Portal Gradonačelnik.hr objavio je rang listu gradova najuspješnijih u namicanju sredstava iz europskih fondova. Lipik, grad s 5.564 stanovnika, povukao je najviše sredstava iz fondova Europske unije po glavi stanovnika, čak 233 kune. Slijede Županja, Rab, Virovitica, Pazin, Velika Gorica, Klanjec, Pleternica, Buzet te Bjelovar. Po ukupnoj svoti prednjači Velika Gorica s 8,4 milijuna kuna. Križevci, grad s 21.000 stanovnika, povukao je u posljednjih pet godina više od 53 milijuna kuna, gotovo jedan godišnji proračun Grada Malog Lošinja ⮞
Gospodarenje otpadom i briga za djecu s teškoćama u razvoju, osiguranje pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama, sportske dvorane i igrališta, arheološka nalazišta, muzeji, interpretativne rute, znanstveno edukativni park, dječji vrtići, bazeni, lokalni promet, dio su duge liste projekata koji jedinice lokalne uprave provode sredstvima dobijenih iz europskih fondova.
Naš prvi od tisuću, Grad Mali Lošinj, u nabrajanju uspješnih gradova nije niti spomenut. Posebno zabrinjava činjenica da je u protekloj godini Grad Mali Lošinj uprihodovao iz institucija i tijela EU samo 17.966 kuna. Premda su građani od gradskih službi informirani o pohvali za transparentnost, nikad nisu informirani o tome koji su prioritetni projekti Grada te koja je njihova uspješnost u natjecanju za europska sredstva. Znamo li da Grad Mali Lošinj zapošljava kadar za pripremu europskih projekata, bilo bi zanimljivo doznati za koje su godine opravdana ulaganja u njihove isplaćene plaće. Za 2018. godinu, znamo to pouzdano, to se nije dogodilo.
Da Grad Mali Lošinj ima potrebe za dodatnim izvorima financiranja, više je nego jasno već nasumičnim nabrajanjem onoga što nedostaje javnom standardu ove zajednice, od temeljnih potreba kao što su zbrinjavanje otpada, sportska dvorana i vrtić pa do autobusnog kolodvora, zatvorenog bazena, organizacije lokalnog prometa. O potrebi za dodatnim izvorima financiranja svjedoči najbolje činjenica da Grad Mali Lošinj sustavno prodaje nefinancijsku imovinu, pa je tako i za ovo godinu proračunom planiran prihod od preko 19 milijuna kuna od prodaje nefinancijske imovine.
Troškarenje, olako trošenje, trošenje s užitkom
Nije potrebno biti financijski stručnjak da bi znao da je posjedovanje zemlje na otocima neiscrpna dragocjenost. Prodajom tog zemljišta zajednica zauvijek gubi vrijednost koju je naslijedila, a ne sama stvorila, gubi položajnu rentu, prihod koji vlasniku prispijeva redovno, a da za to ne mora poduzimati nikakav rad. Zamislimo li osobu koja prodaje svoju djedovinu da bi troškarila, a potom nema za život, jednoglasno ćemo ju proglasiti raspikućom i budalom. Kad gledamo našu lokalnu vlast koja radi to isto, a još k tome ima realnu prigodu koju ne koristi, da ostvari bespovratna sredstva iz fondova Europske Unije, pokazujemo začudan nedostatak kritičnosti i razumijevanja da time gubimo resurs koji je neobnovljiv, koji je time zauvijek izgubljen za nadolazeće generacije. Otočani, kojima je prodajom stvorena konkurencija u vlastitom mjestu, moći će samo promatrati kako plodove položajne rente uživaju poželjni investitori, kojima je sve rasprodano za malo jednokratne, kratkotrajne koristi.
Koje su to jednokratne i kratkotrajne koristi koje je vlast ostvarila prodajom obiteljskog srebra – ne svojeg privatnog, dakako, za to su dovoljno pametni, nego obiteljskog srebra ove zajednice – može se pronaći u revizorskim izvješćima za 2009, 2010, 2011, 2013 i za sve godine u kojima je Državna revizija pregledala poslovanje Grada Malog Lošinja.
„Dio prihoda od prodaje zemljišta i poslovnih objekata te prihoda od tekućih i kapitalnih pomoći u ukupnom iznosu 1.170.546,00 kn nije utrošen za propisane namjene", stoji u revizijskom nalazu za 2011. godinu.
