Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Čovjek po mjeri otoka ili otoci po mjeri investitora?

Korisnička ocjena:  / 4
LošeNajbolje 

genovHrvatska uskoro dobiva novi zakon o otocima, koji će omogućiti vođenje otočne razvojne politike. No aktivisti na otocima upozoravaju da sadašnja razvojna politika koristi investitorima, a ne stanovnicima otoka. Bojana Genov, lošinjska aktivistica i pokretačica inicijative "Čovjek po mjeri otoka" - koja smatra da se čovjek mora prilagoditi otoku, a ne obratno - skeptična je kada je riječ o učincima zakona o otocima, kako sadašnjeg, tako i budućeg. Problem je, po njezinim riječima, u tome što legislativu ne prate odgovarajuće provedbene mjere. I prema sadašnjem zakonu, primjerice, postoje povjerenstva za nadzor upravljanja otočnim razvitkom, ali nitko ne zna što ona rade, navodi portal Deutsche Welle 

Hrvatska sa 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena (prema podacima hrvatske vlade) ima jednu od najrazvedenijih morskih obala u Europi, ali je uz Finsku i jedina europska zemlja koja ima poseban zakon o otocima, koji je na snazi od 1999. godine. Već početkom sljedeće godine Hrvatska bi trebala dobiti novi zakon o otocima, a njegov nacrt bit će sljedeći tjedan pušten u javnu raspravu. Iako su otoci desetljećima sinonim za iseljavanje i depopulaciju, taj je trend ipak zaustavljen. Ukupan broj otočkog stanovništva povećao se za 2,4 posto od 2011. do 2014., no depopulacija je i dalje jasno uočljiva na malim i udaljenim otocima. U posljednjem vladinom izvješću o provedbi zakona o otocima ocjenjuje se da su za zaustavljanje trenda depopulacije svakako zaslužne i brojne razvojne i revitalizacijske mjere te ulaganja države u otoke, koje zato i dalje treba provoditi. I novi zakon, vjeruju u Zagrebu, jedna je od takvih mjera.

Otočni indeks razvijenosti
Nenad Starc, zaslužni znanstvenik zagrebačkog Ekonomskog instituta, koji je značajan dio svoje znanstvene karijere posvetio otočnim studijima, a član je i radne skupine za izradu novog zakona o otocima, otkriva da je jedna od najvećih novosti novog zakona uvođenje otočnog indeksa razvijenosti. Taj indeks, po njegovim riječima, omogućit će rangiranje otoka po razvijenosti, ali po otočnim kriterijima, što će biti temelj za kvalitetno vođenje otočne politike. Hrvatski indeks razvijenosti, naime, kada se primijeni na otoke, ne uvažava u dovoljnoj mjeri otočne posebnosti i daje pogrešnu sliku razvijenosti hrvatskih otoka. Veliki se otoci, osobito oni koji su povezani s kopnom ili su bliže kopnu, brže razvijaju i dobivaju stanovništvo, dok manji uglavnom stagniraju i gube stanovništvo.

Službeni indeks razvijenosti koji se izračunava za svih 556 općina i gradova Hrvatske redovno svrstava veće otoke među razvijenije i bogatije, ne registrirajući pritom slabu naseljenost, ugroženost ekološkog sustava, nedostatak infrastrukture ili širokopojasnog interneta, što je jedan od velikih problema na otocima.

"Lastovo po popisu stanovništva ima 800 stanovnika, iako ih je stvarno oko 600. Imaju jednog liječnika, a kako je standard jedan liječnik na 2.000 stanovnika, ispada da Lastovo uživa liječnički nadstandard, što, naravno, nije točno, jer osim jednog liječnika nemaju ništa drugo što medicinski sustav pruža na kopnu. O školama da i ne govorimo. Sve ih je manje zbog odlaska ljudi, a nemoguće je organizirati dobro školovanje za samo 20 učenika u svih osam razreda i jednom učiteljicom, koja podučava sve predmete, i engleski i hrvatski i matematiku. To svakako znači nižu kvalitetu obrazovanja", ilustrira Starc.

