Čovjek po mjeri otoka ili otoci po mjeri investitora?

Korisnička ocjena:  / 4
LošeNajbolje 

genovHrvatska uskoro dobiva novi zakon o otocima, koji će omogućiti vođenje otočne razvojne politike. No aktivisti na otocima upozoravaju da sadašnja razvojna politika koristi investitorima, a ne stanovnicima otoka. Bojana Genov, lošinjska aktivistica i pokretačica inicijative "Čovjek po mjeri otoka" - koja smatra da se čovjek mora prilagoditi otoku, a ne obratno - skeptična je kada je riječ o učincima zakona o otocima, kako sadašnjeg, tako i budućeg. Problem je, po njezinim riječima, u tome što legislativu ne prate odgovarajuće provedbene mjere. I prema sadašnjem zakonu, primjerice, postoje povjerenstva za nadzor upravljanja otočnim razvitkom, ali nitko ne zna što ona rade, navodi portal Deutsche Welle 

Hrvatska sa 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena (prema podacima hrvatske vlade) ima jednu od najrazvedenijih morskih obala u Europi, ali je uz Finsku i jedina europska zemlja koja ima poseban zakon o otocima, koji je na snazi od 1999. godine. Već početkom sljedeće godine Hrvatska bi trebala dobiti novi zakon o otocima, a njegov nacrt bit će sljedeći tjedan pušten u javnu raspravu. Iako su otoci desetljećima sinonim za iseljavanje i depopulaciju, taj je trend ipak zaustavljen. Ukupan broj otočkog stanovništva povećao se za 2,4 posto od 2011. do 2014., no depopulacija je i dalje jasno uočljiva na malim i udaljenim otocima. U posljednjem vladinom izvješću o provedbi zakona o otocima ocjenjuje se da su za zaustavljanje trenda depopulacije svakako zaslužne i brojne razvojne i revitalizacijske mjere te ulaganja države u otoke, koje zato i dalje treba provoditi. I novi zakon, vjeruju u Zagrebu, jedna je od takvih mjera.

Otočni indeks razvijenosti
Nenad Starc, zaslužni znanstvenik zagrebačkog Ekonomskog instituta, koji je značajan dio svoje znanstvene karijere posvetio otočnim studijima, a član je i radne skupine za izradu novog zakona o otocima, otkriva da je jedna od najvećih novosti novog zakona uvođenje otočnog indeksa razvijenosti. Taj indeks, po njegovim riječima, omogućit će rangiranje otoka po razvijenosti, ali po otočnim kriterijima, što će biti temelj za kvalitetno vođenje otočne politike. Hrvatski indeks razvijenosti, naime, kada se primijeni na otoke, ne uvažava u dovoljnoj mjeri otočne posebnosti i daje pogrešnu sliku razvijenosti hrvatskih otoka. Veliki se otoci, osobito oni koji su povezani s kopnom ili su bliže kopnu, brže razvijaju i dobivaju stanovništvo, dok manji uglavnom stagniraju i gube stanovništvo.

Službeni indeks razvijenosti koji se izračunava za svih 556 općina i gradova Hrvatske redovno svrstava veće otoke među razvijenije i bogatije, ne registrirajući pritom slabu naseljenost, ugroženost ekološkog sustava, nedostatak infrastrukture ili širokopojasnog interneta, što je jedan od velikih problema na otocima.

"Lastovo po popisu stanovništva ima 800 stanovnika, iako ih je stvarno oko 600. Imaju jednog liječnika, a kako je standard jedan liječnik na 2.000 stanovnika, ispada da Lastovo uživa liječnički nadstandard, što, naravno, nije točno, jer osim jednog liječnika nemaju ništa drugo što medicinski sustav pruža na kopnu. O školama da i ne govorimo. Sve ih je manje zbog odlaska ljudi, a nemoguće je organizirati dobro školovanje za samo 20 učenika u svih osam razreda i jednom učiteljicom, koja podučava sve predmete, i engleski i hrvatski i matematiku. To svakako znači nižu kvalitetu obrazovanja", ilustrira Starc.

