Povodom nedavno održane akcije Čujete li svoje otoke, svoju obalu? i zahtjeva građanki i građana da se zaustavi donošenje Zakona o koncesijama i omogući javna rasprava, razgovarale smo s Bojanom Genov, feministkinjom i pokretačicom lošinjske inicijative Čovjek po mjeri otoka.
Inicijativa Pokret otoka u priopćenju za javnost obrazložila je svoje prigovore na Zakon o koncesijama. Možeš li izdvojiti neke od spornih odredbi?
Na Zakon o koncesijama imamo niz primjedbi proceduralne i sadržajne naravi. Recimo, prijedlog zakona ne uvažava posebnosti svake koncesije, a ne prepušta niti zasebno uređenje posebnih koncesija (primjerice koncesije na javnom dobru) u zasebnim zakonima, jer ostavlja Zakon o koncesijama nadređenim ostalim zakonima. Tražimo da se prije usvajanja zakona pripreme i sve eventualne izmjene posebnih zakona i propisa koji reguliraju pitanja koncesija na javnim dobrima kako bi se mogao jasno procijeniti učinak propisa na javna dobra i zajednice u kojima se ta dobra nalaze, te na pitanje jednakosti pristupa javnim i zajedničkim dobrima. Nije rijetkost na obali i otocima da su plaže već ograđene i naplaćuje se ulaz na njih, a prijedlog ovog zakona dodatno otvara put privatiziranju pomorskog dobra, odnosno njegovog isključenja iz javne upotrebe.
Zakon također predviđa prijenos koncesije i davanje podkoncesija s jednog koncesionara na drugog bez minimalnih rokova, tako da možemo očekivati potpunu tajkunizaciju procesa koncesioniranja. Donošenjem ovog zakona bit će, primjerice, olakšan prijenos koncesija za crpljenje vodnih izvora koje ima koncern Agrokor onome koga Agrokor, tvrtka s neodgovornim i vjerojatno kriminalnim poslovanjem, sama izabere.
Osim toga, zakon upotrebom pojma inovativnosti u području kriterija za dodjelu koncesije uvodi arbitrarnost u postupak dodjele koncesija, što je fantastičan način za dalje bujanje koruptivnih praksi vezanih uz proces koncesioniranja. Meni je zastrašujuća činjenica da nije određen maksimalni rok trajanja koncesije. To je još jedan od mogućih generatora korupcije.
Zakon ne predviđa uključivanje zainteresirane javnosti u proceduru davanja koncesije. Kako to komentiraš, i zašto je sudjelovanje lokalne zajednice važno?
Da, zainteresirana se javnost uopće ne spominje. Zasipaju nas tvrdnjama o tome da nas zastupaju naši izabrani zastupnici na svim razinama, ali to je koncept demokracije 18. stoljeća koji poručuje narodu da od izbora do izbora šuti i trpi posljedice ponašanja šerifa na svim razinama odlučivanja.
Davanje koncesija ima znatno širi utjecaj na lokalne zajednice nego što je to financijski. Društvene i ekološke posljedice ovaj zakon uopće ne uzima u obzir, nego samo financijske učinke, u koje nisu ukalkulirane ekološke i druge štete. Pa i nadzor se odnosi uglavnom na nadzor naplate, a kazna za obavljanje djelatnosti van područja ugovora o koncesiji je opet naplata. A obavljanje djelatnosti koncesije regulirane ugovorom ili van ugovora mogu djelovati i djeluju i na okoliš, na biološku raznolikost, na kulturnu baštinu i najvažnije, na mogućnost lokalnog stanovništva da privređuje i da opstane.
Kad govorimo o otocima, ograničenim i prometno izoliranim područjima sa smanjenim pristupom doslovno svemu osim moru, onda su ti učinci sudbinskog značaja. Primjerice, zatvori li veliki koncesionar najatraktivnije pomorsko dobro, ne ostaju otočani samo bez mjesta za svoje ručnike, nego i bez mjesta za svoje barke, mali iznajmljivači ostaju bez plaža za svoje goste ili tim gostima sve toliko poskupi da više ne dolaze.
