Gradonačelnicu Grada Malog Lošinja ništa neće obeshrabriti u naumu da odluku Ustavnog suda prema kojoj cresko-lošinjski vodovod neće biti pripojen krčkom prikaže kao svoju pobjedu. Iako ona s tim nema apsolutno ništa. No već u naslovu objave na Otoci.net pripremljen je šlagvort za samohvalu i svojatanje zasluga ⮞
Od pripajanja cresko-lošinjskog vodovoda krčkom neće biti ništa! Ustavni sud je ukinuo Uredbu o uslužnim područjima prema kojoj je cresko-lošinjski vodovod tebao pripasti uslužnom području 26 kojim bi se u naravi pripojio većem krčkom vodovodu.
No kako je već u naslovu objave na Otoci.net pripremljen šlagvort za samohvalu i pripisivanje zasluga, kojih zapravo nemaju, vlastima gradova Cresa i Malog Lošinja i prije „slušanja na radiju" serviram činjenice koje – naravno – neće omesti gradonačelnicu u nakani da si pripiše zasluge za „spas" našeg vodovoda. Tako je na portalu Otoci.net odmah po dojavi iz ureda gradonačelnice i objavi sažetka odluke kojom se ukida sporna Uredba objavljena vijest pod naslovom „Ustavni sud odbacio pripajanje cresko-lošinjskog vodovoda krčkom". No nije – naravno – ustavni sud odbacio pripajanje cresko-lošinjskog vodovoda krčkom već je ukinuo nezakonitu Uredbu kojom se ima formirati 41 uslužno područje. Iz sugestivnog sročenog naslova neoprezan čitatelj mogao bi zaključiti da se ustavni sud bavio samo cresko-lošinjskim vodovodom.
Prijedozi oporbe dočekani na nož
Gradonačelnicu neće ništa obeshrabriti u naumu da ovu odluku Ustavnog suda prikaže kao svoju pobjedu iako ona s tim nema apsolutno ništa. Mogućnost pripajanja našeg vodovoda krčkom Anu Kučić uopće nije zanimalo sve dok oporbeni vijećnik Mario Franković i ostala lošinjska opozicija nisu optužila gradonačelnicu za nedopustivu pasivnost. No nakon što je opozicija predložila izvanrednu sjednicu Gradskog vijeća na kojoj je predložila mjere za borbu protiv pripajanja vodovoda, gradonačelnica i njena većina u Vijeću se obrušila na prijedloge oporbe proglasivši ih diletantskim, pogrešnim i uperenim na rušenje pravnog poretka. U pokušaju da neutralizira učinak izvanredne sjednice na zahtjev oporbe gradonačelnica je odgovorila besmislenim sazivanjem zajedničke sjednice gradskih vijeća Gradova Cresa i Lošinja u Osoru. O tome je na ovom portalu objavljen članak pod naslovom Zajednička sjednica Gradskih vijeća, ritualna. Vrijedi ga pročitati, danas možda više nego kad je objavljen.
Kad Vlada fingira javno savjetovanje kao i Grad Mali Lošinj
Iako je gradonačelnica optužila oporbu za diletantizam i rušenje pravnog poretka zbog predloženih mjera Ustavni sud je dokazao da je lošinjska oporba bila na pravom tragu, a da su gradonačelnica i njena većina u GV diletanti.
Iz sažetka odluke o ukidanju Uredbe je vidljvo da je Ustavni sud ukinuo Uredbu iz dva razloga, jedan je formalni, a drugi suštinski ili materijalno pravni. Formalni razlog je nezakonito javno savjetovanje (e-savjetovanje). Ustavni sud je utvrdio da je Vlada na temelju članka 7. stavka 6. ZoVU-a Uredbu trebala donijeti nakon provedenog savjetovanja s jedinicama lokalne samouprave, županijama i javnim isporučiteljima vodnih usluga, ali i da je nesporno da je izvješće o provedenom e-savjetovanju objavljeno nakon stupanja Uredbe na snagu (8. siječnja 2022.).