Politika 'smart' otoka
Novi zakon, po njegovim riječima, pruža instrumente i ovlaštenja koji nadležnom ministarstvu omogućavaju vođenje nove otočne politike, za koju kaže da je "bolje osmišljena" i "europski prilagođena". "Novi će zakon omogućiti vođenje otočne razvojne politike prema modelu održivog razvoja, što je u slučaju otoka samorazumljivo, a zakon omogućava i potiče europsku politiku 'smart' otoka. Riječ je o otocima koji forsiraju cirkularno gospodarstvo i koji idu prema samodostatnosti u vodi, energiji i hrani", objašnjava Starc navodeći Krk kao primjer uspješnog i održivog razvoja, na čemu tom otoku mogu pozavidjeti i mnogi na kopnu. Očekuje i da će novi zakon odrediti pa i naložiti suradnju državne uprave s otočnom samoupravom i civilnim društvom. Ta suradnja je nužna želi li se ostvariti koncept "pametnog" otoka.

Starc posebno naglašava i europsku dimenziju novog zakona, s obzirom na to da je Europska unija donedavno smatrala da su otoci toliko raznoliki i posebni da zemlje koje ih imaju trebaju same voditi svoju otočnu politiku, a u međuvremenu je promijenila mišljenje. Nedavno donesena Rezolucija Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka uočava problem i nalaže Europskoj komisiji da pripremi odgovarajući razvojni dokument, organizira službu koja će ga provoditi i odvoji za to dovoljno sredstava. To znači da će se uskoro u europskom proračunu pojaviti stavka namijenjena otocima. "Prisustvujemo nastanku europske otočne politike, što nam snažno ide u prilog i važno je za razvoj hrvatskih otoka, a novi zakon to prepoznaje", optimističan je Starc.

Bojana Genov, lošinjska aktivistica i pokretačica inicijative "Čovjek po mjeri otoka" - koja smatra da se čovjek mora prilagoditi otoku, a ne obratno - puno je skeptičnija kada je riječ o učincima zakona o otocima, kako sadašnjeg, tako i budućeg. Problem je, po njezinim riječima, u činjenici što legislativu u pravilu ne prate odgovarajuće provedbene mjere. I prema sadašnjem zakonu, primjerice, postoje povjerenstva za nadzor upravljanja otočnim razvitkom, ali nitko ne zna što ona rade.

Otoci - kulisa za investitore
Naša sugovornica smatra da otoci itekako trebaju metodologiju praćenja socioekonomskih učinaka ne samo zakona, nego i razvojnih politika koje su odgovorne za ono što se događa na otocima. "Ovdje na Lošinju puno se govori o investicijama, o tome kako će otok pretvoriti u hrvatsku Palma de Mallorcu. Nitko, međutim, ne prati što s tim dobiva lokalna zajednica i stanovnici otoka. Je li im zbog toga porastao standard? Jesu li im porasle plaće? Jesu li im dostupniji javni sadržaji i socijalni servisi? Takvih analiza uopće nemamo, a vlasti ničice padaju pred investitorima", upozorava Genov, koja je uvjerena da će ono što se posljednjih godina događa na otocima – urbanizacija i povećanje građevinskih zona, izgradnja turističkih kompleksa, povećanja broja marina, koncesioniranje plaža... – povećati iseljavanje s otoka.

Otoci, kritična je Genov, postaju kulisa za velike investitore. "Jer ako sve postane jako komercijalno, jako skupo i elitno, tko će onda ostati na otocima?" - pita ova aktivistica, inače rođena Bjelovarčanka koja je ostala živjeti na Lošinju nakon što je 1983. prvi put došla na taj otok zaljubivši se u njegove ljepote.

"Ono što se naziva ubrzanim razvojem otoka zapravo je nasrtaj na otočne prostore koji su vrlo atraktivni, uz razaranje postojećih otočnih zajednica, i to u interesu kapitala koji dolazi na otoke i koji se ondje oplođuje relativno brzo i jednostavno. Ne vjerujem da je taj problem moguće riješiti bilo kojim zakonom. Ako to novom zakonu uspije, pozdravit ćemo ga", poručuje Genov.

DW - Čovjek po mjeri otoka ili otoci po mjeri investitora?