Politika 'smart' otoka
Novi zakon, po njegovim riječima, pruža instrumente i ovlaštenja koji nadležnom ministarstvu omogućavaju vođenje nove otočne politike, za koju kaže da je "bolje osmišljena" i "europski prilagođena". "Novi će zakon omogućiti vođenje otočne razvojne politike prema modelu održivog razvoja, što je u slučaju otoka samorazumljivo, a zakon omogućava i potiče europsku politiku 'smart' otoka. Riječ je o otocima koji forsiraju cirkularno gospodarstvo i koji idu prema samodostatnosti u vodi, energiji i hrani", objašnjava Starc navodeći Krk kao primjer uspješnog i održivog razvoja, na čemu tom otoku mogu pozavidjeti i mnogi na kopnu. Očekuje i da će novi zakon odrediti pa i naložiti suradnju državne uprave s otočnom samoupravom i civilnim društvom. Ta suradnja je nužna želi li se ostvariti koncept "pametnog" otoka.

Starc posebno naglašava i europsku dimenziju novog zakona, s obzirom na to da je Europska unija donedavno smatrala da su otoci toliko raznoliki i posebni da zemlje koje ih imaju trebaju same voditi svoju otočnu politiku, a u međuvremenu je promijenila mišljenje. Nedavno donesena Rezolucija Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka uočava problem i nalaže Europskoj komisiji da pripremi odgovarajući razvojni dokument, organizira službu koja će ga provoditi i odvoji za to dovoljno sredstava. To znači da će se uskoro u europskom proračunu pojaviti stavka namijenjena otocima. "Prisustvujemo nastanku europske otočne politike, što nam snažno ide u prilog i važno je za razvoj hrvatskih otoka, a novi zakon to prepoznaje", optimističan je Starc.

Bojana Genov, lošinjska aktivistica i pokretačica inicijative "Čovjek po mjeri otoka" - koja smatra da se čovjek mora prilagoditi otoku, a ne obratno - puno je skeptičnija kada je riječ o učincima zakona o otocima, kako sadašnjeg, tako i budućeg. Problem je, po njezinim riječima, u činjenici što legislativu u pravilu ne prate odgovarajuće provedbene mjere. I prema sadašnjem zakonu, primjerice, postoje povjerenstva za nadzor upravljanja otočnim razvitkom, ali nitko ne zna što ona rade.

Otoci - kulisa za investitore
Naša sugovornica smatra da otoci itekako trebaju metodologiju praćenja socioekonomskih učinaka ne samo zakona, nego i razvojnih politika koje su odgovorne za ono što se događa na otocima. "Ovdje na Lošinju puno se govori o investicijama, o tome kako će otok pretvoriti u hrvatsku Palma de Mallorcu. Nitko, međutim, ne prati što s tim dobiva lokalna zajednica i stanovnici otoka. Je li im zbog toga porastao standard? Jesu li im porasle plaće? Jesu li im dostupniji javni sadržaji i socijalni servisi? Takvih analiza uopće nemamo, a vlasti ničice padaju pred investitorima", upozorava Genov, koja je uvjerena da će ono što se posljednjih godina događa na otocima – urbanizacija i povećanje građevinskih zona, izgradnja turističkih kompleksa, povećanja broja marina, koncesioniranje plaža... – povećati iseljavanje s otoka.

Otoci, kritična je Genov, postaju kulisa za velike investitore. "Jer ako sve postane jako komercijalno, jako skupo i elitno, tko će onda ostati na otocima?" - pita ova aktivistica, inače rođena Bjelovarčanka koja je ostala živjeti na Lošinju nakon što je 1983. prvi put došla na taj otok zaljubivši se u njegove ljepote.

"Ono što se naziva ubrzanim razvojem otoka zapravo je nasrtaj na otočne prostore koji su vrlo atraktivni, uz razaranje postojećih otočnih zajednica, i to u interesu kapitala koji dolazi na otoke i koji se ondje oplođuje relativno brzo i jednostavno. Ne vjerujem da je taj problem moguće riješiti bilo kojim zakonom. Ako to novom zakonu uspije, pozdravit ćemo ga", poručuje Genov.

DW - Čovjek po mjeri otoka ili otoci po mjeri investitora?