Zbog svega toga je važno da lokalne zajednice sudjeluju u svim koracima koncesioniranja i nadzora provedbe ugovora o koncesioniranju, i to ne samo putem svojih izabranih predstavnika, nego zainteresirana javnost mehanizmima koji moraju biti određeni zakonom. Ako je pomorsko dobro javno dobro, onda su građani stranke u postupku. Ne pristajemo na to da budemo isključeni!
U Malom Lošinju aktivna si u inicijativi Čovjek po mjeri otoka. Na koje ste načine pokušale uključiti svoje sugrađane i sugrađanke u raspravu o razvoju otoka?
Čovjek po mjeri otoka je inicijativa koju smo pokrenule umjetnica Dunja Janković i ja kao pokušaj da aktiviramo građane da se zajedno zauzmemo za održiv razvoj Lošinja. Sam naziv Čovjek po mjeri otoka upozorava na to da su uz prostorne ograničeni i vodni, infrastrukturni, komunalni i svi resursi osjetljivog sustava otoka, te da je nužnost poštovati prirodnu mjeru otoka.
Naša je inicijativa postupno rasla tijekom gotovo tri godine djelovanja, održali smo brojne javne skupove, tribine, javne rasprave, prikupljali potpise na peticije, davali prijedloge, pisali primjedbe na prostorne i urbanističke planove, pisali analize, podnosili (uglavnom neuspjele) prijave, prije par dana održali i prosvjed Čujete li svoje otoke, a u tijeku su pripreme za ustavno ispitivanje Zakona o koncesijama. Što je bilo više štetnih zahvata u okolišu, inicijativa je dobivala sve više podrške i otočna je javnost shvatila da su gubitak autentičnosti i gubitak javnih prostora gubitak cijele zajednice.
U kojem smjeru se Lošinj razvija? U kojoj mjeri su ti trendovi simptomatični za situaciju na cijeloj obali i otocima?
Mali Lošinj doživljava ubrzanu urbanizaciju, a još je u planu veliki broj projekata koji uključuju povećanje broja smještajnih kapaciteta, povećanje broja vezova u malim i čarobnim uvalama zbog kojih se neko područje proglašava odredištem snova, povećanje broja marina, izgradnju golf terena, povećanje aerodroma za velike avione, povećanje broja „uređenih plaža", povećanje katova u hotelima, povećanje kategorije destinacije na pet zvjezdica, povećanje broja parkinga, povećanje broja (sezonskih) radnih mjesta za ljude koji trebaju doći na otok na kojem nema dovoljno vrtića ni stanova, povećanje turističkih i građevinskih zona u prostornim planovima, izgradnja bazena na obali mora, obećava nam se da ćemo postati hrvatska Palma de Mallorca.
Najžalosnije je da se sve ovo zbiva stihijski i suprotno lokalno usvojenim strategijama ukupnog razvoja i održivog razvoja turizma, suprotno volji građana, a da zadovolji volju investitora koji je impresionirao lokalne i županijske vlasti stotinama tisuća eura koje namjerava investirati na Lošinju. Lošinj postaje destinacija, a sve manje mjesto za život, sve više usmjereno potrebama investitora, a sve manje potrebama otočana.
Taj je trend sveprisutan i jadranska obala doživljava trend turističke unifikacije i gubitka upravo onoga po čemu je postala turistički privlačna. Investitori ne mare, njima je važna kratkoročna dobit, političke oligarhije nemaju ni znanja ni razumijevanja ni političke volje; usmjereni su na četverogodišnje cikluse osvajanja i održavanja vlasti, tako da svi gube iz vida činjenicu da je autentičnost najbolji brend. U toj poplavi promjena i „razvoja" svi žele zgrabiti svoj dio kolača, svoju koncesiju na kojoj se može brzo i dobro zaraditi.
Punta Križa na Cresu, lokacija planiranog projekta Golf Matalda, investicija tvrtke Jadranka (foto: Čovjek po mjeri otoka/Facebook)
Možeš li nam ukratko objasniti slučaj Jadranke, pete najveće turističko-trgovačke tvrtke u Hrvatskoj koja je ove godine obilježila 70 godina rada na Lošinju i Cresu?
