Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Tko kroji turističku budućnost Lošinja i Cresa

Korisnička ocjena:  / 3
LošeNajbolje 

master1Vijest u Novom listu o potpisivanju dogovora o izradi zajedničkog Master plana turizma za Cres i Lošinj popratila je zbunjujuća fotografija na kojoj se iza olovkama i papirima zauzetih potpisnika sporazuma - direktora turističkih zajednica, lošinjske i creske, te predstavnika turističkih tvrtki Lošinjske plovidbe i Jadranke - važno koče gradonačelnica Malog Lošinja i gradonačelnik Cresa, koji, izgleda, nemaju nikakve uloge u kreiranju toga plana, osim što su ga unaprijed podržali 

Iza anglizma master plan skriva se sveobuhvatni, glavni plan, nastao na temelju najširega uvida u što i koji za što daje opće smjernice. Cres i Lošinj, će, dakle, budući da za turiste ionako predstavljaju jedinstveno odredište, zajedno sačiniti glavni plan turizma. Budući da su lokalne vlasti odgovorne za upravljanje razvojem zajednice, a važnost koju daju turizmu diskrecijski je element njihove odgovornosti i aktivnosti, stavovi i politike nositelja javne vlasti jedine su koje trebaju ponuditi glavni plan i smjer razvoja turizma na otocima, koji osim što su destinacije i mjesto su za život više tisuća otočana. Pitanje je koliko javnost uopće uviđa perverznost ideje da donošenje glavnog plana razvoja turizma na nekom području, još k tome području omeđenom sa svih strana morem, povjeri turističkim tvrtkama kojima to područje predstavlja polje za oranje, resurs za ostvarenje zarade, priliku za oplođivanje kapitala. Interes kapitala uloženog u turističku infrastrukturu, turistički proizvod i u kreiranje razvojnih dokumenata koji potkrjepljuju interes tog kapitala direktno je suprotstavljen interesu zajednice, koja treba omeđiti stvarni i potencijalni štetni utjecaj turističkog poduzetništva. Upravo zato razvojni planovi turizma moraju ponuditi okvir za zaštitu okoliša, socijalno-ekonomski diskurzivni okvir te ponuditi plan i zaštitne mehanizme kako se nositi s dugoročnim utjecajima turizma na razvoj zajednice. Umjesto toga, ponosimo se time što - i to ne prvi put - lisica čuva kokošinjac. Kao u slučaju odgovornosti za upravljanje zaštićenom Park šumom Čikat, koju zajednički snose Grad Mali Lošinj, Jadranka i Javna ustanova Priroda pri čemu jedino Jadranka ima resursa da ičim upravlja, a posljedice su vidljive prostim okom – sve je manje šume, a sve više turističke infrastrukture.

Navala investitora na Mediteran kakav je nekad bio
Grad Mali Lošinj usvojio je i ponosno 2013. godine objavio Program razvoja održivog turizma, koji je sačinio Institut za turizam, koristeći metodologiju UNWTO za održivi razvoj turističkih destinacija, pri čemu su aspekti održivosti grupirani u odnosu na: stanje zaštite prirodnih resursa, stanje zaštite socio-kulturnih resursa te dugoročno održive gospodarske procese. Pet godina nakon donošenja toga dokumenta nikome nije palo na pamet da sačini vrednovanje primjene tog dokumenta i realizacije terminskog plana, koji obuhvaća razdoblje od 2013. do 2020. godine. Umjesto toga, Master plan sačinit će nam turističke tvrtke sukladno svojim željama i interesima, a za to im, dakako, ne treba Institut za turizam nego tvrtka Horwath H(otel) T(ourism) L(eisure), specijalizirana za širok raspon usluga turističkim korporacijama, od izvještaja o procjeni i upravljanja imovinom preko kreditiranja i restrukturiranja pa do izrada strateških planova turizma. Znamo li da je Grad Mali Lošinj već jednom Masterplan razvoja Čikata ugradio kao polazišnu osnovu u Urbanistički plan uređenja Čikata, možemo lako pretpostaviti da će Master plan turizma na Cresu i Lošinju biti glavni argument za sve ustupke investitorima na uštrb lokalnoj zajednici i održivosti.