 

Komentari: 

06 # Turizam budućnosti – jesmo li spremni za održivi razvoj?007 2017-10-22 07:14
U sklopu konferencije održana je panel rasprava „Turizam budućnosti – jesmo li spremni za održivi razvoj?“ posvećena turističkoj industriji i srodnim djelatnostima. Sudionici su, između ostalog, iznosili stavove o usklađivanju porasta kapaciteta i turističkog prometa s održivim razvojem na lokalnoj razini te o doprinosu ICT sektora ciljevima Strategije razvoja turizma, kao što su povećanje investicija i turističke potrošnje.

Pri tome je ministar Cappelli istaknuo kako svaki grad ili županija, ukoliko žele razvijati turizam na svom području te biti održivi i dugoročno konkurentni moraju imati vlastitu razvojnu strategiju, u kojoj će se okrenuti održivom razvoju, ali i modernim tehnologijama koje omogućuju još veću orijentiranost na svakog posjetitelja pojedinačno te otkrivaju njegove navike i želje. „Građani, gradovi, gradska vijeća moraju odlučiti kakav turizam žele, a država je tu da im pomogne u podizanju kvalitete, očuvanju prirode, sufinanciranju projekata, sigurnosti turista i slično“; zaključio je ministar Cappelli nadodavši da turizam danas mijenja i pokreće svijet.