„Revizijom obavljenom za 2010. utvrđene su nepravilnosti koje se odnose na trošenje dijela prihoda od prodaje nefinancijske imovine. Dio prihoda od prodaje nefinancijske imovine u iznosu 1.357.647,00 kn nije utrošen za zakonom propisane namjene."
„Revizijom obavljenom za 2009. su utvrđene nepravilnosti koje se odnose na trošenje prihoda od komunalnog doprinosa i prodaje nefinancijske imovine u skladu s propisanim namjenama, poduzimanje mjera za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda, te uređenje ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju u skladu sa zakonskim propisima."
„Dio prihoda od komunalnog doprinosa, prodaje nefinancijske imovine te spomeničke rente u iznosu 1.540.921,00 kn nije utrošen za propisane namjene, već za tekuće proračunske potrebe."
I tako iz godine u godinu. U svakom revizijskom izvješću stoji i to da prethodnom revizijom utvrđene navedene nepravilnosti nisu otklonjene. Grad Mali Lošinj iz jednog u drugo i svako sljedeće revizijsko izvješće dobiva uvjetno mišljenje. Zato što se ponaša kao onaj hipotetski vlasnik koji rasprodaje i troškari, ona svima bjelodano jasna raspikuća i budala.
Kazne
Ovakva politika lokalne vlasti u direktnoj je vezi s nesposobnošću namicanja sredstava EU i očigledno niske motivacije da se na to usredotoči. Prodaja nefinancijske imovine povlači sa sobom brojne radne ručkove i dogovore. Nosi sa sobom masti i časti. Implementacija pak projektnih prijedloga donosi rad, frustracije, ulaganja, stalne kontrole i transparentost. Jasno je da je prodaja imovine, naše zajedničke imovine, predaja položajne rente, lakša i lukrativnija nego pisanje i provedbe projekata. Jednako je tako jasno da punjenje proračunskih rupa prodajom nefinancijske imovine neće nikad dovesti do zadovoljenja javnih potreba niti da od tako stečenih prihoda otočani mogu očekivati dječji vrtić, sportsku dvoranu niti autobusnu stanicu.
Ono što građani ubuduće mogu očekivati, nastavi li Grad Mali Lošinj dosadašnju praksu, plaćanje je kazni za od 20.000 do 50.000 kuna za subjekte revizije, odnosno od 2.000 do 20.000 kuna za njihove zakonske predstavnike. Zakon o Državnom uredu za reviziju, donesen u ožujku ove godine, predviđa kazne za onoga tko ne dostavi plan provedbe naloga i preporuka, odnosno ne provede naloge i preporuke dane u izvješću o obavljenoj reviziji u rokovima i na način naveden u planu provedbe naloga i preporuka.
Naravno, nije dovoljno očekivanje građana da vjeruju kako je Državni ured za reviziju prestao biti krezubi tigar i da očekuju kako će prijave i kazne onih koji ne posluju sukladno zakonima disciplinirati lokalnu vlast. Više od toga, važno je da za uspješnost i omiljenost svojih lokalnih predstavnika i izvršne vlasti uspostave jednostavan i mjerljiv kriterij: koliko su projekata uspjeli smisliti i realizirati bespovratnim novcem Europske Unije.
Komentari:
Među gradonačelnicim a malih gradova koji brojem fanova itekako pariraju onim velikima su i Ante Pranić iz Vrgorca, Ana-Marija Petin iz Orahovice i Ana Kučić iz Malog Lošinja
24sata.hr/.../...
jer to niti za dvije mjesečne bruto plaće
Vjerojatno se šališ kad govoriš o dvije plaće. Grad Mali Lošinj povisio je plaće svojih službenika, a viša stručna savjetnica za sve i svašta i fondove EU sigurno nema takvu plaću kakva je pretpostavljena komentarom SN .