Zbiva se to gotovo istovremeno s primanjem priznanja Hrvatske turističke zajednice za najbolju ljetnu odmorišnu destinaciju „zahvaljujući očuvanoj prirodi, bogatoj bio zraznolikosti, lječilišnoj klimi s više od 200 sunčanih dana godišnje, zraku vrhunske kvalitete te kristalno čistom moru. ...Uz bogatu floru, otok vitalnosti može se pohvaliti i rezervatom dobrih dupina, s 280 km mirisnih šetnica i pješačkih staza i brojnim plažama i uvalama." Obrazloženje nagrade, baš kao i vrednovanja pariškog Le Monde-a koje je Lošinj svrstalo među top 20 destinacija, uz gostoljubivost i dobru uslugu ističu očuvanu prirodu.

Opće je znanje da je primarna motivacija za turizam koja ni do danas nije smanjena sadržana u famozna četiri S: Sea, Sand, Sun, Sex. Ovoj je motivaciji, razvojem masovnog turizma kojim su poharane brojne destinacije, pridodana nostalgijom pogonjena potraga za mitovima koji postoje u maštanjima turista o mjestima u koja odlaze i o domaćinima. U toj maštariji o željenim mjestima nostalgija izražava projekciju ideala, kojeg ne živimo u sadašnjosti, u prošlost. U modernom turizmu nostalgija je fokus pomakla na čežnju za dalekim i očuvanim. Ono što je bilo nepristupačno u prošlosti postalo je ponovno pristupačno u sadašnjosti u onim dijelovima svijeta koje se doživljava i promovira kao tisućljećima nepromijenjenima. Široko rasprostranjeni turistički mitovi smatrali su da je u dalekim, rubnim dijelovima suvremenoga svijeta još uvijek moguće naći posljednje ostatke nepatvorene prošlosti, idealnoga društva, nepokvarene prirode, autentične, žive kulture plemenitih divljaka. Turizam tako opstaje obećanjem ispunjenja nostalgične čežnje za prošlošću i putovanjima u destinacije gdje se ostaci prošlosti još uvijek mogu iskusiti. Međutim, sve lakša pristupačnost tih mjesta ubrzo je uništila kvalitete zahvaljujući kojima su postali atraktivnim turističkim rajevima. Ma kako rajske, primitivne ili netaknute osobine ta mjesta sačuvala, dolaskom masovnog turizma one su uništene. Na te navodne ostatke prošlosti, među njima i „Mediteran kakav je nekad bio" navalili su investitori koji su brzo i nepopravljivo uništili samu bazu njihovog imidža netaknutih krajeva koji je na početku privlačio turiste. Hawaii, Tahiti i Bali najbolji su primjeri toga procesa, ali ima ih i bezbroj drugih u kojima su ostaci dotad netaknute prirode pali žrtvama neumoljive ekonomske eksploatacije. Svi znamo što je preostalo: ograđeni nacionalni parkovi s upravama, od kojih su mnogi ugroženi ulascima prekomjernog broja ljudi i pretjeranim turističkim korištenjem. Masovni turizam (planirana) je budućnost i naših otoka, jer povećanje smještajnih kapaciteta nije pretpostavka za elitni turizam, najavom kojeg nas sustavno obmanjuju.