Tvrtka Jadranka je bila godinama isticana kao primjer radničkog dioničarstva, a onda je poslovodstvo proglasilo da se povlače sa burze i uplašili su preostale male dioničare da će ostati bez mogućnosti prodaje dionica i bez dobiti. Dionice su munjevito prodane, u tvrtku je ušao ruski kapital, a u javnom prostoru pričalo se o stotinama tisuća eura teškim investicijama. Lokalne vlasti su postale servis tvrtke Jadranka, napravile su im po narudžbi brojne izmjene prostornih planova (trenutno su u izradi 7. ciljane izmjene prostornog plana uređenja), otpisale potraživanje za najam zemljišta na kojem se nalazi kamp i prodale to zemljište uz još ogromne površine zemljišta unutar zaštićene park šume Čikat, podržale koncesioniranje i stvaranje uvjeta za zatvaranje uvale Čikat, najljepše uvale s povijesnim vilama, koje su „rekonstruirane" bagerima, srušene do temelja i napravljene replike.
Tvrtka Jadranka ponaša se kao vlasnik Lošinja, preorali su kamene grote, ravnaju, pikamiraju, betoniraju, mijenjaju obalnu crtu, a podržani od lokalnih i regionalnih šerifa zaštićeni su od bilo kakvih inspekcija i posljedica. Mi smo podnijeli brojne prijave, pisali smo Anki Mrak Taritaš dok je bila ministrica o bespravnim radovima na pomorskom dobru, ali nije se dogodilo ništa. Znam primjere da su ljudi bespravno postavili u more plutajuće vezove od par metara, što im je brzo i opravdano srušeno, a u ovom slučaju dobili smo odgovor da inspekcija postupa po svome godišnjem planu, a ne prijavama građana.
Ova tvrtka započela je ovih dana gradnju nelegalne marine u istoj osvojenoj uvali, van obuhvata koncesije, van djelatnosti za koju ima koncesiju i van prostornoplanskih odredbi, pa je ova priča o osvajanju Lošinja savršena potkrjepa naših tvrdnji da su koncesije na pomorskom dobru potencijalno opasne za lokalne zajednice bez kontrolnih mehanizama i sudjelovanja nezavisne javnosti u nadzoru.
»Rekonstrukcija« u uvali Čikat (foto: Čovjek po mjeri otoka/Facebook)
Vezano uz izgradnju i razvoj na otoku, nastojale ste uspostaviti dijalog s predstavnicima gradskih vlasti i institucija. Kako je išla ta komunikacija?
Odnosi s vlastima su prošli različite faze, od ljutnje na nas, preko ismijavanja naših zahtjeva i kritika te minoriziranja našeg razumijevanja razvoja i propisa, pa do prihvaćanja našeg postojanja. Osnovali smo Nezavisni građanski odbor za praćenje javnih politika, čije je osnivanje gradonačelnik Gari Cappelli (aktualni ministar turizma, op.a.) pozdravio kao "praznik demokracije". Smatramo da je letvica podignuta i da je više nije moguće spuštati te da proces donošenja odluka mora uključiti savjetovanja s građanima i biti pod stalnom paskom javnosti.
Da su udruženi građani najbolji kontrolni mehanizam vlasti, najbolje je vidljivo iz aktivnosti Pokreta otoka, gdje više nije moguće ignorirati toliko mnogo ljudi, inicijativa, lokalnih zajednica. Onaj tko pokaže da ne čuje svoje otoke i obalu, nema mu opstanka na vlasti.
Komentari:
Hrvatska postaje prva država na svijetu koja uvodi obavezno cijepljenje protiv satire, prenose mediji. Za razliku od ostalih cjepiva, gdje sve veći broj ljudi odbija cijepiti djecu tvrdeći da cijepljenje uzrokuje autizam, ovdje se strahuje od puno ozbiljnijih nuspojava, poput gubitka kritičkog mišljenja, humora i osjećaja demokratskog uređenja u državi, navodi neimenovana znanstvena studija. Ovu uredbu propisao je novi ministar zdravstva Dario Nakić, koji nam je ujedno i objasnio potencijalne opasnosti satire.
