnova pomorske škole

Bez odgovarajuće infrastrukture, ovi su planovi neizvedivi pa će se morati dograditi elektroenergetska i telekomunikacijska mreža, unaprijediti vodoopskrba i odvodnja, a planira se i plinoopskrba.

Kako je Prostorni plan dokument koji tek načelno određuje lokacije pojedinih sadržaja, slijedi izrada i donošenje ukupno 16 urbanističkih planova uređenja (UPU), odnosno dva detaljna plana uređenja (DPU). Konkretni projekti su, u Malom Lošinju izgradnja tridesetak stanova iz programa poticaje stanogradnje, školske sportske dvorane kraj zgrade OŠ Maria Martinolića, obnova stare pomorske škole s prenamjenom u hotel, obnova stare osnovne škole s prenamjenom u stambeno-poslovnu zgradu, izgradnja dviju zgrada na Rivi lošinjskih kapetana (na sada praznom prostoru nedaleko autobusne stanice, odnosno na mjestu montažne trgovine na Škveriću), izgradnja višeetažne garaže na Jamini, izgradnja prateće kuće u Miomirisnom vrtu te u Velom Lošinju dogradnja Doma za starije i obnova Župnog dvora, doznajemo od pročelnice za prostorno planiranje Ljiljane Rukonić. 

Za civilne svrhe

Zone od vojnog interesa zauzimaju znatne površine prostora na obalama Lošinjskog zaljeva, te predstavljaju fizičku i mentalnu barijeru slobodnom organiziranju gradskih sadržaja. Problem je naglašeniji zbog toga što se ta područja nalaze na samom ulazu u grad, pa i vizualno degradiraju ovaj prostor. U dosadašnjoj funkciji, dakle pod upravom Ministarstva obrane, ostat će vojarna na Kovčanju i kompleks Umpiljak, a za civilne svrhe će se prenamijeniti Velopin, Tovar, bivši Dom armije te građevine na Unijama i lloviku.

Gradnja helidroma

S obzirom na to da je u turizmu trend dolazak zrakoplovom, planira se znatno produženje aerodromske piste kraj Ćunskog, čime bi se omogućio dolazak većih zrakoplova. Uz prateće sadržaje, za aerodrom je rezervirana površina od 77 ha. Predviđa se obnova male piste na Unijama, odnosno gradnja helidroma na Susku, lloviku i Punti Križa.

Komentari (20)

