Zbrka u lošinjskoj Gradskoj knjižnici

Korisnička ocjena:  / 3
LošeNajbolje 

obiteljOd posjetitelja sajta primili smo mail s prijedlogom da se objavi neobičan slučaj, kako se izrazio, bunkeriranja dječje slikovnice koju je knjižnica dobila besplatno iz otkupa Ministarstva kulture. Poruci u kojoj se zgraža zbog tog postupka priložio je poveznicu na članak o toj temi u Slobodnoj Dalmaciji.

Ukratko, riječ je o slikovnici pod naslovom »Sve je to obitelj« njemačkih autorica Alexandre Maxeiner i Anke Kuhl nagrađenih uglednom njemačkom nagradom za dječju književnost 2011. godine, a u izdanju zagrebačkog nakladnika ArTresor naklade. Ministarstvo kulture je od nakladnika otkupilo izvjestan broj tih slikovnica koje je besplatno uputilo u 175 hrvatskih javnih knjižnica i čitaonica. No, kako se navodi u članku, premda se slikovnica ne nalazi na popisu obvezne lektire niti je upućena u školske knjižnice, ekima koji su je imali prilike vidjeti već zasmetala. Sudeći prema članku, poticaj da uopće bude napisan, dala je e-mail poruka sljedećeg sadržaja: 

»Moram podijeliti s vama nešto što me upravo u najmanju ruku zabezeknulo. Slikovnica stoji u knjižnici u Malom Lošinju, a dobili su je iz otkupa. Za one koji ne znaju, javne knjižnice vrlo malo knjiga kupuju po vlastitom nahođenju iz svog (ionako malog) budžeta jer veći dio građe dobivaju iz tzv. otkupa Ministarstva kulture, dakle budu im poslane.«

Odgovor na pitanje što li je to autora poruke zabezeknulo daje i površan uvid u sadržaj slikovnice: Pod naslovom »Sve je to obitelj« uz ostale oblike obitelji navedena je i istospolna obitelj. Što je zabezeknulo čitatelja Slobodne Dalmacije i navelo ga da se požali uredništvu.

Posjetitelja ovoga sajta je pak zabezeknuo odgovor ravnateljice Gradske knjižnice i čitaonice Mali Lošinj u članku naveden u odlomku s podnaslovom »Nismo je stavili u posudbu« koji u cijelosti citiramo:

Među 175 javnih knjižnica u koje je Ministarstvo kulture uputilo slikovnicu 'Sve je to obitelj' nalaze se i one u Dalmaciji, od splitske Gradske knjižnice Marka Marulića, zadarske, šibenske i dubrovačke knjižnice, onih u Dugopolju, Imotskom, Vrlici, Solinu, Vrgorcu, Makarskoj do otočnih knjižnica na Korčuli i Hvaru. Iako su kritike čitatelja bile zbog pojave slikovnice u Gradskoj knjižnici i čitaonici na Malom Lošinju, ravnateljica te knjižnice Jagoda Mužić rekla nam je kako slikovnicu uopće nisu stavili za posudbu javnosti: – Da, slikovnica je stigla iz otkupa Ministarstva kulture. Ali, i mi ovdje radimo izbor. Nismo je zasad stavili za posudbu, nismo mogli odlučiti kojemu je uzrastu namijenjena – kaže ravnateljica Mužić.

Zabezeknut je misterioznom mogućnošću kritika čitatelja zbog pojave slikovnice u knjižnici i čitaonici koja uopće nije stavljena za posudbu javnosti, pa se pita kako se pojavila ako nije stavljena za posudbu. Tvrdnju ravnateljice da je slikovnica nedostupna javnosti jer se nije moglo odlučiti kojemu je uzrastu namijenjena drži izgovorom da se u atmosferi kampanje uoči referenduma o izmjeni ustavne definicije braka – kako kaže – oportunistički »ne talasa« ili pak zloupotrebom prava da »radi izbor« u političke i svjetonazorne svrhe.

Slijedi članak iz Slobodne Dalmacije u cijelosti sa samom slikovnicom.

Slikovnica podijelila javnost: "Mame su im Sabina i Tina, a tata je u braku s Andreasom..."