- Satira je jedna od najvećih pošasti 20. i 21. stoljeća. Sjetite se samo razdoblja devedesetih i Feral Tribuna. Trebalo nam je punih 15 godina da iskorijenimo tu pošast. Čak i danas njeni dijelovi egzistiraju, koliko god mi to pokušali blokirati. Satira kod čovjeka razvija socijalnu empatiju, kritičko mišljenje, izaziva smijeh i promišljanje, te daje osjećaj demokracije i slobode govora. To su opasne nuspojave koje poput virusa proždiru tradicionalne vrijednosti poput nacionalizma, šovinizma i dogmatičnog prihvaćanja stvari - objasnio nam je s gnušanjem nuspojave ministar Nakić.
U Republici Hrvatskoj cijepljenje je obavezno, a prema članku 77. Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, satire i zdravog razuma roditelj, odnosno skrbnik koji odbije cijepiti dijete kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 20 000,00 kn ili zatvorskom kaznom u trajanju od 10 godina, bez mogućnosti proceduralne pogreške ili angažiranja odvjetničkog tima Prodanović-Sloković.
Za kraj saznajemo kako nitko ne zna koji su točno sastojci cjepiva, ali neki liječnici nagađaju kako sadrže opasne retorike vodeće političke stranke, te ispraznu demagogiju koja se na ovim prostorima provlači već desetljećima. Vlada je već počela medijski propagirati ovu uredbu sloganom „ Bog, domovina, nacija - slom duha, ovo je vakcinacija!“
news-bar.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-uvodi-obavezno-cijepljenje-protiv-satire
Slika je baš lijepa mogla je biti i gora prema tjelu!
This photo is meant for educational purposes only.
No real Ferengi was harmed in the making of this photograph.
Sva sreća da je Savudrijska vala pripada Sloveniji. Tako je sigurno zaštićena od ograđivanja i straža jer to u Sloveniji nije moguće. Njihov je Ustavni sud stao na stanovište da plaže ne mogu biti isključene iz opće upotrebe.
Kada su izglasali ovaj izdajnički zakon sjetila sam se stare izreke s našeg otoka,koja važi za lupeže nad lupežima:"Ukral i bi dite iz matere"
Hrvatska mora Sloveniji osigurati izlaz na otvoreno more. Eto kako se i mi Hrvati mozemo otici kupati- osobnu iskaznicu u zube, prijeci u Soveniju, pa na kupanje!
Skuplje cestarine, ponovno čekanje više od sat vremena na slovenskoj granici, baš me zanima što će ovaj put izjaviti ministar turizma.
tportal.hr/.../...
volim-losinj.org/prostorni-plan/2672-careva-nova-marina
volim-losinj.org/politika/2665-istine-i-lazi-o-marini-cikat
volim-losinj.org/politika/2662-marina-cikat
Fali nam i još oko 140 saborskih zastupnika, jer vidimo da im je ova sabornica prevelika, ima u njoj previše praznih mjesta.
A ja mislim da nam najviše fali pametnih i poštenih političara jer nas ovi već 27 godina vode u totalnu propast.
Hrvatsko stanovništvo se tako samo lani - i to prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji su, kad se radi o iseljavanju, krajnje neprecizni - smanjilo za gotovo 36.500 osoba, odnosno grad veličine Samobora.
Stvarni su podaci, sasvim sigurno, barem dvostruko porazniji. Naime, DZS, kad se radi o migracijama, podatke temelji na podacima MUP-a, koji pak registrira samo one koji su uredno odjavili prebivalište u Hrvatskoj pri preseljenju u inozemstvo. Sudeći po podacima država u koje se odseljavaju - a gdje se moraju registrirati da bi ostvarili bilo koje pravo ili se zaposlili - broj iseljenika neusporedivo je veći. Konkretno, ukupni broj iseljenika iz Hrvatske, prema podacima DZS-a, u 2016. bio je 36.436, što je najveći službeni broj iseljenih u zadnjih 15-ak godina. Međutim, prema podacima njemačkog zavoda za statistiku objavljenim ovih dana, samo se u Njemačku 2016. doselilo 54.245 osoba s hrvatskom putovnicom. Od tog broja gotovo 15% čine djeca do 15 godina, što jasno upućuje na to da se radi o preseljenju cijelih obitelji. Dodaju li se tome brojke o odseljenima u Irsku, Austriju, Italiju i druge države, broj iseljenika sigurno je kudikamo veći.