Koncesija investitorima za izradu Master plana
Kako je tu pozicionirano naše otočje? Dovoljno je pogledati fotografije koje dijele promotori turizma, hotelske kuće, turističke agencije i zajednice da bismo znali što je najvrjediniji turistički resurs, što draška maštu, hrani mogućnost da nostalgija bude zadovoljena, da barem nakratko, uz pijesak, more, sunce i seks nađemo ostatke divne, nekomplicirane i nepokvarene prošlosti. Nisu predmeti želja na tim fotografijama ni spa ni ležaljke uz koje su servirani kokteli sa suncobranima (kako to tvrdi naš ministar turizma) niti miniranjem, pikamiranjem i betoniranjem poravnate uvale, nego samoniklo raslinje što se naslanja na grote uz neukroćeno more i divlje plaže. I izostanak drugih ljudi. Prazna plaža, prazno polje, slap bez ikoga tko snima selfie, usamljen plivač, vizura bez ljudi, to je turistički san ljudi koji dolaze u malu zemlju za veliki odmor, na Mediteran kakav je nekad bio, na otok vitalnosti, da se sklone od gužve, od betona, od uniformnosti, od komercijalizacije. Može li to istovremeno biti i cilj potpisnika ugovora za izradu Master plana turizma Cresa i Lošinja, koji moraju opravdati svoje megalomanske investicije, zahvate u prirodi, izgradnju novih i novih turističkih kapaciteta i resorta, čija ideja je direktno u suprotnosti s najčešćom motivacijom za turističkim putovanjem? Jasno je da ne može. Baš zato planiranje mora i treba biti u rukama predstavnika lokalne zajednice, ako joj je cilj što duže očuvati vrijednost prostora, bioraznolikost, prirodni pejzaž i mogućnost da turizam bude održiv, a ne da pohara prostor i, posljedično, raseli stanovništvo.

Predstavnici lokalne samouprave trebali bi biti ti koji balansiraju između koristi i štete za lokalne zajednice i za održivost turističkog gospodarstva, naročito ako je turizam jedina ili gotovo jedina gospodarska grana na tom prostoru, kao što je to na našim otocima. Uspostava ravnoteže između doprinosa turizma stvaranju prihoda i povećanju životnog standarda i negativnog utjecaja turizma kao što je povećanje troškova života, povećanje stope kriminala, zlouporaba droga, prometne gužve i problemi s parkingom, sezonsko zapošljavanje te devastacija prostora i time neodrživosti turističkog gospodarstva zahtijevaju ozbiljno planiranje i nikako ne mogu biti ni cilj niti sadržaj planiranja ni turističkih korporacija niti turističkih zajednica.

Istraživanja pokazuju, a znamo to i primjenom najobičnije metode opažanja, da su oni koji polučuju koristi od turizma skloniji prepoznati i hvaliti njegove pozitivne učinke, a minorizirati negativne učinke, pa tako podrška ovisi o razini njihove uključenosti u turističko poslovanje. U svjetlu tih rezultata Ap (1992) je predložio teoriju socijalne razmjene kao odgovarajući teoretski okvir prema kojem oni koji imaju koristi od turizma obično podržavaju njegov razvoj tolerirajući negativne utjecaje u zamjenu za materijalne koristi. Murphy (1983) i Lankford (1994) istraživali su stavove o posrednim i neposrednim koristima od turizma predstavnika lokalnih vlasti u odnosu na stanovnike i poduzetnike. U obje studije stavovi poduzetnika i predstavnika javne vlasti su više ili manje usklađeni, dok su se stavovi stanovnika razlikovali. Predstavnici vlasti percipiraju pozitivne učinke turizma na kvalitetu života, prihod i izgled mjesta. Stanovnici prepoznaju negativne učinke kao što su degradacija okoliša, kriminal i porezi na nekretnine, dok poduzetnici to ne primjećuju. Konačno, u destinacijama koje su u inicijalnoj fazi životnog ciklusa (da, i destinacije imaju životni ciklus!) stavovi su generalno pozitivniji u usporedbi s onima u fazi razvoja. Zanimljivo je spomenuti da je istraživanje pokazalo da većina ispitanika ne bi preporučila članovima svojih obitelji zapošljavanje u turizmu jer turizam generira samo slabo plaćena radna mjesta.