 

Komentari: 

06 # Turizam budućnosti – jesmo li spremni za održivi razvoj?007 2017-10-22 07:14
U sklopu konferencije održana je panel rasprava „Turizam budućnosti – jesmo li spremni za održivi razvoj?“ posvećena turističkoj industriji i srodnim djelatnostima. Sudionici su, između ostalog, iznosili stavove o usklađivanju porasta kapaciteta i turističkog prometa s održivim razvojem na lokalnoj razini te o doprinosu ICT sektora ciljevima Strategije razvoja turizma, kao što su povećanje investicija i turističke potrošnje.

Pri tome je ministar Cappelli istaknuo kako svaki grad ili županija, ukoliko žele razvijati turizam na svom području te biti održivi i dugoročno konkurentni moraju imati vlastitu razvojnu strategiju, u kojoj će se okrenuti održivom razvoju, ali i modernim tehnologijama koje omogućuju još veću orijentiranost na svakog posjetitelja pojedinačno te otkrivaju njegove navike i želje. „Građani, gradovi, gradska vijeća moraju odlučiti kakav turizam žele, a država je tu da im pomogne u podizanju kvalitete, očuvanju prirode, sufinanciranju projekata, sigurnosti turista i slično“; zaključio je ministar Cappelli nadodavši da turizam danas mijenja i pokreće svijet.

hrturizam.hr/cappelli-gradovi-zupanije-moraju-imati-vlastitu-razvojnu-strategiju-turizma/
A što nam to sve vrijedi kada Grad Mali Lošinj uopće nema strategiju, nego koristi tajni Master plan Jadranke d.d. koji je nedostupan javnosti.
Transparentno u 3pm.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
06 # nitko nije prorok u svom selukornelio 2017-10-22 08:08
Citat 007:
A što nam to sve vrijedi kada Grad Mali Lošinj uopće nema strategiju, nego koristi tajni Master plan Jadranke d.d. koji je nedostupan javnosti.
Transparentno u 3pm.
Ministar je mislio općenito a ne na Lošinj. Pa neče se valjda odreći svojih interesa zbog nekakvog održivog razvoja.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
05 # Hrvatske kockice za hrvatski turizamDembel 2017-10-23 10:11
Citat kornelio:
Citat 007:
A što nam to sve vrijedi kada Grad Mali Lošinj uopće nema strategiju, nego koristi tajni Master plan Jadranke d.d. koji je nedostupan javnosti.
Transparentno u 3pm.
Ministar je mislio općenito a ne na Lošinj. Pa neče se valjda odreći svojih interesa zbog nekakvog održivog razvoja.
Ministar ništa nije mislio nego je napamet naučio i izrecitirao što mu je sastavio neki stručnjak u ministarstvu. Jer on je prije svega ministar ruskih vlasnika Jadranke u vladi RH, a hrvatski turizam se brine sam za sebe. No uz pripomoć vanjskih čimbenika koji turiste odvraćaju od nekih tradicionalnih destinacija pa dolaze k nama, hrvatski turizam ostvaruje iznimne rezultate. Ne mogu ih ugroziti ni ministrove inicijative za domoljubni odgoj stranih turista niti dodavanje hrvatskih "kockica" promotivnim materijalima :lol:
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
02 # prst i nokatšaptač 2017-10-23 15:10
Citat Dembel:
Ministar ništa nije mislio nego je napamet naučio i izrecitirao što mu je sastavio neki stručnjak u ministarstvu. Jer on je prije svega ministar ruskih vlasnika Jadranke u vladi RH, a hrvatski turizam se brine sam za sebe.
Sve što zna o turizmu Gari je naučio od Đurđice, zato je povlači u ministarstvo jer bez nje je izgubljen.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
03 # Znam da ništa ne znamdugi 2017-10-23 20:04
Citat šaptač:
Citat Dembel:
Ministar ništa nije mislio nego je napamet naučio i izrecitirao što mu je sastavio neki stručnjak u ministarstvu. Jer on je prije svega ministar ruskih vlasnika Jadranke u vladi RH, a hrvatski turizam se brine sam za sebe.
Sve što zna o turizmu Gari je naučio od Đurđice, zato je povlači u ministarstvo jer bez nje je izgubljen.
Ako je sve što zna o turizmu naučio od Đurđice nije naučio više od par fraza o sinergiji i destinacijskom managementu. A to se i vidi :-)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
09 # GVpolitika 2017-10-22 10:13
„Građani, gradovi, gradska vijeća moraju odlučiti kakav turizam žele, a država je tu da im pomogne u podizanju kvalitete, očuvanju prirode, sufinanciranju projekata, sigurnosti turista i slično“; zaključio je ministar Cappelli"
Za Lošinj to ne vrijedi, tu odlučuje samo GV a zna se ko dirigira gradskim vijećem.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
08 # Bestidna demagogijaLero 2017-10-22 10:51
Citat politika:
„Građani, gradovi, gradska vijeća moraju odlučiti kakav turizam žele, a država je tu da im pomogne u podizanju kvalitete, očuvanju prirode, sufinanciranju projekata, sigurnosti turista i slično“; zaključio je ministar Cappelli"
Za Lošinj to ne vrijedi, tu odlučuje samo GV a zna se ko dirigira gradskim vijećem.
Prazna retorika koja dobro zvuči, ali je praksa demantira. Dobar primjer je demagogija Ante Nedića kao predsjednika GV da "otočani ne mogu biti objekt apetita kapitala" i na proslavi dana grada da će "na prvom mjestu ostati interes čovjeka, tek potom kapitala". A sve to u vrijeme kad je kao predsjednik GV poslušno "držao ljestve" ruskom kapitalu na provođenju masterplana jadranke d.d. na Čikatu. Poslušajte što je tada govorio:
volim-losinj.org/.../...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
06 # Škola demagogijeFT 2017-11-01 10:08
To pojašnjava njegovu dobro utovljenu imovinsku karticu. Demagogija se oduvijek dobro prodavala. Propovjedaš jedno, a radiš drugo. To naučiš kad redovito ideš u crkvu.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # Opipljive zaslugeRobi 2017-11-02 10:10
Citat FT:
To pojašnjava njegovu dobro utovljenu imovinsku karticu. Demagogija se oduvijek dobro prodavala. Propovjedaš jedno, a radiš drugo. To naučiš kad redovito ideš u crkvu.
Ali stekao je on sasvim opipljive zasluge kod svog poslodavca. Ugurao je njegovu kćer u gradsko vijeće i tako joj otvorio put do blistave političke karijere.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
02 # magla svuda oko nasblaž 2017-11-02 11:18
Citat Robi:
Ali stekao je on sasvim opipljive zasluge kod svog poslodavca. Ugurao je njegovu kćer u gradsko vijeće i tako joj otvorio put do blistave političke karijere.
Kako to da i dalje dobiva plaću kod Sandra iako već godinama ne radi kod njega ?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
06 # rabotničkibb 2017-11-01 09:35
Citat politika:
„Građani, gradovi, gradska vijeća moraju odlučiti kakav turizam žele, a država je tu da im pomogne u podizanju kvalitete, očuvanju prirode, sufinanciranju projekata, sigurnosti turista i slično“; zaključio je ministar Cappelli"
Za Lošinj to ne vrijedi, tu odlučuje samo GV a zna se ko dirigira gradskim vijećem.
U Lošinju gradskim vijećem dirigira Radnik iz Križevaca preko svojih "simpatizera" sa rukama u pekmezu.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Po broju hotela triput smo lošiji od EuropePoslovni dnevnik 2017-10-27 11:49
Evo što nam se sprema...