www.jutarnji.hr/.../6323380
Kada je Broz otišao s ovog svijeta, ostavio je za sobom Hrvatsku kao drugu najrazvijeniju socijalističku zemlju, ispred je bila samo Slovenija, a danas je opet druga, ali odozdo – siromašnija je samo Bugarska. Otuda rugalica ‘Niste u stanju ni okrečiti ono što je on sazidao’
www.portalnovosti.com/tito-2-0
hrturizam.hr/dani-turizma-2017-odrzati-ce-se-u-malom-losinju-pokrenuta-inicijativa-da-se-sljedece-godine-dani-turizma-odrze-u-slavoniji/
Mislim da mu matematika i logika nisu jača strana. Nema dovoljno radnika ni za postojeće hotele, a on bi gradio još 400-500 novih. Halo???
Evo što o tome kaže sindikat:
U Hrvatskoj nedostaje oko 2700 sezonskih radnika, ali taj problem nije nastao odjednom i treba ga rješavati sustavnim poboljšavanjem njihova položaja, rečeno je u petak na konferenciji za novinare Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD)
Predsjednica sindikalnog Odbora za turizam Marina Cvitić rekla je da za takvo stanje, osim poslodavaca, koji su mislili da će unedogled moći povećavati svoju dobit, najviše na račun niske cijene rada, odgovornost snose sve vlade i ministarstva turizma jer nisu pravodobno uočili problem i pronašli rješenje zakonskom regulativom.
U sindikatu smatraju kako - da bi se riješio problem nedostatka sezonskih radnika, od kojih najviše pomoćnog osoblja - ponajprije treba povećati plaće u turizmu, koje su 18 posto niže od nacionalnog prosjeka. Također smatraju da treba spriječiti nelojalnu konkurenciju dijela poslodavaca koji radnicima isplaćuju dio plaće kao minimalnu plaću, a ostatak 'na crno'.
Potrebno je uvesti normative i standarde rada na temelju kojih će se, ovisno o kategoriji objekata, propisati koliko radnika treba biti zaposleno, koliko soba može počistiti jedna osoba, koliko gostiju poslužiti.... Tada, smatraju u sindikatu, ne bi bilo izrabljivanja, a poslove u turizmu mogle bi obavljati i osobe starije od 50 godina.
Kao jedan od uvjeta za rješavanje problema nedostatka radnika, iz sindikata su naveli odgovarajuće uvjete rada i smještaj za sezonske radnike. Drže da u poreznom sustavu trebaju izmjene kako bi se spriječila diskriminacija radnika. Objasnili su da radnik kojemu poslodavac preko plaće isplaćuje novac za smještaj i hranu poslije na zavodu ima veću naknadu, a zatim i mirovinu.
Sindikat predlaže da se delimitira pravo na rad do pola radnog vremena samo za umirovljenike koji su ostvarili pravo na punu starosnu mirovinu i to pravo omogući i umirovljenicima koji su išli u prijevremenu mirovinu. Treba produljiti turističku sezonu i olakšicama stimulirati poslodavce koji zapošljavaju radnike na neodređeno vrijeme te čiji objekti rade tijekom cijele godine.
Marina Cvitić rekla je kako je za ovu godinu kasno te da rješenja treba tražiti za sljedeću turističku sezonu. Dodala je da će se ova sezona nekako skrpati, ali u tome ne bi smjeli stradati i biti iskorištavani radnici, u čemu važnu ulogu ima Državni inspektorat.
Predsjednik SIKD-a Bruno Bulić ocijenio je da radnike u turizmu ne treba uvoziti te da ima novca za njihove bolje plaće jer je dobit turističkih tvrtaka u Hrvatskoj veća od sličnih u inozemstvu. Smatra da je u turizmu nužno osigurati što više ugovora o radu na neodređeno vrijeme, što bi dodatno motiviralo školovanje kadrova za zanimanja koja nedostaju.
tportal.hr/.../...
...
Zbog svega toga Sindikat turizma i usluga je prije nekoliko dana izišao s Pravilima za dodjelu oznake "Fair hotels" kako bi natjerao poslodavce da poštuju radnička prava. Spomenutu bi oznaku dobivali oni hoteli čiji vlasnici poštuju dogovore sa STUH-om, a Sindikat bi zauzvrat svoje poslovne partnere i članove upućivao da za svoja poslovna događanja, ljetovanja i zimovanja koriste isključivo "fer hotele".
www.stuh.hr/.../1303
Vidjet ćemo hoće li Novi List objaviti vijest da je neki hotel na Lošinju dobio
oznaku "Fair hotels"
Među najtraženijim vrstama objekata u Hrvatskoj su apartmani, hoteli, kuće za odmor, hosteli i objekti B&B (bed&breakfast).