Komentira Xman 21-01-2007 19:37,   Najava zločina "Zanimljivost je planiranje žičare koja bi iz podnožja Osoršćice vodila prema vrhu Sv. Nikola.", kaže Purić u članku. To nije zanimljivost, nego najava zločina iz gluposti ili iz koristoljublja.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira doli 21-01-2007 19:48,   ... Papir podnosi sve pa i spisak želja, kao kada ih djeca napišu za Djeda Mraza.Ovaj tekst gore potiče i provocira da se svašta piše i odgovori.Uz to nije mi jasno što je mentalna barijera u ovom slučaju za organiziranje gradskih sadržja? Tko ima mentalnu barijeru, trenutna gradska vlast?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira 007 22-01-2007 18:23,   ... Bravo Tarcizio Mužić, teta Rukonićka ljepo te nagradila:  sporstke terene na kurilama 40.000 m2  turisticke hotele i apartmane na artatorama 9.000m2  skladisna zona kalvarija 4.000m2  zagazinjine stambeni apartmani 3.500m2  a možda se i nešto sakrilo ...   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira doli 22-01-2007 18:42,   ... Ako netko pozna autora gornjeg teksta neka ga priupita i da nama da na znanje što znači "te predstavljaju fizičku i mentalnu barijeru slobodnom organiziranju gradskih sadržaja".   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Dvorska luda 22-01-2007 18:43,   Mentalna barijera Mentalnu barijeru gradska vlast nema što se tiče ruševina usred grada, neuređenih fasada, svih mogućih kršenja pravila koje je Grad sam donio, ali im mentalnu barijeru za organiziranje gradskih sadržaja oredstavljaju zgrade u vlasništvu države. Vjerojatno će im mentalna barijera biti alibi za izostanak organiziranja gradskih sadržaja sve do kraja mandata.  Ovakav euforičan prikaz prostornog plana je upravo nevjerojatan i bestidan, a mjestimice, kao u slučaju mentalnih barijera, mentalno retardiran.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira xy 22-01-2007 18:46,   ... Zanima me koliko ljudi koji su sasatavljali gornji tekst poznaju pojam održivog razvoja? Kada bi kroz tu priču vrednovali ovaj predloženi prostorni plan bio bi šupalj kao sito. Koristite tu sintagmu kao trendovske naočele ili svaku drugu in-stvar!   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira EHO 22-01-2007 18:47,   ... Autor gornjeg teksta je istovremeno i autor hvalospjeva i reklamnih tekstova koje objavljuje Otočki vjesnik. Znamo li da Grad izdašno podupire ovaj bilten i još izdašnije obrt koji mu je vlasnik, to objašnjava količinu pozitivnih tonova u korist prostornog plana.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Lilith 22-01-2007 18:52,   ... Ovakvu gadariju kao što je prostorni plan staviti pod naslov "Gradnju apartmana staviti pod kontrolu" stvarno je cinično. Toliki prostor poklonjen, a bez ikakve mogućnosti da to pomogne ekonomskom rastu Lošinja (možda Mužića da i još par pojedinaca. Nema šanse da se broj stanovnika poveća za 1100 kao što su olako i neodgovorno napisali u plan.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira dr 22-01-2007 20:01,   ... Narode Lošinja požuri i prioni poslu?"održivi razvoj" prostornim planom ocekuje da nas do 2015 porast za 1100 stanovnika, a za ekonomski rast brinut ce tajkuni "Mužići i   još par pojedinnaca".   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira PlaviCvijet 23-01-2007 07:25,   ... Nije samo Mužić dobro prošao. I drugi su se političari ogrebli. Primjerice, bušit će se brdo Malin da bi Stelio Cappelli mogao graditi na svom terenu.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Malin 24-01-2007 10:15,   ... Nije mi jasno da se gospon Stelio Cappelli ponovno, a nakon 1970 godinje, ponovno sapominje u prostornom planu izgradnje na brdo "MALIN",mislim da je njegova "ERA"u stvaranju porasta prirodnog povećanja stanovništva, prirodnim putem prestala i konačno završila, jer gospon Stellio završio je prirodnom evolucijom reprodukcije.? Možda još uvije sposoban!??Da li je zemljišno -knjižno vlasništvo na Malinu vlasništvo imenovanog signora Stelia ili nije, možda nekog vlasnika nepoznate adrese koji žive na napoznatim adresama širom svijeta naše planete. a adresa im nije poznata, pa po zakonu RH, postavljen im "skrbnik" Centra za socijlani rad Grada Mali lošinj, to će on znati od koga i čijeg vlasnika je nasledio vlasništvo i postao vlasnikom terena na Malinu.Sve je moguće i sve je "normalno", graditi iz razloga poraasta stanovništva.!!!(samo kojeg i čijeg)???   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Upitnik 21-05-2007 18:03,   ... Što se događa s prostornim planom? Tresla se brda - rodio se miš. Nitko ništa ne govori. Silne stotine primjedbi građana, a odgovora niotkuda. Demokracija na djelu.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gost 21-05-2007 18:47,   ... Koliko znam stvar je u proceduri. prijedlog je predan nadležnim tijelima na razmatranje, i sada se čeka njihovao očitovanje.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira pp 21-05-2007 20:17,   ... Rukonićka obavila zadatak ???   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira holding 21-05-2007 20:26,   odgovor pp-u Misliš na Mužića, lošinjsku plovidbu (Mužić,Benvin,Sokolić)i Jadranku (Šolić,Lekić),pa to je i uredu, zato je i instalirana na to mjesto.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Prorok 21-05-2007 23:17,   ... ne spominjite imena vladajućih jer će vas administrator obrisat. Recite: ona teta što je u bivšem sistemu bila predsjednica Komiteta za privredu pa onda nije radila pa je opet malo nešto mrljala po banci pa kad je tamo zbrljala su je držali u Pučkom otvorenom učilištu na plaći dva mjeseca dok joj nisu izmislili mjesto. Ili recite: stručnjakinja za dezinformiranje javnosti u oblasti prostornog uređenja.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gost 22-05-2007 07:08,   ... Kad kažeš "stručnjakinja za dezinformiranje javnosti u oblasti prostornog uređenja" a ne navedeš te dezinformacije onda je to obično blablabanje i bezveze s mozgom.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Prorok 22-05-2007 09:09,   ... Tu si na svom tereu, Goste. A kad kažem da je dva mjeseca primala plaću u Pučkom otvorenom učilištu (siječanj i veljača 2006.), a da tamo NIJE RADILA nego je šetala cucka i javno govorila da se za nju još mora raspisati natječaj....Ili kad kažem da jedan barba u dobi za mirovinu prima plaću u Vodovodu, a tamo ga nema...To ne komentiraš. Fuj ....   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Bepo 22-05-2007 09:21,   ... Mislim da smo im nasjeli kada smo isli uopce pisati svoje primjedbe i zahtjeve. Zapravo, pomogli smo im ispuniti zakonsku formu. Na nase primjedbe ni glasa, ispasti ce sve kako su to Kapelji i ekipa vec prije zamislili pa kome krivo kome pravo.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gost 22-05-2007 09:57,   ... Koliko mi je poznato odgovori na primjedbe su zakonska obveza pa je se ne može izbjeći. A za šetanje cucka i barbu na plaći u Vodovodu ne vidim vezu sa prostornim planom pa zato ne komentiram. Ako mi pojasniš kakva je veza između šetanja cucka i prostornog uređenja Ćunskog ili Kandije komentirat ću i cucka   » Prijavite komentar Administratoru

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 14000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.