hrturizam.hr/cappelli-gradovi-zupanije-moraju-imati-vlastitu-razvojnu-strategiju-turizma/
A što nam to sve vrijedi kada Grad Mali Lošinj uopće nema strategiju, nego koristi tajni Master plan Jadranke d.d. koji je nedostupan javnosti.
Transparentno u 3pm.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
06 # nitko nije prorok u svom selukornelio 2017-10-22 08:08
Citat 007:
A što nam to sve vrijedi kada Grad Mali Lošinj uopće nema strategiju, nego koristi tajni Master plan Jadranke d.d. koji je nedostupan javnosti.
Transparentno u 3pm.
Ministar je mislio općenito a ne na Lošinj. Pa neče se valjda odreći svojih interesa zbog nekakvog održivog razvoja.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
05 # Hrvatske kockice za hrvatski turizamDembel 2017-10-23 10:11
Citat kornelio:
Citat 007:
A što nam to sve vrijedi kada Grad Mali Lošinj uopće nema strategiju, nego koristi tajni Master plan Jadranke d.d. koji je nedostupan javnosti.
Transparentno u 3pm.
Ministar je mislio općenito a ne na Lošinj. Pa neče se valjda odreći svojih interesa zbog nekakvog održivog razvoja.
Ministar ništa nije mislio nego je napamet naučio i izrecitirao što mu je sastavio neki stručnjak u ministarstvu. Jer on je prije svega ministar ruskih vlasnika Jadranke u vladi RH, a hrvatski turizam se brine sam za sebe. No uz pripomoć vanjskih čimbenika koji turiste odvraćaju od nekih tradicionalnih destinacija pa dolaze k nama, hrvatski turizam ostvaruje iznimne rezultate. Ne mogu ih ugroziti ni ministrove inicijative za domoljubni odgoj stranih turista niti dodavanje hrvatskih "kockica" promotivnim materijalima :lol:
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
02 # prst i nokatšaptač 2017-10-23 15:10
Citat Dembel:
Ministar ništa nije mislio nego je napamet naučio i izrecitirao što mu je sastavio neki stručnjak u ministarstvu. Jer on je prije svega ministar ruskih vlasnika Jadranke u vladi RH, a hrvatski turizam se brine sam za sebe.
Sve što zna o turizmu Gari je naučio od Đurđice, zato je povlači u ministarstvo jer bez nje je izgubljen.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
03 # Znam da ništa ne znamdugi 2017-10-23 20:04
Citat šaptač:
Citat Dembel:
Ministar ništa nije mislio nego je napamet naučio i izrecitirao što mu je sastavio neki stručnjak u ministarstvu. Jer on je prije svega ministar ruskih vlasnika Jadranke u vladi RH, a hrvatski turizam se brine sam za sebe.
Sve što zna o turizmu Gari je naučio od Đurđice, zato je povlači u ministarstvo jer bez nje je izgubljen.
Ako je sve što zna o turizmu naučio od Đurđice nije naučio više od par fraza o sinergiji i destinacijskom managementu. A to se i vidi :-)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
09 # GVpolitika 2017-10-22 10:13
„Građani, gradovi, gradska vijeća moraju odlučiti kakav turizam žele, a država je tu da im pomogne u podizanju kvalitete, očuvanju prirode, sufinanciranju projekata, sigurnosti turista i slično“; zaključio je ministar Cappelli"
Za Lošinj to ne vrijedi, tu odlučuje samo GV a zna se ko dirigira gradskim vijećem.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
08 # Bestidna demagogijaLero 2017-10-22 10:51
Citat politika:
„Građani, gradovi, gradska vijeća moraju odlučiti kakav turizam žele, a država je tu da im pomogne u podizanju kvalitete, očuvanju prirode, sufinanciranju projekata, sigurnosti turista i slično“; zaključio je ministar Cappelli"
Za Lošinj to ne vrijedi, tu odlučuje samo GV a zna se ko dirigira gradskim vijećem.
Prazna retorika koja dobro zvuči, ali je praksa demantira. Dobar primjer je demagogija Ante Nedića kao predsjednika GV da "otočani ne mogu biti objekt apetita kapitala" i na proslavi dana grada da će "na prvom mjestu ostati interes čovjeka, tek potom kapitala". A sve to u vrijeme kad je kao predsjednik GV poslušno "držao ljestve" ruskom kapitalu na provođenju masterplana jadranke d.d. na Čikatu. Poslušajte što je tada govorio:
volim-losinj.org/.../...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
05 # Škola demagogijeFT 2017-11-01 10:08
To pojašnjava njegovu dobro utovljenu imovinsku karticu. Demagogija se oduvijek dobro prodavala. Propovjedaš jedno, a radiš drugo. To naučiš kad redovito ideš u crkvu.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Opipljive zaslugeRobi 2017-11-02 10:10
Citat FT:
To pojašnjava njegovu dobro utovljenu imovinsku karticu. Demagogija se oduvijek dobro prodavala. Propovjedaš jedno, a radiš drugo. To naučiš kad redovito ideš u crkvu.
Ali stekao je on sasvim opipljive zasluge kod svog poslodavca. Ugurao je njegovu kćer u gradsko vijeće i tako joj otvorio put do blistave političke karijere.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # magla svuda oko nasblaž 2017-11-02 11:18
Citat Robi:
Ali stekao je on sasvim opipljive zasluge kod svog poslodavca. Ugurao je njegovu kćer u gradsko vijeće i tako joj otvorio put do blistave političke karijere.
Kako to da i dalje dobiva plaću kod Sandra iako već godinama ne radi kod njega ?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
05 # rabotničkibb 2017-11-01 09:35
Citat politika:
„Građani, gradovi, gradska vijeća moraju odlučiti kakav turizam žele, a država je tu da im pomogne u podizanju kvalitete, očuvanju prirode, sufinanciranju projekata, sigurnosti turista i slično“; zaključio je ministar Cappelli"
Za Lošinj to ne vrijedi, tu odlučuje samo GV a zna se ko dirigira gradskim vijećem.
U Lošinju gradskim vijećem dirigira Radnik iz Križevaca preko svojih "simpatizera" sa rukama u pekmezu.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Po broju hotela triput smo lošiji od EuropePoslovni dnevnik 2017-10-27 11:49
Evo što nam se sprema...

Udio hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima u Hrvatskoj iznosi tek 17% i trebat će više od 20 godina da se ostvari cilj iz strategije razvoja turizma 2014.-2020..

Hotelski smještaj u Hrvatskoj gubi bitku protiv ostalog smještaja koji raste sve brže, a po udjelu hotela u ukupnom smještaju značajno zaostajemo za prosjekom Europe. Najbolje performanse o zadnjih petnaest gopdina imaju Dalmacija i Zadar, a Crikvenica je pokazala najveći napredak, pokazala je analiza performansi hrvatskog hotelijerskog sektora od 2001. do 2016. godine, koju je napravila konzultantska kuća Horwath Zagreb.

