Hrvatska je pored još 13 zemalja potpisala Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem. Ovo je sedmi protokol u okviru Barcelonske konvencije i prvi međunarodnopravni instrument koji se bavi integriranim pristupom zaštite mora i priobalja koji uzima u obzir prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode, kulturnu baštinu te turizam i ostale gospodarske aktivnosti u obalnom području.
U okviru Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša, Mediteranskog akcijskog plana i Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelonska konvencija), na sastanku opunomoćenika održanom 20.-21. siječnja 2008. godine u Madridu, potpisan je Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem.
Pored Hrvatske, Protokol je potpisalo još 13 ugovornih stranaka Barcelonske konvencije: Alžir, Crna Gora, Francuska, Grčka, Italija, Izrael, Malta, Maroko, Monako, Sirija, Slovenija, Španjolska i Tunis.
U ime Republike Hrvatske Protokol je potpisao Filip Vučak, veleposlanik u Kraljevini Španjolskoj.
Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja sedmi je protokol u okviru Barcelonske konvencije i prvi je međunarodnopravni instrument koji se bavi integriranim pristupom zaštite mora i priobalja koji uzima u obzir prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode, kulturnu baštinu te turizam i ostale gospodarske aktivnosti u obalnom području. Ovaj Protokol je od velike važnosti za sve zemlje Sredozemlja, no potrebno je istaknuti kako je potpisivanje, kao i skoro potvrđivanje Protokola koje su najavile sve ugovorne stranke, značajan korak i za Republiku Hrvatsku kao zemlju domaćina Regionalnom centru aktivnosti u Splitu koji će imati vodeću ulogu u provedbi Protokola za cijelo područje Sredozemlja.
Protokol se temelji na odredbama Barcelonske konvencije, odnosno obvezama stranaka da u cilju zaštite okoliša i pridonošenja održivom razvitku područja Sredozemlja, preuzmu i provode integrirani pristup upravljanju obalnim područjima, uzimajući u obzir zaštitu područja od ekološke i krajobrazne važnosti, kao i razborito korištenje prirodnih bogatstava.
Cilj Protokola je uspostava zajedničkog okvira za integrirano upravljanje obalnim područjem Sredozemlja, koje u smislu odredaba Protokola označava dinamički proces održivog upravljanja i korištenja obalnih područja koji istovremeno uzima u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i korištenja te njihov utjecaj na pomorske i kopnene dijelove.
U Republici Hrvatskoj, čitav niz obveza koje proizlaze iz Protokola već se provode kroz postojeći pravni okvir: Zakon o prostornom uređenju i gradnji, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o vodama, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakona o pravu na pristup informacijama, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Pomorski zakonik i dr. Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja poticaj je za daljnji razvoj sustava integriranog upravljanja obalnim područjem u Republici Hrvatskoj.
Gdje su nadležni?
Ma šta Andreja, neka pogled bace oni koji za to primaju plaću!
Pa neka bace pogled i na ove primjere lošinjsko-balkanskog poduzetništva po onoj "nek ljudi grade, a zakoni su za budale". To se nalazi uz samu prometnicu prema Nerezinama s ljeve strane a s desne su već napravljeni betonski temelji za građevinu. Ovo je primjer "čuvanja krajobrazne važnosti" koja nikome nije važna. Gdje su nadležni i plaćeni za to, a ne prozivati Andreju da radi tuđi posao.
...
MENE ZANIMA BETANIJA U ĆUNSKOM U KOJOJ VLČ ZLATKO SUDAC IMA SEMINARE TJ ZANIMA ME RAZLOG ZAŠTO SE VIŠE LJUDI KOJI DOĐU SA SVIH STRANA SVIJETA NE ŠALJU LJUDIMA U SELU NA SMJEŠTAJ NEGO IDU LOKALNIM MOĆNICIMA U ARTATORE,
JER NA UPIT LJUDI KOJI SU U OKRUŽENJU OKO VLČ KAŽU DA ONI NEMAJU NIŠTA SA TIM NEGO JE ZA TO NADLEŽAN GDIN ŽARKO MACOLA. PITAO SAM ZA TO JER NIJE U REDU DA IZ NAŠEG SELA LJUDE ŠALJU OKOLO A NAŠE SELO JE PRAZNO UNAPRIJED HVALA.
Nadležan
Kako se nista nije dogodilo u naselju Bucanje, gdje su izvođeni bezpravni radovi "bez dozvole" i to ne jedan ili dva vec preko 80 objekata (slovima osamdeset), iako su prijavljeni inpekciji, iako je trebalo naplatiti kazne iako bi se trebalo poduzeti mjere rusenja ili naplate zakonskih dazbina, to nije ucinjeno iz razloga (to je znano samo inspektorima). a ove dvije stracare i satori to je samo slika ljudi koji su placeni da do toga ne dođe.
ekolog
Drug Giordano, ograđuje žicom, od mora postojecu i nepostojecu granicu buduceg kampa. kako je dosjeloscu tužio nepostojece vlasnike i oduzeo im zemljiste, vjerojatno ogradi sve do Rujnice.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Hrvatska je pored još 13 zemalja potpisala Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem. Ovo je sedmi protokol u okviru Barcelonske konvencije i prvi međunarodnopravni instrument koji se bavi integriranim pristupom zaštite mora i priobalja koji uzima u obzir prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode, kulturnu baštinu te turizam i ostale gospodarske aktivnosti u obalnom području.
Svatko ima pravo na zdrav život.
...