Martinove i Karline mame su Sabina i Tina. Obje su lezbijke. One se zaljube u žene umjesto muškarce"... "Ali kako dvije žene ne mogu dobiti dijete jedna s drugom, zamolile su Emila. Emil je homoseksualac"... "Emil je u braku s Andreasom"... "Martin i Karla tjedan žive kod dviju mama, drugi kod dvojice tata"...

Te rečenice iz netom objavljene slikovnice "Sve je to obitelj" njemačkih autorica Alexandre Maxeiner i Anke Kuhl, a u izdanju zagrebačkog nakladnika ArTresor naklade, čini se, nisu se svidjele nekim roditeljima i čitateljima u Hrvatskoj te su svoje zgražanje i neslaganje uputili mailom i našoj redakciji.

U ozračju referenduma "U ime obitelji" i dubokih svjetonazorskih podjela u društvu ta je slikovnica, očigledno, samo dolila ulje na vatru, premda u osnovi, kako su nam pojasnili u ArTresoru, autorice govore o različitim vrstama obitelji danas, od kojih su one istospolne tek jedna od više spomenutih. Slikovnica je javnosti odnedavno postala dostupna u nekoliko javnih knjižnica u Hrvatskoj, i to, kako su nam javili čitatelji, iz otkupa Ministarstva kulture.

To je potvrdilo i Ministarstvo, iz kojega su nam odgovorili kako su otkupili i u ukupno 175 hrvatskih javnih knjižnica i čitaonica (gradskih, narodnih, pučkih) uputili po jedan primjerak nekima očigledno sporne knjižice.

Slikovnica se ne nalazi na popisu obvezne lektire, čak nije ni upućena u školske knjižnice, ali je nekima koji su je imali prilike vidjeti već zasmetala.

Moram podijeliti s vama nešto što me upravo u najmanju ruku zabezeknulo. Slikovnica stoji u knjižnici u Malom Lošinju, a dobili su je iz otkupa. Za one koji ne znaju, javne knjižnice vrlo malo knjiga kupuju po vlastitom nahođenju iz svog (ionako malog) budžeta jer veći dio građe dobivaju iz tzv. otkupa Ministarstva kulture, dakle budu im poslane – stoji u mailu čitatelja.

Mali medvjed

Silva Tomanić Kiš, direktorica izdavača slikovnice ArTresor naklade, kaže kako su to djelo za djecu objavili u listopadu ove godine u njihovu nizu Mali medvjed, međutim da to nema nikakve veze s aktualnim referendumom ili zdravstvenim odgojem jer su niz Mali medvjed počeli planirati i na njemu raditi tijekom 2012. godine. Mali medvjed je niz u kojemu obavljuju probrane slikovnice stranih autora, namijenjene djeci od tri i četiri te osam i devet godina života.

Riječ je o slikovnicama koje su više puta nagrađivane, a kojima se, uz kvalitetan spoj teksta i ilustracije, udaljenih od konzumerističkih trendova, potiče i poštovanje univerzalnih ljudskih vrijednosti poput obitelji, ljubavi, prijateljstva, kao i kulturne raznolikosti - kaže Silva Tomanić Kiš.

Autorice Maxeiner i Kuhl za ovu su slikovnicu nagrađene uglednom njemačkom nagradom za dječju književnost 2011. godine, koju od 1956. godine dodjeljuje njemačko Savezno ministarstvo za obitelj, starije građane, žene i mlade.

Pozitivno je intonirana

– Slikovnica "Sve je to obitelj" bavi se temom obitelji, što uključuje obitelji koje sačinjavaju majka, otac i djeca, proširene obitelji u kojima žive npr. baka i djed, jednoroditeljske obitelji u kojima su se roditelji razveli ili je netko od roditelja umro, obitelji u kojima roditelji imaju djecu iz prethodnih brakova, obitelji s posvojenom djecom, obitelji u SOS dječjim selima, obitelji koje zasnivaju istospolni parovi te parovi bez djece. Slikovnica je izrazito pozitivno intonirana, ništa ne propisuje, nego na otvoren, blag i humorističan način opisuje realnost u kojoj žive djeca u svakom društvu, pa i hrvatskom – objašnjava Silva Tomanić Kiš.