Bez obzira na postojanje nikad evaluirane lokalne turističke strategije, bez obzira na postojanje brojnih istraživanja i znanja o turizmu i posljedicama koje masovni korporativni turizam ima na ljude i prostor, bez obzira na postojanje Instituta za turizam, Master plan turizma Cresa i Lošinja radit će specijalizirani servis investitora, dok će lokalne vlasti biti samo statisti. Nastavak je to niza odustajanja od vlastite zadaće i davanja koncesija na odlučivanje onima koji su usmjereni samo na (vlastite) koristi, a ne mare za (tuđe) štete. Bez obzira na sva načela planiranja, Grad Mali Lošinj i Primorsko – goranska županija, oni koji bi po definiciji trebali planirati, prepustili su ogromni prostor u području Natura 2000 od 320 hektara investitorima u turizmu, baš kao što su 2008. godine odustali i gorljivo tražili ukidanje rezervata dupina i preventivne zaštite dijela mora uz istočnu obalu Cresa i Lošinja, tog istog od 26. srpnja 2009. godine nepostojećeg rezervata koji danas ističu kao argument za turističke nagrade.

Otok vitalnosti, prvi od 1000 u kreiranju privida i laži!

Komentari: 

014 # zlo inaopako 2018-12-10 11:25
Ono što se desilo na Čikatu, Jadranka je napravila svoj Master plan, u izradi kojega nije sudjelovala javnost, niti javnost ima mogućnost uvida u isti jer je to kao nekakav interni tajni dokument. A onda se Grad kao na Bibliju poziva na taj Master plan i po njemu izrađuje Urbanisički plan Čikata.
Logika govori da bi prvo u suradnji sa javnošću i zainteresiranim firmama trebalo napraviti Urbanistički plan za neko područje, pa neka si onda firme unutar zadanih okvira rade svoje master planove.
Po sadašnjoj praksi ispada da urbanistički planovi moraju poštivati odredbe iz Master plana.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
011 # alan fordMM 2018-12-10 11:52
Citat naopako:
Ono što se desilo na Čikatu, Jadranka je napravila svoj Master plan, u izradi kojega nije sudjelovala javnost, niti javnost ima mogućnost uvida u isti jer je to kao nekakav interni tajni dokument. A onda se Grad kao na Bibliju poziva na taj Master plan i po njemu izrađuje Urbanisički plan Čikata.
U Lošinju je sve okrenuto naopako pa tako i urbanistički planovi.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
010 # Fake NewsBubimir 2018-12-10 18:10
Sve u vezi s Lošinjom su Fake News. Od pohvala, priznanja i nagrada preko slogana Prvi od 1000 otoka do branda Otok vitalnosti. Previše fotošopa, premalo istine :sad:
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
09 # Sramite se!Gost 2018-12-10 18:27
Citat Bubimir:
Sve u vezi s Lošinjom su Fake News. Od pohvala, priznanja i nagrada preko slogana Prvi od 1000 otoka do branda Otok vitalnosti. Previše fotošopa, premalo istine :sad:
Stvarno je bijedno i besramno što se na službenoj stranici gradska vlast hvali što je Lošinj proglašen najboljom ljetnom odmorišnom destinacijom, a obrazloženje se temelji na Fake News da pored ostalog "otok vitalnosti može se pohvaliti i rezervatom dobrih dupina". Jer kako je Genov napisala na kraju članka "prepustili su ogromni prostor u području Natura 2000 od 320 hektara investitorima u turizmu, baš kao što su 2008. godine odustali i gorljivo tražili ukidanje rezervata dupina i preventivne zaštite dijela mora uz istočnu obalu Cresa i Lošinja, tog istog od 26. srpnja 2009. godine nepostojećeg rezervata koji danas ističu kao argument za turističke nagrade.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
07 # Sjetimo se ...Zlopamtilo 2018-12-11 09:32
Citat Gost:
Citat Bubimir:
Sve u vezi s Lošinjom su Fake News. Od pohvala, priznanja i nagrada preko slogana Prvi od 1000 otoka do branda Otok vitalnosti. Previše fotošopa, premalo istine :sad:
Stvarno je bijedno i besramno što se na službenoj stranici gradska vlast hvali što je Lošinj proglašen najboljom ljetnom odmorišnom destinacijom, a obrazloženje se temelji na Fake News da pored ostalog "otok vitalnosti može se pohvaliti i rezervatom dobrih dupina". Jer kako je Genov napisala na kraju članka "prepustili su ogromni prostor u području Natura 2000 od 320 hektara investitorima u turizmu, baš kao što su 2008. godine odustali i gorljivo tražili ukidanje rezervata dupina i preventivne zaštite dijela mora uz istočnu obalu Cresa i Lošinja, tog istog od 26. srpnja 2009. godine nepostojećeg rezervata koji danas ističu kao argument za turističke nagrade.
Sjećam se euforičnog slavlja na bini kad je gradonačelnik slavodobitno obznanio pučanstvu da imamo rezervat za dupine, i da se ubrzo potom usrao kao grlica i na pritisak par ribara i nerezinskih poduzetnika poduzeo sve da se zaštita dupina ukine. A sjećam se i da je za predsjednika gradskog odbora za zaštitu okoliša stavio Ivana Fabijanića, glasnogovornik protivnika zaštite dupina koji je s tim programom čak izišao na lokalne izbore :sad:
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
07 # Ribanje i ribarsko prigovaranjeDron 2018-12-11 09:50
A ja se sjećam da su kukali da će rezervat upropastiti ribarenje a kad si pitao da koliko riba ulove u tom akvatoriju nisu imali šta za reć :lol:
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
010 # Prazne fraze za održivostMS 2018-12-10 16:52
Citat naopako:
Po sadašnjoj praksi ispada da urbanistički planovi moraju poštivati odredbe iz Master plana.
Prije se radilo prema Jadrankinom master planu za koji je Jovićka javno rekla da ga građani ne mogu vidjeti jer je to privatni dokument. Sada će Jadranka i Lošinjska plovidba uz blagoslov gradskih čelnika dati da im master plan za oba grada napravi specijalizirana tvrtka Horwath prema njihovim zahtjevima kao što je već napravljen prostorni plan za golf na Mataldi. Gradonačelnici, odbori gradskog vijeća i sama gradska vijeća bit će u tome samo statisti, a građani pasivna publika. Genov piše da bi predstavnici lokalne samouprave trebali "balansirati između koristi i štete za lokalne zajednice i za održivost turističkog gospodarstva", ali prema dosadašnjem tijeku stvari i zbog očigledne podkapacitirano sti lokalne samouprave možemo biti sigurni da će stvarno balansiraju u korist investitora, a verbalno, neobvezujućim praznim frazama za održivost.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
012 # aaagost 2018-12-10 11:31
A Prvi od 1000 je to...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
016 # mi smo najboljipio 2018-12-10 14:19
Citat gost:
A Prvi od 1000 je to...
Prvi od 1000 po korupciji, pogodovanju, provizijama, uludo utrošenom gradskom novcu, nesposobnosti, nemaru, neodgovornosti, uhljebljenju, primitivizmu, uništavanju, gluposti i ostalom.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
010 # MultitaskingHTL 2018-12-10 14:15