Dubrovnik, Makarska, Poreč, Rovinj, Split, Zadar i Zagreb među najtraženijim su ljetnim turističkim destinacijama u Hrvatskoj na nekima od najvećih globalnih rezervacijskih platformi za smještaj, kao što su Booking.com i Trivago.
hak.hr/.../#granicni-prijelazi
Prosvjednici su rekli da protestiraju protiv ‘paralizirajuće g masovnog turizma koji uništava Mallorcu a katalonsku radničku klasu osuđuje na bijedu’. Naveli su također da masovni turizam stanovnike tjera iz kvartova i uništava okoliš, te da njihove akcije nisu vandalizam nego samoobrana. ‘Morati potpisati bijedni ugovor o radu je nasilje, biti prisiljen napustiti svoj kvart i socijalnu mrežu zbog turizma je nasilje’, poručili su." Status fejsa Čovjek po mjeri otoka
www.portalnovosti.com/.../
Nešto veliko se događa na hrvatskom otoku Lošinju. Rečenica je to kojom Daily Mail počinje članak o otoku koji bi, kažu, mogao biti jadranski odgovor na Mallorku.
Hotelska grupa pod nazivom Jadranka troši bogatstvo nekoliko oligarha pokušavajući pretvoriti mjesto u jedno od europskih najuzbudljiviji h mjesta za odmor. Izgradili su i ponovno razvili niz hotela i luksuznih vila i imaju planove za golf terene s 18 rupa, pa čak i međunarodnu zračnu luku, stoji u tekstu.
dnevnik.hr/vijesti/zanimljivosti/nesto-se-veliko-dogadja-na-hrvatskom-otoku-losinju---395904.html
Njima sve dobro ako ide sve rješit će se na brzaka i nestati će lova van dometa.
Možda veći igrači prodaju veće objekte a manjima će ostati manji ali svima opet dobro.
Mi ostajemo mone kao i do sada a vidjet ćemo da li će biti svađe oko podjele plijena.
Jedna manjina u Lošinju je na to ukazivala neki su hrabro stali uz tu manjinu a vi ostali što ćete dobiti što ste šutjeli?
Nisam dobro upoznat tko je koga tu z......da li je sve po planu ili je netko nekoga više zafrknuo?
Vi ostala raja lošinjanska mislili ste da će investicije biti za vašu dobrobit?
Situacija se takova predviđala da je to sve pranje i sušenje privatnih mudanda a ne vaših.
Zato su neki i bili protiv takvih "investitora" a vi mone i tada i sada.
Znam da su "moji" mještani bili oduvjek mone, pričaj i melji ali ne tamo gdje treba ali vi koji ste došli na Lošinj bez obzira kada, zar niste vi trebali donijeti i nešto pameti da oplemenite ove tukce?
Kapeli je imao pun ured urbanističkih planova, kaže da ih nije stigao ni prelistati, a njegovi službenici izjavljuju da je sve napravljeno po njegovim instrukcijama.
Na tribini Šolić izjavljuje kako na Dražici ima pun ured građevinskih dozvola. Nema veze što u njima ne piše da se Čikat može sravniti sa zemljom. I naravno, kasnije on gradi marinu, nema veze što se u dozvoli nigdje ne spominje marina na Čikatu.
Pretvaranje demokratske procedure u sprdačinu
volim-losinj.org/.../...
otoci.net/index.php/u-politici/5858-proracun-prosao-jednoglasno-upu-cikata-s-11-za-i-jednim-protiv
Kao i do sada, nikako, izrečene laži vi povjerovali i još pljeskali kao tuljani!
Da vam i sada nešto kažu vi bi opet bravo, bravo, pljas, pljas.
Nedavno ste imali priliku drugačije izabrati i koga ste?
Mogli ste malo više slušati ne one tračeve koje slušate već onu manjinu koja se usudila nešto reći.