Udio hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima u Hrvatskoj iznosi tek 17% i trebat će više od 20 godina da se ostvari cilj iz strategije razvoja turizma 2014.-2020..

Hotelski smještaj u Hrvatskoj gubi bitku protiv ostalog smještaja koji raste sve brže, a po udjelu hotela u ukupnom smještaju značajno zaostajemo za prosjekom Europe. Najbolje performanse o zadnjih petnaest gopdina imaju Dalmacija i Zadar, a Crikvenica je pokazala najveći napredak, pokazala je analiza performansi hrvatskog hotelijerskog sektora od 2001. do 2016. godine, koju je napravila konzultantska kuća Horwath Zagreb.

Istraživanje predstavljeno prvog dana konferencije Dani hrvatskog turizma koji se održavaju u Malom Lošinju pokazala je da broj hotelskih soba usporeno raste, u prosjeku je to tek oko 800 soba godišnje, pa će dinamikom od zadnjih pet godina trebati više od 20 godina da se ostvari cilj iz Strategije razvoja turizma 2014.-2020., ustvrdili su u Horwathu. Udio hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima u Hrvatskoj iznosi tek 17 posto, po čemu smo tri puta lošiji od prosjeka EU destinacija, a u proteklih 15 godina rasli smo pet puta sporije od europskih destinacija.