Istraživanje predstavljeno prvog dana konferencije Dani hrvatskog turizma koji se održavaju u Malom Lošinju pokazala je da broj hotelskih soba usporeno raste, u prosjeku je to tek oko 800 soba godišnje, pa će dinamikom od zadnjih pet godina trebati više od 20 godina da se ostvari cilj iz Strategije razvoja turizma 2014.-2020., ustvrdili su u Horwathu. Udio hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima u Hrvatskoj iznosi tek 17 posto, po čemu smo tri puta lošiji od prosjeka EU destinacija, a u proteklih 15 godina rasli smo pet puta sporije od europskih destinacija.

800 novootvorenih
soba u hrvatskim hotelima godišnje
Za usporedbu, udjel hotela u Grčkoj je 64 posto, Španjolska ima 54 posto udjel hotelskog smještaja, a susjedna Mađarska 41 posto. Španjolska je u tih 15 godina imala prosječan rast hotelskog smještaja za 44 posto, Italija 21 posto, a Hrvatska pet posto. U Hrvatskoj dominiraju hoteli s četiri zvjezdice s udjelom od 43 posto, i njihov je broj u petnaest godina porastao 22 puta. Od 2005. godine broj hotelskih kreveta u Dalmaciji povećan je preko 30 posto, a udio hotelskog smještaja najviše je pao na kontinentu i u Zagrebu, gdje je pao s 54 posto na 44 posto ukupnih smještajnih kapaciteta.

Udjel hotelskog smještaja u zadnjih 11 godina za 10 posto pao je i u Istri te u Južnoj Dalma ciji, a ostao je jednak samo na Kvarneru. U Horwathu rast prihoda po sobi (RevPAR) svrstavaju u tri perioda, prvo je hotelsko sazrijevanje do 2008. godine, potom je slijedio oporavak od krize koja je pogodila sve tipove smještaja (do 2013. godine) te razdoblje prosperiteta u kojem se bilježi najbrži rast prihoda po sobi od prosječnih 12 posto u tri godine. Rast prihoda predvode hoteli s 4 i 5 zvjezdica.

Iako zbog niže polazišne točke imamo višu prosječnu godišnju stopu rasta prihoda po sobi od 7 posto u zadnjih pet godina (prosjek Europe je 3,2 posto), RevPar u hrvatskim hotelima i dalje je 26 posto ispod europskog prosjeka, s RevPar-om od 57 eura, dok Europa i Južna Europa ostvaruju prosječno 77 eura po sobi. U Horwathu pojašnjavaju kako je osnovni razlog slabija popunjenost koja je rezultat poznate sezonalnosti, čime je smanjen prostor za ostvarivanje veće prosječne cijene u određenom periodu po sobi (ADR). Hrvatska je u 2011. imala prosječnu popunjenost od 43 posto, što je bilo za 32 posto manje od naših mediteranskih konkurenata, a u prošloj godini popunjenost nam je bila manja za 25 posto od Južne Europe, i iznosila je 51 posto. Prosječna popunjenost hotela u Europi je 70 posto.

poslovni.hr/.../...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
16 # Znak za uzbunugost 2017-10-29 18:26
A budale još najavljuju povećanje učešća turizma u BDP, premda se smatra da učešće turizma u BDP veće od 18 % daje znak za uzbunu jer svjedoči o nerazvijenosti gospodarstva i pad u opasnu ovisnost o turizmu kao najosjetljivijo j monokulturi. No treba znati da se ministar turizma školovao za pomorca i stekao višu spremu te da našeg anemičnog premijera ništa ne impresionira, a može što god hoće.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
18 # habijanac i magazingazda 2017-11-01 11:11
Jasno je da našim otokom drmaju Habijanac i D.Magazin, preko svojih potrčka koji sjede i gradskoj upravi, od Nedića do Kučićke. Sve, baš sve poslove na otoku izvodi Radnik Križevci i on će sve i izvoditi za potrebe grada, kao što sada izvodi za Jadranku. Mujagić je izbačen jer Magazinu on ne treba. Sada će osnovati drugo neopterećeno poduzeće te s Radnikom dilati poslove podizvoditeljim a, a Ana i Anto imaju davate gradske poslove njima. Sve već viđeno, osim što smo se eto ponadali da će nova gradonačelnica barem pokušati nešto promijeniti. Ali nesposobna je za to i potpuno umrežena. Još jedna skorojevićka. I basta.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
1 0 # promjena servisatutle 2017-11-01 11:36
Citat gazda:
Jasno je da našim otokom drmaju Habijanac i D.Magazin, preko svojih potrčka koji sjede i gradskoj upravi, od Nedića do Kučićke. Sve, baš sve poslove na otoku izvodi Radnik Križevci i on će sve i izvoditi za potrebe grada, kao što sada izvodi za Jadranku. Mujagić je izbačen jer Magazinu on ne treba. Sada će osnovati drugo neopterećeno poduzeće te s Radnikom dilati poslove podizvoditeljima, a Ana i Anto imaju davate gradske poslove njima. Sve već viđeno, osim što smo se eto ponadali da će nova gradonačelnica barem pokušati nešto promijeniti. Ali nesposobna je za to i potpuno umrežena. Još jedna skorojevićka. I basta.
A što na to kaže Boris Badurina dosadašnji vladar u sjeni ?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
14 # IlluminatiPjer 2017-11-01 14:57
Citat tutle:
A što na to kaže Boris Badurina dosadašnji vladar u sjeni ?