Što sve radi tvrtka Horwath za svoje klijente: analiza odgovornosti, izvještaji o procjeni, upravljanje imovinom, analiza oglednih primjera – benchmarking, analiza najboljih praksi, analiza investicijskih troškova i koristi, savjetovanje kod spajanja poduzeća i akvizicija, master planiranje destinacijskih i velikih projekata, dubinsko snimanje (due diligence), programiranje sadržaja, analize najbolje uporabe zemljišta, odabir hotelske menadžment kompanije i pregovaranje o uvjetima ugovorima, nesolventnost i stečaj, strategija ulaganja i prodaje, podrška kod parnica, kreditiranje, restrukturiranj e duga, tržišna i financijska studija isplativosti, strategija ulaska na tržište, ocjena operativnog poslovanja, zastupanje vlasnika kod žalbi na porez na imovinu, provjera u fazi odobravanja kredita, konceptualizaci ja proizvoda, kapitalizacija projekta i financijsko strukturiranje, strategija i analiza repozicioniranj a, procjene vrijednosti zemljišta, strateški menadžment i planiranje, strategija razvoja turizma, studije ekonomskog utjecaja turizma, ocjena utjecaja turističke politike, strategija turističkog brendiranja, upravljanje i zaključivanje transakcija te vrednovanje.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
07 # sve po 10 kunaBob Rock 2018-12-10 16:23
ovi kao da su potekli iz poduzetničkog inkubatora
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
05 # Adio pametDeda 2018-12-11 15:22
Citat HTL:
Što sve radi tvrtka Horwath za svoje klijente: analiza odgovornosti, izvještaji o procjeni, upravljanje imovinom, … strategija razvoja turizma, studije ekonomskog utjecaja turizma, ocjena utjecaja turističke politike, strategija turističkog brendiranja,
Prije ste birali Kapelija, a dobili Mihu i Šolića da vam kroje turizam. A onda ste izbirali Anu Kučić da vam strategiju, razvoj i t.d. određuje tvrtka Horwath koju će unajmiti Jadranka i Lošinjska za taj posao. Neće upravljati Grad turizmom nego turizam Gradom.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
07 # Ne stanuje pamet u Žutoj kućigost 2018-12-11 15:31
Citat Deda:
Citat HTL:
Što sve radi tvrtka Horwath za svoje klijente: analiza odgovornosti, izvještaji o procjeni, upravljanje imovinom, … strategija razvoja turizma, studije ekonomskog utjecaja turizma, ocjena utjecaja turističke politike, strategija turističkog brendiranja,
Prije ste birali Kapelija, a dobili Mihu i Šolića da vam kroje turizam. A onda ste izbirali Anu Kučić da vam strategiju, razvoj i t.d. određuje tvrtka Horwath koju će unajmiti Jadranka i Lošinjska za taj posao. Neće upravljati Grad turizmom nego turizam Gradom.
Tvrtku da nam radi strategiju unajmit će Jadranka i Lošinjska, a platit ćemo mi iz gradskog proračuna. Neš ti pameti u Žutoj kući :sad:
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
04 # Napuhavanje investicija u turizamLero 2019-01-31 10:08
Citat Deda:
Citat HTL:
Što sve radi tvrtka Horwath za svoje klijente: analiza odgovornosti, izvještaji o procjeni, upravljanje imovinom, … strategija razvoja turizma, studije ekonomskog utjecaja turizma, ocjena utjecaja turističke politike, strategija turističkog brendiranja,
Prije ste birali Kapelija, a dobili Mihu i Šolića da vam kroje turizam. A onda ste izbirali Anu Kučić da vam strategiju, razvoj i t.d. određuje tvrtka Horwath koju će unajmiti Jadranka i Lošinjska za taj posao. Neće upravljati Grad turizmom nego turizam Gradom.
Svjetska turistička organizacija svojedobno je uvjerila karipske zemlje da sve svoje resurse ulože u turizam. U tome su uspjeli, pa su te zemlje osuđene na endemsko siromaštvo. I Hrvatska je raj na zemlji. Kao karipski rajevi, Tahiti ili Portoriko.
Karipski raj u Hrvatskoj
......
Nasuprot tome, u najpoznatijim i najposjećenijim europskim destinacijama, kao što su Francuska, Italija ili Španjolska, turizam sudjeluje u bruto domaćem proizvodu s oko dva do četiri posto, jer se istovremeno razvija prerađivačka industrija s visokom tehnologijom, u kojoj se uloženi kapital vraća ponekad i za samo tri do četiri godine, a ne za 15 do 20 kao u turizmu. Zato su one među najbogatijima na svijetu.