Iz smušenog, gotovo suludog obrazloženja Vlade, kao da je pisano u lošinjskoj gradskoj upravi, Ustavni sud zaključuje da je Vlada svjesno i namjerno čekala protek roka za objavu izvješća o provedenom e-savjetovanju što se nikako ne može smatrati dobrom praksom i postupanjem u skladu i sa svrhom zbog kojih je savjetovanje propisano člankom 11. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama – obvezno.
Ustavni sud ocjenjuje nespojivim s vladavinom prava i standardima dobre uprave da se izvješća o provedenom e-savjetovanju objave nakon stupanja propisa na snagu.
Objava izvješća o provedenom e-savjetovanju nakon stupanja propisa na snagu protivna je svrsi zbog koje se provodi e-savjetovanje. Ustavni sud stoga ocjenjuje da Vlada u postupku donošenja Uredbe nije postupila u skladu sa standardima koje nameće Ustav, Kodeks i članak 11. stavak 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
To kaže Ustavni sud. A isto to tvrdila je i lošinjska oporba u svojim materijalima. Tako se u obrazloženju razloga za sazivanje sjednice Gradskog vijeća navodio problem nezakonotg postupka javnog savjetovanja. Citram dio obrazloženja oporbe koji se nalazi u materijalima i koji se odnosi na javno savjetovanje.
„Zakonom o vodnim uslugama propisano je u članku 7. stavku 6. da Vlada Republike Hrvatske uredbom o uslužnim područjima uspostavlja uslužna područja i određuje njihove granice, te da se uredba donosi nakon savjetovanja sa jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i javnim isporučiteljima vodnih usluga. Vlada RH je postupila po Zakonu o pravu na pristup inofrmacijma te je provela javno savjetovanje. Uredba o uslužnim područjima donijeta je 30. prosinca 2021. godine i objavljena je u NN broj 147/2021. Navodno je provedeno i savjetovanje s jedinicama lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave i javnim isporučiteljima vodnih usluga u razdoblju od 22. rujna do 7. listopada 2021., ali ovo Gradsko vijeće kao predstavničko tijelo nije imalo nikakva saznanja o tome pa onda ni priliku iznijeti svoj stav po pitanju uspostavljanja uslužnog područja broj 26. O provedenom javnom savjetovanju s javnosti uopće ne postoji obvezatni izvještaj o savjetovanju, a o navodnom savjetavanju s jedinicama lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave koje je provedeno, opet navodno, od 22. rujna do 7. listopada 2021., za koje također ne postoji ili bar ovom Gradskom vijeću to nije poznat izvještaj o tom savjetovanju. Zbog toga smatramo da savjetovanje koje je propisano Zakonom nije uopće provedeno odnosno na taj način nije osigurana pravilna primjena zakonske odredbe u ovom konkretnom slučaju."
Nije bitna količina već održivost i priuštivost
Suštinski razlog zašto je Ustavni sud ukinuo Uredbu odnosi se na osnovni zakonski preduvjet o ekonomskoj opravdanost poslovanja isporučitelja. O tome u sažetku odluke Ustavni sud:
„... ponavlja da se donošenjem Uredbe trebao postići primarni legitimni cilj određen ZoVU-om, a uslužna područja trebala su biti uspostavljena na način da se osigura povrat troškova od vodnih usluga, da se uspostavi javni isporučitelj vodnih usluga sposoban za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ZoVU-om, te da se održi poslovna samoodrživost, financijska stabilnost i visoki stupanj učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga (članak 7. stavak 1. ZoVU-a)... Međutim, Vlada u Uredbi nije navela nikakve razloge i nije obrazložila jesu li uspostavom uslužnih područja, formiranih na način propisan Uredbom, ispunjeni kriteriji propisani člankom 7. stavkom 1. ZoVU-a kao i hoće li se Uredbom postići primarni legitimni cilj određen ZoVU-om....Uzimajući u obzir prigovore predlagatelja proizlazi da legitiman cilj koji se ZoVU-om želi postići, a to je osiguranje priuštivosti cijene vode stanovnicima i poslovnim korisnicima te kvantitativna i kvalitativna dostupnost vode i usluga odvodnje, uz poštivanje načela iz članka 5. ZoVU-a (trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito obavljanje djelatnosti vodnih usluga) uopće ne proizlazi iz sadržaja Uredbe."