800 novootvorenih
soba u hrvatskim hotelima godišnje
Za usporedbu, udjel hotela u Grčkoj je 64 posto, Španjolska ima 54 posto udjel hotelskog smještaja, a susjedna Mađarska 41 posto. Španjolska je u tih 15 godina imala prosječan rast hotelskog smještaja za 44 posto, Italija 21 posto, a Hrvatska pet posto. U Hrvatskoj dominiraju hoteli s četiri zvjezdice s udjelom od 43 posto, i njihov je broj u petnaest godina porastao 22 puta. Od 2005. godine broj hotelskih kreveta u Dalmaciji povećan je preko 30 posto, a udio hotelskog smještaja najviše je pao na kontinentu i u Zagrebu, gdje je pao s 54 posto na 44 posto ukupnih smještajnih kapaciteta.

Udjel hotelskog smještaja u zadnjih 11 godina za 10 posto pao je i u Istri te u Južnoj Dalma ciji, a ostao je jednak samo na Kvarneru. U Horwathu rast prihoda po sobi (RevPAR) svrstavaju u tri perioda, prvo je hotelsko sazrijevanje do 2008. godine, potom je slijedio oporavak od krize koja je pogodila sve tipove smještaja (do 2013. godine) te razdoblje prosperiteta u kojem se bilježi najbrži rast prihoda po sobi od prosječnih 12 posto u tri godine. Rast prihoda predvode hoteli s 4 i 5 zvjezdica.

Iako zbog niže polazišne točke imamo višu prosječnu godišnju stopu rasta prihoda po sobi od 7 posto u zadnjih pet godina (prosjek Europe je 3,2 posto), RevPar u hrvatskim hotelima i dalje je 26 posto ispod europskog prosjeka, s RevPar-om od 57 eura, dok Europa i Južna Europa ostvaruju prosječno 77 eura po sobi. U Horwathu pojašnjavaju kako je osnovni razlog slabija popunjenost koja je rezultat poznate sezonalnosti, čime je smanjen prostor za ostvarivanje veće prosječne cijene u određenom periodu po sobi (ADR). Hrvatska je u 2011. imala prosječnu popunjenost od 43 posto, što je bilo za 32 posto manje od naših mediteranskih konkurenata, a u prošloj godini popunjenost nam je bila manja za 25 posto od Južne Europe, i iznosila je 51 posto. Prosječna popunjenost hotela u Europi je 70 posto.

poslovni.hr/.../...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
16 # Znak za uzbunugost 2017-10-29 18:26
A budale još najavljuju povećanje učešća turizma u BDP, premda se smatra da učešće turizma u BDP veće od 18 % daje znak za uzbunu jer svjedoči o nerazvijenosti gospodarstva i pad u opasnu ovisnost o turizmu kao najosjetljivijo j monokulturi. No treba znati da se ministar turizma školovao za pomorca i stekao višu spremu te da našeg anemičnog premijera ništa ne impresionira, a može što god hoće.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
18 # habijanac i magazingazda 2017-11-01 11:11
Jasno je da našim otokom drmaju Habijanac i D.Magazin, preko svojih potrčka koji sjede i gradskoj upravi, od Nedića do Kučićke. Sve, baš sve poslove na otoku izvodi Radnik Križevci i on će sve i izvoditi za potrebe grada, kao što sada izvodi za Jadranku. Mujagić je izbačen jer Magazinu on ne treba. Sada će osnovati drugo neopterećeno poduzeće te s Radnikom dilati poslove podizvoditeljim a, a Ana i Anto imaju davate gradske poslove njima. Sve već viđeno, osim što smo se eto ponadali da će nova gradonačelnica barem pokušati nešto promijeniti. Ali nesposobna je za to i potpuno umrežena. Još jedna skorojevićka. I basta.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
1 0 # promjena servisatutle 2017-11-01 11:36
Citat gazda:
Jasno je da našim otokom drmaju Habijanac i D.Magazin, preko svojih potrčka koji sjede i gradskoj upravi, od Nedića do Kučićke. Sve, baš sve poslove na otoku izvodi Radnik Križevci i on će sve i izvoditi za potrebe grada, kao što sada izvodi za Jadranku. Mujagić je izbačen jer Magazinu on ne treba. Sada će osnovati drugo neopterećeno poduzeće te s Radnikom dilati poslove podizvoditeljima, a Ana i Anto imaju davate gradske poslove njima. Sve već viđeno, osim što smo se eto ponadali da će nova gradonačelnica barem pokušati nešto promijeniti. Ali nesposobna je za to i potpuno umrežena. Još jedna skorojevićka. I basta.
A što na to kaže Boris Badurina dosadašnji vladar u sjeni ?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
14 # IlluminatiPjer 2017-11-01 14:57
Citat tutle:
A što na to kaže Boris Badurina dosadašnji vladar u sjeni ?