BB je obični kumordinar, poslušnik koji ponizno i ulizički čini usluge i služi moćnijima i višima u hijerarhiji.

Pravi vladar u sjeni se uvijek nalazi u zadnjim redovima, gotovo nezapažen...


Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
04 # sic transit gloria munditarzan 2017-11-01 18:51
Citat gazda:
Jasno je da našim otokom drmaju Habijanac i D.Magazin, preko svojih potrčka koji sjede i gradskoj upravi, od Nedića do Kučićke. Sve, baš sve poslove na otoku izvodi Radnik Križevci i on će sve i izvoditi za potrebe grada, kao što sada izvodi za Jadranku. Mujagić je izbačen jer Magazinu on ne treba.
Stvara se nova građevinska i politička osovina hab-mag koja je potpuno izbacila iz igre Mužiće, Nediće i Badurine.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
1 0 # Krokodilske suze za bblajt 2017-11-02 11:57
Ah evo krokodilskih suza za BB-ea. Ma ništa vi ne brinite, taj čovjek ima još puno mogućnosti. Uostalom izgleda da se vi više brinete za njega nego on sam za sebe. Točno je da on s građevinskom mafijom nema veze, ali vas hebe to što ga tu i tamo ove glavonje ponešto i priupitaju, i i što previše toga zna.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom uz koju su uneseni bit će premješteni u "škovacu" ili uklonjeni. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Gradsko vijeće s ograničenom odgovornošću

    rambo 22.01.2018 15:33
    čudo neviđeno
    Jadranka bi gradila golf a ne može popraviti nogometno igralište koje je oštećeno na Danima ...
     
  • Gradsko vijeće s ograničenom odgovornošću

    Denga 22.01.2018 15:19
    Pametnome dosta
    Vidjela žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu.
     
  • Gradsko vijeće s ograničenom odgovornošću

    Matalda 22.01.2018 14:30
    golf
    Slažem se s zadnjim postovima. Španjolska ima više od 600 terena, Njemačka i više od toga..
     
  • Gradsko vijeće s ograničenom odgovornošću

    dobra stvat 22.01.2018 14:27
    rupa 7
    Gdje god je golf napravljen, lokalna zajednica je profitirala. Bila sam u više golf destinacija ...
     
  • Gradsko vijeće s ograničenom odgovornošću

    golf 22.01.2018 14:25
    golf
    Na tom području caruju divlje svinje i jeleni, a o čemu nikog nije briga. Za razliku od ...
     
  • Gradsko vijeće s ograničenom odgovornošću

    Gost 22.01.2018 14:11
    -
    Kao Šolić u praksi provodi tvrdnju da ce u gradnju golfa ici samo u suradnji s gradom a ...
     
  • Gradsko vijeće s ograničenom odgovornošću

    Simba 22.01.2018 13:27
    His master's voice
    Pročelnica Jović bi zato trebala predložiti da kao simbol cjelokupne gradske vlasti koja ...
     
  • Gradsko vijeće s ograničenom odgovornošću

    građanin 22.01.2018 12:10
    marionete u službi nepoznatog investitora
    Lijepo sročeno i obrazloženo. Jedini problem je u tome što se ne samo planovi za golf, nego ...
     