Takav stav iznosila je i oproba u svojim materijalima koje su gradonačelnica i njena poslušna većina popljuvali. Tako je u obrazloženju prijedloga odluke o upućivanju zahtjeva Vladi da izmjeni Uredbu oporba navela, citiram:
„Ono što jest važnije od loše i neprecizno određenih minimalnih graničnih količinskih kriterija, a ima ih tri, jest suština tog kriterija. U podlozi tog kriterija jest jedini logičan kriterij, ekonomska opravdanost poslovanja isporučitelja. Osim količinskog kriterija za izuzetak, unutar kojih je količina isporuke VIOCL, zakon dodatno određuje za izuzetke dva kriterija priuštivosti. A to su da cijena vode, što uključuje cijenu vodnih usluga, naknadu za razvoj, naknadu za korištenje voda i naknadu za zaštitu voda, u godini koja prethodi godini donošenja uredbe iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona, ne prelazi 1,50 % neto raspoloživoga godišnjeg dohotka kućanstva i – da, nakon provedbe višegodišnjeg programa gradnje na tom uslužnom području, cijena vode, što uključuje cijenu vodnih usluga, naknadu za razvoj, naknadu za korištenje voda i naknadu za zaštitu voda, neće biti veća od 3 % neto raspoloživoga godišnjeg dohotka kućanstva. Svoju opravdanost VOICL je dokazao kao nositelj projekta poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture anglomeracija Cres, Martinšćica, Nerezine, Mali i Veli Lošinj čija je ukupna vrijednost 486.593.040,00 kn, koji projekt je sufinanciran od strane EU iz Kohezijskog fonda.„
Bez obzira na navedene činjenice gradonačelnica će zasluge za spas cresko-lošinjskog vodovoda pripisati sebi iako za to nema niti trunke zasluga. U tome će joj svakako pomoći mediji koji primaju izdašna novčana sredstva za objavljivanje velikih uspjeha fantastične gradonačelnice. Uvod je dat naslovom na portalu Otoci.net. Čekamo gostovanje na radiju Jadranka ...
Komentari:
otoci.net/.../...
Ali ne treba ozbiljno raditi, važno je kreveljiti se po fejsu i trkeljati na radiju. To je ključ uspjeha na "otoku njenih djedova".
Ono što u emisiji nije rečeno, niti je nadobudni novinar gradonačelnicu uopće pitao je, zašto je gradonačelnica a priori odbacila prijedlog oporbe kad sama ne zna bolje. Da sama ne zna bolje indirektno je priznala jer je u Osoru organizirala cirkusku predstavu na čelu sa odvjetnikom koji je složio nekakvu tužbu koju je ustavni sud vrlo jednostavno odbio kao besmislenu. U emisiji također nije rečeno ni to da će odvjetničke troškove snositi građani, porezni obveznici.
A on je na otoci.net odgovorio Komenta r gradonačelnice je ispod svake razine i govori sam za sebe. Ona je osoba koja misli da protiv nje na Lošinju postoji teorija urote
otoci.net/.../...
Svaki taj sukob ima na kraju jako konkretne (u financijskom smislu) dobitnike i gubitnike. Nekome bi sigurno propao siguran posao. Nekome bi se strmoglavila vrijednost nekretnina zbog buke trajekata i lučke vreve... A ovaj što vrijeđa ("glupko") zanimljivo je kako ga nikad nema da to napiše pod ostalim člancima gdje stalno komentatori trolaju. Jedino kad se "nedodirljive" takne, e tad proradi...
Riječ je o bitnom tijelu koje, primjerice, odlučuje kako će se upotrijebiti dobit Vodovod. Koji član krim - organizacije će dobiti krčki vodovod na upravljanje?