BB je obični kumordinar, poslušnik koji ponizno i ulizički čini usluge i služi moćnijima i višima u hijerarhiji.

Pravi vladar u sjeni se uvijek nalazi u zadnjim redovima, gotovo nezapažen...


Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
05 # sic transit gloria munditarzan 2017-11-01 18:51
Citat gazda:
Jasno je da našim otokom drmaju Habijanac i D.Magazin, preko svojih potrčka koji sjede i gradskoj upravi, od Nedića do Kučićke. Sve, baš sve poslove na otoku izvodi Radnik Križevci i on će sve i izvoditi za potrebe grada, kao što sada izvodi za Jadranku. Mujagić je izbačen jer Magazinu on ne treba.
Stvara se nova građevinska i politička osovina hab-mag koja je potpuno izbacila iz igre Mužiće, Nediće i Badurine.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
2 0 # Krokodilske suze za bblajt 2017-11-02 11:57
Ah evo krokodilskih suza za BB-ea. Ma ništa vi ne brinite, taj čovjek ima još puno mogućnosti. Uostalom izgleda da se vi više brinete za njega nego on sam za sebe. Točno je da on s građevinskom mafijom nema veze, ali vas hebe to što ga tu i tamo ove glavonje ponešto i priupitaju, i i što previše toga zna.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom uz koju su uneseni bit će premješteni u "škovacu" ili uklonjeni. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Zbog pozajmice dao ostavku

    ERICA 16.07.2018 22:36
    LOAN OFFER
    Zdravo, Ovo je obavijestiti javnost da je gospođa Morgan Erica, privatni kreditni zajmodavac ...
     
  • Privatizacija prava na sudjelovanje u planiranje prostora

    barkariol 16.07.2018 21:06
    muda pod bubrege
    ovakvu sramotu ne može sakriti ni cijela smokva, a ne jedan smokvin list
     
  • Privatizacija prava na sudjelovanje u planiranje prostora

    Jura 16.07.2018 16:54
    Predstavnici grada
    "Da bi prikrilo ovu sramotnu radnju gradsko vijeće donijelo je kao smokvin list odluku kojom ...
     
  • Privatizacija prava na sudjelovanje u planiranje prostora

    šojka 16.07.2018 13:23
    ima li pilota u avionu ?
    Ovo je najgori sastav gradskog vijeća od 1990. godine do danas.
     
  • Privatizacija prava na sudjelovanje u planiranje prostora

    gost 16.07.2018 13:09
    GV s ograničenom odgovornošću
    Ma sve to je obično foliranje jer GV je pristalo na plan po kojem će investitor moći graditi ...
     
  • Privatizacija prava na sudjelovanje u planiranje prostora

    Folirant 16.07.2018 08:41
    Ne talasaj
    Objavili a boga mole da nitko ne dođe :cry:
     
  • Privatizacija prava na sudjelovanje u planiranje prostora

    Faul 15.07.2018 14:20
    O golfu baš kad ljudi rade, kad sunce žeže i kad je vrhunac turističke sezone
    Objava na fejsu Čovjek po mjeri otoka: Grad Mali Lošinj izvijestio je građane o javnoj ...
     
  • Javni natječaj za pročelnika

    hamby 14.07.2018 10:11
    kratki rukavi
    Cres je fakat transparentan u odnosu na Lošinj (vidi slučaj Rukavić) :eek:
     
  • Javni natječaj za pročelnika

    Jegiba 14.07.2018 09:24
    Cres ponovno među najtransparentnijima ...
    ... a tzv. prvi od 1000 je iza Cresa. Dobio nezasluženu ocjenu 4 jer službena web stranica ...
     