  • Gradsko vijeće s ograničenom odgovornošću

    otto 22.01.2018 12:09
    akcija Matalda
    Golf na Mataldi biti će vječna sramota prošlog saziva gradskog vijeća, gradonačelnika i ...
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    hostesa 22.01.2018 11:53
    mama, i ja znam raditi ovo
    i ja bih htjela biti gradonačelnica
     
  • Gradsko vijeće s ograničenom odgovornošću

    Pino 22.01.2018 11:49
    sve je rečeno
    pun pogodak
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    jure 22.01.2018 11:03
    živio pust
    Glavno da je predala maškarama ključeve Grada, sada može mjesec dana na godišnji odmor.
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    Nčelnica 22.01.2018 10:19
    -
    Da, a za rješavanje problema zadužila je stručne službe...
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    otoci.net 22.01.2018 10:09
    od fešte do fešte
    uglavnom otvara fešte, kao da na Lošinju nema važnijih problema otoci.net/.../...
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    BoFrost 21.01.2018 21:03
    Kako biti nevidljiva
    A šta to majke ti radi gradonačelnica. ..
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    barba 21.01.2018 20:20
    nema mira među maslinama
    Ostavku bi trebali podnijeti prije svega predsjednik gradskog vijeća i dogradonačelnik koji ...
     
  • »Svaštara«

    gost 21.01.2018 16:26
    Priziv savjesti
    Ne rade ih na odjelu gdje primaju plaću, nego na crno za honorar. Unosan priziv savjesti.
     
  • »Svaštara«

    Sivi 21.01.2018 16:05
    Dilanje pornografije
    Šta sad nas počinješ daviti i dilanjem Markićkine katolibanske pornografije?
     
  • »Svaštara«

    hranitelj tuljana 21.01.2018 15:35
    Tko spasi jedan život, spasio je cijeli svijet
    "Od osam ginekologa na odjelu, njih šestorica se pozivaju na priziv savjesti i ne rade ...
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    građanin 20.01.2018 15:58
    Uhljeba, uhljeba, gospodaru...
    Gomila nesposobnih uhljeba, ništa drugo, ukoliko gradonačelnica nije u stanju dovesti u red ...
     
  • »Svaštara«

    Dino 20.01.2018 15:46
    još jedno mrtvo slovo na papiru
    evo, vlada već duže vrijeme proprema novi Zakon o otocima, čim se usvoji sve će biti u ...
     
  • »Svaštara«

    katar 20.01.2018 15:14
    vitality destinacija
    ...ali zato mi imamo ministra turizma kakvog nema ni Austrija ni Italija. :-)
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    Gost 20.01.2018 13:51
    Kako vrijeme leti
    Inače zakon radi kojeg naglo skraćuju javnu raspravu je usvojen 2013. god. Ovi kao da su ...
     
  • »Svaštara«

    KJ 20.01.2018 13:46
    Traži se vijećnik
    Saznali bi i bez Novog Lista da imamo ovakvog gradskog vijećenika: Zbog čestog otkazivanja ...
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    Chuck N. 20.01.2018 13:26
    Aha
    Da. Oni mogu stvarno sve. Mogu u tri dana usvojiti prostorne planove nakon proteka svih ...
     
  • »Svaštara«

    24sata.hr 20.01.2018 13:04
    Nije sve u moru: Švicarska i Belgija zarađuju više od nas
    Vlada se hvali rekordnim zaradom od turizma u 2017., ali i dalje zaostajemo. Austrija samo ...
     
  • »Svaštara«

    24sata.hr 20.01.2018 13:01  
  • Plan guranja otpada pod tepih

    bb 20.01.2018 11:41
    karneval
    Misliš na "nestručne službe" iz Grada ?
     
  • »Svaštara«

    Marinero 20.01.2018 10:55
    Krupnim koracima idemo unazad
    Novi koncesionar na brzobrodskoj liniji Lošinj-Cres-Rij eka: Kapetan Luka istisnuo Jadrolinijinu ...
     
  • »Svaštara«

    Sir Oliver 20.01.2018 10:41
    Halo Bing
    www.index.hr/.../1019696.aspx ...