Kako se računa slavni hrvatski turistički prihod? (Koji neki naivni i dobronamjerni novinari uporno nazivaju zaradom. Zarada je, međutim, ono što ostane kad se podmire svi troškovi, a ovdje je riječ o svemu zajedno, o ukupnom prihodu ili točnije o ukupnom prometu.) Nekada je to bilo jednostavno. Broj noćenja pomnožio se s procijenjenom dnevnom potrošnjom svakog turista i rezultat je bio na stolu. I po toj metodi ispada lijep iznos, ali ni približan onom koji se iskazuje svake godine. Očito je u igri satelitski račun Svjetske turističke organizacije. A kako se skupljaju podaci kojima se računa? Kao i kod svake statistike, uzorkom i anketom. Kad se sve to zna, nije teško zaključiti zašto brojka o direktnim stranim investicijama u hrvatsko hotelijerstvo koju daje Ministarstvo turizma ima tako malo veze s realnim stanjem. Kajla. Nula bodova, kako bi rekla kolegica Koretić.

Napuhavanje i preuveličavanje važnosti turizma nekad je imalo opravdanje u borbi za novac iz saveznog i republičkog investicijskog fonda (koji su nestali još 1965.), ali turizam je bio i realno važan. On je donosio devize neophodne za poslovanje i razvoj cjelokupne ekonomije, posebno prerađivačke industrije, zapošljavao je nezaposlene i razvijao siromašnije krajeve zemlje. Što je od toga aktualno danas? Ništa. Devize nikome ne trebaju, radnike se mora uvoziti, a siromaštvo se preselilo na sjever, u nekad bogatu slavonsku ravnicu. Preostale su još samo političarske ambicije i njihove šarene maske. Kako je glasio onaj slogan? Hrvatska raj na zemlji. Kao karipski rajevi, Tahiti ili Portoriko.
www.portalnovosti.com/.../
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
03 # RasprodajaGargamel 2019-02-08 10:23
Citat Deda:
Neće upravljati Grad turizmom nego turizam Gradom.
Zapravo će upravljati vlasnici turističkih resursa, znači prostora. A to nije Grad jer ih je mahom raprodao, pa sad može prodati samo pravo na planiranje razvoja. A krug oko Jadranke kupuje sve što stigne. Zadnja kupovina je odmaralište u Zlatnoj uvali od Grada Kutine za 8,8 milijuna kuna. Kupac je Fil-Adria turist doo u vlasništvu klana Filipović.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
07 # svaštaha-ha 2018-12-11 16:53
Pardon nisam odavde koja tvrtka Horvat od Darija Horvata ?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
05 # Dolaze imigrantiV.D. 2018-12-11 20:01
Ne brinite za turizam doci ce nam :D :D :D imigranti. U proracunu za 2019 osigurano je love obnovu zgrada stare š :D kole. Tamo ce navodno biti smjesteni trazitelji azila.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Deus ex machina

    Gost 15.10.2019 19:29
    Što desnije to besnije
    Bivši navijač Zvezde je mala beba naspram notornog Đapića koji prijeti ambasadoru SAD-a ...
     
  • Svaštara br. 3

    Didi 15.10.2019 09:37
    Liberalna teorija urote
    Istina stvarno boli. Samo pitanje je što je istina. skeptic.com/.../...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 15.10.2019 06:59
    Istina boli
    Zanimljiv članak koji govori o prikrivenim motivima "borbe za okoliš": www.liberal.hr/.../ ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Promatrač 14.10.2019 18:32
    Izlet
    Cijeli izlet se događao pod budnim okom najvećeg mozga na Lošinju DARIA HORVATA.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Gonzo 14.10.2019 15:39
    Bandiera bianca e bandiera verde
    Ana se sada može dičiti Zelenom zastavom da ne zaostane za bivšim šefom Kapelijem koji si je ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    zločko 14.10.2019 15:15
    .....
    znači, neka institucije i dalje rade svoj posao?
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    živko 14.10.2019 14:52
    povuci ga a malo i potegni
    Na koji dignitet koje institucije misliš ? Pa Lošinj je već dugo izvan kontrole svih ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Purgativ 14.10.2019 14:42
    Tajna brilijantne probave
    Uopće ne moraš piti Donat Mg, dovoljno je samo povremeno zalutati na taj profil.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Vazelinko 14.10.2019 14:32
    umjetnost ušupčivanja
    Ima Čazo konkurenciju u umjetnosti ušupčivanja. Vidi ovo: Nemam čast i zadovoljstvo da ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    dr House 14.10.2019 13:50
    psihodelično
    svrš, svrš, svrš...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 14.10.2019 12:06
    Depopulacija Grada Malog Lošinja
    A tobožnji Prvi od tisuću nazaduje. O tome je bilo pitanje i komentar prije deset dana.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    SN 14.10.2019 11:00
    .....
    U skladu sa uobičajenom praksom, ako se sa neta prenese neka vijest, onda se na kraju objave ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 14.10.2019 09:19
    Požderi se Ana ... Krk je bolji!
    Krk je u tri kategorije bio u grupaciji najboljih malih gradova u Hrvatskoj 2018. i ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Bumbar 14.10.2019 08:34
    Krčki trijumf, jad Malog Lošinja
    A onda se Aninom piscu FB objava iz sjene u pokušaju smanjenja štete od lošeg ishoda ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Vox Populi 13.10.2019 14:36
    notorno
    Iz ovoga bi uskoro mogla nastati afera veća od one bivšeg ministra na Braču. Hoće li ...
     