  • »Svaštara«

    štakor 13.07.2018 16:23
    show me the number
    To je bar lako ustanoviti, imamo policiju, uskok, dorh...
     
  • »Svaštara«

    Guest 13.07.2018 15:59
    Plavuša
    A mene zanima zašto profesorica hrvatskog jezika ne poštuje svoj jezik, pa umjesto da hlače ...
     
  • »Svaštara«

    kapetan barke 13.07.2018 14:29
    oups!
    baš je za.eban ovaj internet, ništa ne zaboravlja i nikome ne oprašta
     
  • »Svaštara«

    gost 13.07.2018 14:18
    Stil plavuše s Pantovčaka
    Njena obleka nema veze sa stilom Marlene Ditrich. Ona oponaša plavušu sa Pantovčaka samo ...
     
  • »Svaštara«

    C.V. 13.07.2018 12:59
    Street style pismenost
    Ne znam kada je autor ovog glupavog teksta išao u školu, ali kad sam ja išao bilo je i ...
     
  • »Svaštara«

    YT 13.07.2018 12:47
    WOW
    to spada pod ministarstvo kulture http://www.youtube.com/watch?v=I2pQeUhcoQU
     
  • »Svaštara«

    fotka 13.07.2018 12:23
    foto
    Jeli to po nalogu ministrice Divjak ( kako se nose profesori ) ili možda po nalogu ministra ...
     
  • »Svaštara«

    OL 13.07.2018 10:27
    Marlene Dietrich Style
    .../style-icon-4-easy-ways-to- get-the-marlene-dietrich-style ...
     
  • »Svaštara«

    Fore 13.07.2018 09:43
    WOW, WOW ...
    Mogu misliti da je "street style fotografu" iz čista mira za objektiv zapela baš ova ...
     
  • »Svaštara«

    Erni 12.07.2018 15:52
    Sponzorirano
    sako Zara, no name hlače, torbu Pierre Cardin i sandale Nine West navodno sponzorira ...
     
  • »Svaštara«

    Jegiba 12.07.2018 14:42
    Golferaj na Mataldi
    Evo kako to ide s izgradnjom golf igrališta, a to čeka i nas kakve god primjedbe davali ...
     
  • »Svaštara«

    sajita 12.07.2018 12:02
    mali mul
    Dat će im kapetan Zvonimir Sabljić po prstima ako se budu i dalje bahatili.
     
  • »Svaštara«

    Gost 12.07.2018 10:07
    Diva
    Zanima me da li je profesorica hrvatskog jezika i književnosti to sama smislila ili joj je ...
     
  • Jednokratna plastika dugotrajna je opasnost

    Gost 11.07.2018 12:45
    Tko zna zna
    U sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. odobren je projekt Odvoji ...
     
  • »Svaštara«

    Depilator 11.07.2018 10:08
    idiotski članak namijenjen idiotima
    Da mi je vidjeti sken tvoga mozga. Sigurno je prazan kao nogometna lopta kad ovaj idiotski ...
     
  • »Svaštara«

    D. 11.07.2018 09:23
    Lažna reklama uklonjena!
    Ali ako kliknete na navedeni link na gradskoj stranici s hvalisanjem što nekakva ...
     
  • »Svaštara«

    ako je zima nije lav 11.07.2018 09:09
    Zima, zima, e pa šta je
    Ljudi naokolo šetaju u kratkim rukavima, a ona se zabundala i tjera modu.
     
  • »Svaštara«

    Marin 11.07.2018 08:30
    Moda
    Krasno, i sve od skromne plaćice, jer i kredit imamo a garedrobica od 700€ dnevno!
     
  • »Svaštara«

    Alex 10.07.2018 20:01
    $$$
    na prvi pogled mi se učinilo da je to Slokovićka
     
  • »Svaštara«

    Dalić 10.07.2018 16:29
    Hrvatska je prvak svijeta
    Neka pati kome smeta. Zavist je užasna stvar. Martina svaka čast, jednostavno i lijepo.
     
  • »Svaštara«

    Paparazzo 10.07.2018 09:49
    WOW!
    Ovoj profesorici modni uzor je Marlene Dietrich, a mi ćemo reći samo: WOW! Profesorica ...