- Najbolji gradovi na području gospodarstva su Krk, Sveta Nedelja i Varaždin. Prvi od 1000 je drugi, nakon Krka.
- Pag, Umag i Čakovec pobjednici su kada su u pitanju demografska i obrazovna politika. obrazovna, demografska, socijalna politika i mladi. Prvi od 1000 nije među prvih deset.
- Novigrad, Poreč i Dubrovnik najbolja su mjesta za život. Prvi od 1000 je sedmi u svojoj kategoriji. Ispred njega su još i Novalja, Cres, Hvar, Krk i Pag.
Čestitajmo!
gradonacelnik.hr/.../...
Ali to "vjerodostojno" još uvijek stoji na FB stranke
Jedan drugi je rekao kako stanovnici turističkih naselja ne smiju biti žrtve nekontrolirane ekspanzije turizma.
U zadnjih 5 godina na Lošinju se turizam razvija samo u jednom isključivom smjeru, u interesu izvjesne firme u vlasništvu ruskog kapitala. Sa tendencijom da se to u budućnosti i nastavi.
Za uzvrat, građani su dobili govnaru na Kijcu, gdje će se izlijevati i ruska govna.
Istovremeno, ministar turizma privatnim iznajmljivačima (građanima) prijeti novom kategorizacijom na kojoj mnogi postojeći apartmani neće proći. Ne zato jer nemaju klimu ili wifi, što je lako riješiti, nego zato jer nemaju prostor određene minimalne kvadrature ili zato jer nemaju ekskluzivno mjesto za parking.
Postavlja se pitanje, tko guši turizam na Lošinju i radi čega?
SFSN
www.visitadriatic.eu/.../
hrturizam.hr/cappelli-2/
Cappelli: Obiteljski smještaj je postao nekretninski biznis
hrturizam.hr/cappelli-obiteljski-smjestaj-je-postao-nekretninski-biznis/
Obiteljski smještaj sinonim je autentičnosti turističkog doživljaja sa svojim domaćinskim ugođajem i upravo kroz njega imamo odličnu priliku i potencijal našim gostima pokazati da zaista imamo puno toga za ponuditi. Spoj kvalitetnog smještaja, zanimljivih i inovativnih turističkih proizvoda te autohtone ponude, uz našu ljubaznost kao domaćina, dobitna su kombinacija za postizanje potpunog uspjeha i put do zadovoljnog gosta koji će se uvijek vraćati.Citat: Cappelli:
Trenutno je omjer 56% obiteljskog smještaja naspram niti 15% hotelskog, a ostalo su kampovi. Problem je u tih 56% privatnog smještaja jer ih imate 71% sa tri zvjezdice. Mi smo za kvalitetan obiteljski smještaj, on je nekada bio socijalna mjera, više nije, postao je nekretninski biznis, a mi smo protiv toga, rekao je.
Grad Kutina prodala odmaralište na Malom Lošinju
hrturizam.hr/grad-kutina-prodala-odmaraliste-na-malom-losinju/Uskoro će GML u proceduru staviti izmjenu UPU Čikat.
...skoro svaki tjedan netko ovdje napiše "kraj je blizu", "gotovi su"... i tako godinama... da se možda ne radi o nekom klaunu?
PRIHOD 288.368.343 kn
RASHOD 321.110.540 kn
DOBIT -32.742.197 kn
A kako bi ti nazvao DOBIT koja počinje sa znakom minus (-)?
Ali ako baš želiš, 11% gubitka u odnosu na ostvareni prihod nije zanemariva stvar, a u pitanju su milijuni.
Osim toga, Čikat se radio 2014. i 2015. godine, i znamo da su se podizvođači uglavnom plaćali solarno, bez računa, direktno novcem iz Sibira koji nigdje nije bio zaveden.
Ne možeš očekivati povrat investicije u roku od godinu dana, ali ako godinama posluješ u minusu, onda se odnekud moraš pokriti.
volim-losinj.org/.../...
To je pusta želja ili vjerodostojna informacija?
Zadnje vrijeme je kupljen prostor Mima i Elipso koji se iznajmljuju istima, govori se o kupnji bivše ISTRE znači da lova pristiže nova - friška jer od zarade sigurno nije.
Što se još ima namjeru kupiti?
Biti ćemo u okruženju sa rampama za ulaz i izlaz iz grada!