  • Deus ex machina

    Zanzibar 13.10.2019 14:16
    Miljenik ćaće Sanadera
    "A kuda bi je protjerali druže Kapeli u koju zemlju ako dotična ima dokumente Hrvatske.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 13.10.2019 10:42
    Dan za pamćenje
    zakonipropisi.com/.../...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Promatrač 13.10.2019 08:15
    Izlet
    Pitajte gospodu ELVISA ŽIVKOVIŽA, ANTU NEDIĆA, BORISA BADURINU I ANTONIA MALJEVCA što rade ...
     
  • Deus ex machina

    gost 12.10.2019 16:44
    Najbolji mi je ovaj
    Cuj, talijan bi protjerivao Hrvate iz Hrvatske..
     
  • Deus ex machina

    Impetus 12.10.2019 16:38
    Vjetar s Kaptola u leđa Cappelliju
    "Ministar turizma Gari Capelli i ministar branitelja Tomo Medved sastančili su s osebujnom ...
     
  • Deus ex machina

    NN 12.10.2019 12:33
    ljudima je dosta
    ima zanimljivih komentara na Teleskopu :D
     
  • Deus ex machina

    mini star 12.10.2019 12:16
    vrati se sine
    Ne samo fotelju nego puno toga mu čuva.
     
  • Deus ex machina

    Wiking 12.10.2019 11:44
    ###
    Ako je ovo točno, onda mi se čini da i ona njemu cijelo vrijeme samo čuva fotelju.
     
  • Deus ex machina

    MGM 12.10.2019 10:24
    Lassie Come Home
    Ovako će to biti... Ministar će do novih lokalnih izbora parazitirani na 6 + 6 i za to ...
     
  • Deus ex machina

    F1 12.10.2019 09:34
    minus i minus daje plus
    Pa morao je vjerovati ministru, bivšem branitelju. :lol:
     
  • Deus ex machina

    Istjerivač nepodobnih 12.10.2019 09:33
    I Kapeli bi istjerivao iz Hrvatske
    U strahu za položaj zaigrao je kolo s ekstremnom desnicom. Skandalozna izjava ministra ...
     
  • Deus ex machina

    Papan 12.10.2019 09:16
    Licemjerje
    Bit će zabavno promatrati kako blefer potkopava blefericu, a za za javnost licemjerno upućuju ...
     
  • Deus ex machina

    Crni labud 12.10.2019 08:40
    ......
    Ni švicarci se ne ponašaju ovako bahato.
     
  • Deus ex machina

    Tin 12.10.2019 08:07
    Mala bara puno krokodila
    Eto, i on je konačno skužio njegovo blefiranje. Uskoro bi mogli imati gradonačelnicu i ...
     
  • Deus ex machina

    švicarac 12.10.2019 07:48
    ne možete vi toliko zaraditi koliko mi možemo potrošiti
    nije ni čudo da nema novaca ni za šta drugo, kad se sva ova bulumenta svaki dan samo seljaka ...