[GRAD MALI LOŠINJ I GRADONAČELNICA ANA KUČIĆ PRIMJER IZVRSNOSTI U KOMUNIKACIJI S GRAĐANIMA PUTEM DRUŠTVENIH MREŽA]
U istraživanju portala Gradonačelnik.h r Grad Mali Lošinj i gradonačelnica našli su se u samom vrhu među primjerima izvrsnosti u komunikaciji s građanima putem društvenih mreža. Ovo istraživanje izazvalo je veliko zanimanje i pažnju javnosti zainteresirane za pozitivne trendove i projekte koji se provode na lokalnoj razini pa su ga tako prenijeli i brojni drugi mediji.
Komunikacijom preko Facebooka nastojimo se dodatno otvoriti prema našim sugrađanima, ali i prema gostima koji rado prate naše objave! #anakucic #losinj
A na donjem linku je članak na navedenom portalu iz kojeg se vidi da u njemu nema ni traga od ovog što je nadrobljeno na Aninom fejsu, nego samo "Kad su službene stranice gradova u pitanju, najveći broj fanova, preko 34.400, ima Grad Rijeka, na drugom je mjestu Grad Dubrovnik sa gotovo 14 tisuća, potom Krk, Požega, Sisak, Pula, Samobor, Mali Lošinj, te Koprivnica."
gradonacelnik.hr/.../...
Pričaju ljudi i ovo i ono, neki kažu da je kao sada more čisto. Ne znam za more, ali plaža je još uvijek prljava, nije za uporabu. Ne znam kome vjerovati, nigdje ni na gradskom webu ni na fejsu nema službene objave.
Slaba je to komunikacija.
Ovo se dešava kada pričaš jedno a radiš drugo, pa se nađeš u raskoraku sam sa sobom.
Pitam se je li ovo lažno oglašavanje ili prešućivanje istine.
A kada pregledate profile trojice spomenutih gradonačelnika i usporedite ih sa Aninim profilom, vidite da su oni tri svjetlosne godine ispred Anine bombonijere.
Glavno je izokrenuti istinu, sebe staviti u prvi plan i sve prezentirati u svoju korist.
I uživati u pohvalama kao na pr:
Želja, znanje, razumjevanje i ljubav prema otoku i njegovim stanovnicima čini te pravim kandidatom, volja za radom i pogledom u bolju budučnost koja če postati sadašnjost vrlo brzo pod tvojom kapom ukazuje da postoji šansa za bolje sutra koje svi zaista dugo čekaju i zaslužuju. Rijetko kada se ukaže prava prilika , sada je prilika , a na nama je da je zgrabimo i kada se to desi svi zajedno uz tebe krečemo u bolje sutra!
Nije mi jasno, jel to netko za ozbiljno misli ili se dobro za.ebava?
Je li to je taj primjer izvrsnosti u komunikaciji sa građanima kojom se hvale u prethodnoj objavi?
Naš prvi od tisuću, Grad Mali Lošinj, u nabrajanju uspješnih gradova nije niti spomenut. Posebno zabrinjava činjenica da je u protekloj godini Grad Mali Lošinj uprihodovao iz institucija i tijela EU samo 17.966 kuna. Premda su građani od gradskih službi informirani o pohvali za transparentnost , nikad nisu informirani o tome koji su prioritetni projekti Grada te koja je njihova uspješnost u natjecanju za europska sredstva. Znamo li da Grad Mali Lošinj zapošljava kadar za pripremu europskih projekata, bilo bi zanimljivo doznati za koje su godine opravdana ulaganja u njihove isplaćene plaće. Za 2018. godinu, znamo to pouzdano, to se nije dogodilo.
"Parkleti gradske ulice pretvaraju u mjesto susreta i druženja sa susjedima, a bečka gradska uprava pomaže građanima pri njihovom dizajniranju i izgradnji. Zahvaljujući tome bečke ulice su trenutno bogatije za već tridesetak dnevnih boravaka na otvorenom! Na stranicama projekta CityMaking! Wien mogu se dobiti sve potrebne informacije, savjeti i pravila za izgradnju parkleta, a na interaktivnoj karti Beča može se provjeriti gdje ih sve je moguće izgraditi. Svi prostori koji imaju potencijal za izgradnju parkleta na karti su označeni zelenom bojom, a jedan od uvjeta je da građani žive u zgradi ispred koje ga žele podići."
Objava na FB stranici Čovjek po mjeri otoka s linkom na članak
Kultura življenja: Grad Beč potiče građane na izgradnju vlastitih parkleta
ekovjesnik.hr/.../...