Širenje lučkih područja je još jedan udar na otočane

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

»Svjedoci smo gotovo svakodnevne sve veće centralizacije državne vlasti nauštrb otočana koji ostaju bez prava i mogućnosti upravljanja svojim resursima, a time i mogućnosti upravljanja svojim razvojem i budućnošću prema vlastitoj viziji, nahođenju i specifičnim potrebama – riječi su kojima je u ime »Otočnog sabora - udruge za razvitak hrvatskih otoka« svoje obraćanje javnosti i državnim institucijama otvorio predsjednik te udruge Denis Barić, izvijestio je Novi list.

Dodaje pritom i da se najočitiji dokazi te konstatacije, »uklopljene« u pismo koje je jučer odaslano brojnim državnim institucijama i domaćim medijskim kućama, ogledaju u događanjima povezanim s postupcima proširenja lučkih područja pod upravama Lučkih uprava priobalnih županija jednako kao i u pojavama nekontrolirane berbe samoniklog bilja po hrvatskim otocima. 

– Jedan od ovakvih »udara« na otočane događa se i provodi i od strane županijskih skupština koje izglasavaju širenja lučkih područja pod upravom lučkih uprava priobalnih županija bez ispitivanja potreba, želja i namjera građana odnosno bez traženja ikakve suglasnosti lokalnih gradskih ili pak općinskih vijeća. U svjetlu izrade novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Otočni je sabor predložio da se sukladno Ustavnim odredbama i načelima Strategije održivog razvitka RH uvaži posebnost pomorskog dobra kao jedinog općeg dobra u Republici Hrvatskoj te da se u navedeni Nacrt Zakona ugradi odredba kojom bi se članovima lokalne i područne samouprave, kao najzaineresiranijim predstavnicima sveukupne hrvatske javnosti, omogućilo sudjelovanje u pripremnim radnjama prilikom postupka za davanje koncesija na pomorskom dobru kao i sudjelovanje u samom postupku donošenja odluke o davanju koncesije, nastavlja Barić.

Denis Barić upozorava i na pojavu nekontrolirane berbe samoniklog bilja (smilja, kadulje, gospine trave, majčine dušice, ružmarina i drugog bilja) po hrvatskim otocima koje se već neko vrijeme provodi od strane needuciranih berača koji imaju odobrenja Uprave za zaštitu prirode i Ugovor sa Hrvatskim šumama. Nažalost, zaključuje u svom proglasu Barić, branje bilja danas se ne odvija samo na terenima pod nadzorom Hrvatskih šuma već i na privatnim zemljištima, a istim postupcima dolazi i do ugrožavanja pčelinjih odnosno stočnih ispaša.

U ovom slučaju na vidjelo izlaze apsurdne situacije, uz ostalo i ona da se preko Agencije za plaćanje u poljoprivredi dobivaju potpore dok se s druge strane organiziranim i od državnih tijela »blagoslovljenim« aktivnostima ugrožava i uništava državnim novcem potpomognuta pčelinja i stočna ispaša, završava Barić pozivajući nadležne u intitucijama – potpisnicama odobrenja da provjere pridržavaju li se njihovi nositelji propisanih odredbi ili ih ipak, kako se otočanima sve više i češće čini, učestalo krše.

Obavezno i »domaći«

Otočni sabor predlaže i zakonsku dopunu kojom bi se omogućilo da u sastav županijskih povjerenstava za granice pomorskog dobra i proširenja lučkih područja, u svojstvu jednog od njegovih članova, obvezno bude delegirana osoba imenovana od lokalne zajednice područja na kojem se odvija postupak. Predsjednik Otočnog sabora u svom otvorenom pismu navodi i da bi sve to bilo sukladno interesima lokalnih zajednica, a utemeljeno na važećim odredbama Ustava, Strategije održivog razvitka RH i brojnim zakonima te da bi stoga takvo postupanje trebalo biti i obveza Vlade Republike Hrvatske.

(Nenad Trinajstić)