– U sadržaju nema ništa sporno. Realnost je takva kakva jest i slikovnica je takvom prikazuje. Obitelji istospolnih parova spominju se na jednoj stranici knjige. Ne propagiraju se i ne negiraju se, nego se "evidentiraju", kao i sve druge obitelji opisane u knjizi – objašnjava S. Tomanić Kiš.

S tim se slažu i u Ministarstvu kulture, odakle su nam odgovorili kako dosad nisu zaprimili ni jednu primjedbu na ovo djelo za djecu.

– Sadržaj slikovnice ni na koji način ne smatramo spornim. Upravo takve slikovnice moraju biti dostupne u javnim knjižnicama kako bi svi imali mogućnost obrazovati se i saznati da postoje različite vrste obitelji. I na taj način želimo poticati razvoj tolerancije, prihvaćanja i suživot različitosti u našem društvu – odgovor je koji nam je uputila glasnogovornica Ministarstva kulture Nataša Petrinjak.

Objasnila je kako je postupak otkupa knjiga takav da nakladnici šalju prijave na javni poziv za podnošenje ponuda za otkup knjiga i časopisa, prijave razmatra Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost koje potom donosi prijedlog koji se prosljeđuje ministrici Andrei Zlatar-Violić na konačnu odluku. Služba Ministarstva šalje obavijest nakladniku o broju primjeraka, a nakladnik potom šalje knjige u knjižnice prema popisu koji je javno dostupan.

'Nismo je stavili u posudbu'

Među 175 javnih knjižnica u koje je Ministarstvo kulture uputilo slikovnicu 'Sve je to obitelj' nalaze se i one u Dalmaciji, od splitske Gradske knjižnice Marka Marulića, zadarske, šibenske i dubrovačke knjižnice, onih u Dugopolju, Imotskom, Vrlici, Solinu, Vrgorcu, Makarskoj do otočnih knjižnica na Korčuli i Hvaru. Iako su kritike čitatelja bile zbog pojave slikovnice u Gradskoj knjižnici i čitaonici na Malom Lošinju, ravnateljica te knjižnice Jagoda Mužić rekla nam je kako slikovnicu uopće nisu stavili za posudbu javnosti: – Da, slikovnica je stigla iz otkupa Ministarstva kulture. Ali, i mi ovdje radimo izbor. Nismo je zasad stavili za posudbu, nismo mogli odlučiti kojemu je uzrastu namijenjena – kaže ravnateljica Mužić.

Pegadog dr. Miliša: Djeci treba govoriti o različitosti

Ne treba stvarati tabu-teme od istospolnih obitelji. Djeci treba što prije govoriti o kulturi različitosti i toleranciji. Međutim, nije dobro ako se favorizira jedan oblik života, recimo da život u lezbijskoj obitelji bude misija slikovnice. Kada bi to bilo tako, onda ne bismo govorili o svjetonazoru, nego indoktrinaciji djece – ističe pedagog prof. dr. Zlatko Miliša s osječkoga Filozofskog fakulteta. Međutim, dodaje, danas nije problem struktura obitelji, koliko činjenica da u suvremenim 'fast-food' obiteljima članovi sve manje komuniciraju, pri čemu je pitanje je li riječ o heteroseksualnoj ili homoseksualnoj obitelji sekundarno.

Što smeta nekim čitateljima

• Obitelj kao što je Jakobova nazivaju se pačvork obitelji ('sastavljeno od krpica'); I pačvork obitelji sastoje se od različitih dijelova;
• Martinove i Karline mame su Sabina i Tina. Obje su lezbijke. One se zaljube u žene umjesto u muškarce. Ali kako dvije žene ne mogu dobiti dijete jedna s drugom, zamolile su Emila. Emil je homoseksualac. On voli muškarce umjesto žena. Točnije voli Andreasa. Obojica su oduvijek željela postati očevi. Pa su se tako Emil, Andreas, Sabina i Tina dogovorili. Prvo su Emil i Tina dobili Karlu. Onda su Andreas i Sabina dobili Martina;
• Obitelji u kojima djeca žive s dvije majke lezbijke ili dva oca homoseksualca zovu se dugine obitelji

Slobodna Dalmacija, članak