Znanje više nije javno dobro i opće pravo svakoga čovjeka

Besplatno obrazovanje za sve

Mate Kapović

U Hrvatskoj je nekoć fakultetsko obrazovanje bilo besplatno tj. financirano kroz porezna izdvajanja građana. Danas gotovo 60% hrvatskih studenata plaća za svoj studij (unatoč tome što porezna izdvajanja za obrazovanje nisu smanjena).

Kaže se da studenti koji plaćaju studij studiraju za svoje potrebe. Ali zar 60% studenata može studirati „za svoje potrebe"? Ima li to smisla? Zapravo je posrijedi nešto drugo. Školarine su uvođene postupno, prvo za mali broj studenata pa sve veći, sve dok nije došlo do toga da većina zapravo plaća za studij.

Tako i dolazimo do podatka da se od 1991. do 2004. broj studenata koji plaćaju studij povećao za 10 puta više nego što se povećao ukupni broj studenata (814% prema 82%). Dakako, uza sve to ide i neprestano povećavanje iznosa školarinâ koje su sad već više od prosjeka iznosa školarina u EU.

Zadnji je udar na nekim fakultetima izvršen preko bolonjske reforme. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, primjerice, prema planu, od dogodine neće samo 50% preddiplomaca (1.-3. godina) plaćati 6 000 kn na godinu, nego će i svi diplomci (4.-5. godina) plaćati 4 000 kn godišnje. Osim toga, „zbog krizne situacije postoje velike intencije povećavanja školarinâ". Pridoda li se tome da godina prosječnog postdiplomskog studija na istom fakultetu stoji 20 000 kn godišnje, jasno je da su sve priče o „društvu znanja" obične floskule. Od iduće godine će još više studenata plaćati svoj studij. Daljnji će ciljevi biti proširiti plaćanje školarinâ na sve studente, o čemu se već sasvim otvoreno govori, i zatim naglo dizanje cijena (kao što se događa u Velikoj Britaniji).

Sasvim je očito da visoko obrazovanje sve više postaje dostupno samo bogatima, što je pogubno ne samo za neimućne, nego i za društvo u cjelini. Kako očekivati napredak društva ako se obrazuju bogati a ne sposobni? Kako očekivati napredak društva ako visoko obrazovanje postaje sve nepristupačnije? Studentima se u zamjenu obećavaju „povoljni krediti". Kao da je nekome, uz kredite koje će ionako morati u životu dizati za kupovinu stana i auta, i uz činjenicu da velik broj ljudi ionako stalno životari na dug, doista utjeha to što će na kraju fakulteta, ako uopće bude mogao dići kredit, ostati s dugom koji će otplaćivati još 10 godina? Kako nekom objasniti da mora plaćati sve veće školarine iako mu one nakon toga čak ne jamče ni bar donekle pristojnu plaću? Kako mu objasniti da mora plaćati školarinu od uskoro sigurno i po 10 000 kn da bi poslije radio u osnovnoj školi za četiri i nešto tisuća kuna? U konačnici sve vodi komercijalizaciji visokoga školstva i njegovu podvrgavanju interesima privatnoga kapitala a ne interesima cijeloga društva. Znanje više nije javno dobro i opće pravo svakoga čovjeka.

Obrazovanje je postalo roba, kao što je i predviđeno ugovorom GATS (General agreement on trade and services) koji je Hrvatska bez ikakvih ograda potpisala ne potrudivši ga se čak ni prevesti. 

Srozavanje i komercijalizacija visokoga školstva ne događa se slučajno i ne može se izdvajati iz šire političko-gospodarske slike Hrvatske. Država je 50 godina imala novaca za besplatno obrazovanje (i, primjerice, za zdravstvo), a onda je odjednom, unutar toliko „efikasna" tržišnog modela, tih novaca jednostavno „ponestalo". Tu se jasno vidi koji su prioriteti ovoga sustava i države. U Hrvatskoj se, kroz neoliberalnu ekonomsku politiku koju zastupaju sve srednjostrujaške hrvatske stranke, posljednjih 20 godina sustavno uklanjaju svi oblici društvenih i ekonomskih prava, što je najočitije u primjeru školstva, zdravstva (gdje se uvode participacije, srozava se kvaliteta usluge i na svaki se način pogoduje privatnom sektoru) i radničkih prava (gdje sve više i više ljudi radi na određeno, radi prekovremeno bez naknade itd.).

Država je nakon 1990. brutalno opljačkana u procesu privatizacije - prvo su uništena ili prisvojena za privatne interese brojna poduzeća, tvornice, hoteli itd., a sada se to isto nastavlja sa zemljištem te uskoro i vodenim površinama. Nekoć zajedničko blago svih nas danas je razgrabljeno između domaćih novokomponiranih tajkuna i stranih kompanija. U bescjenje su prodane banke, prodan je HT, prodana je INA, upropaštena Pliva, poklonjeni hoteli, brodogradilišta samo što nisu dokrajčena... Država, osim što je opljačkana privatizacijom i što je time izgubila sve ono što joj je nekoć donosilo profit, grca u korupciji i živi na dug.

Treba li se onda čuditi što smo sada u ovakvoj situaciji kada su strani izvori financijâ presušili zbog ekonomske krize? Naravno, političko-poslovna elita će pokušati ono što su oni sami zakuhali, kako bi si omastili brk, prebiti preko leđa onih koji su za ovakvu situaciju najmanje krivi - običnih ljudi, radnikâ, seljakâ i umirovljenikâ. Kaže se - nema novaca, moramo štedjeti. Kriza postaje idealna isprika za daljnje smanjivanje socijalnih i ekonomskih prava. Ta jasno da nema novaca kad ste ga sami prigrabili! Kaže se - teška su vremena, moramo svi skupiti glave skupa i zajedno ovo preživjeti.

Ali nismo svi zajedno u tome! Jasna je podjela između običnih ljudi - radnikâ, seljakâ, umirovljenikâ, studenata, koji za ovakvu situaciju ni najmanje nisu krivi, i onih koji su nas u ovakvu situaciju doveli - političke i poslovne elite, predvođene bahatim sabornicima i parazitima iz HUP-a, koja, unatoč krizi, uživa u svojim jahtama i vilama. Zašto bismo dopustili da se sve i opet prebije preko naših leđa? Zašto se, umjesto da se smanjuju plaće radnicima, ne bi uveli porezi na imovinu, luksuz i kapitalnu dobit? Zašto država koja je pred financijskim kolapsom mora za pozajmicu moljakati banke koje je ona prije nekog vremena sama osnovala i kojima upravo država, preko HNB-a, osigurava likvidnost? Ako država nema novaca, nije li onda logičnije te iste banke u stranom privatnom vlasništvu, koje izvlače goleme profite iz Hrvatske, nacionalizirati? Ne rade li upravo to u ovom trenutku silne zemlje na zapadu? Jesu li bitniji profiti bogatih multinacionalnih korporacija ili opstanak čitave države? Ako je situacija radikalna, zašto doista ne ići s radikalnim potezima, ali ne na štetu većine građana?

Vraćajući se na obrazovanje, opasnost nije samo u već sada prevelikim i mnogima nedostupnim školarinama i drugim troškovima studiranja koji tako omogućavaju perpetuiranje socijalnih nejednakosti. Problem je u tome što će školarine, ne stane li se tome već sada na kraj, rasti sve više i više. Problem je u tome što se sveučilište i bez brzorastućih školarina sve više komercijalizira, podvrgava privatnom sektoru i njegovim potrebama te se sve više bavi menadžmentom i profitom umjesto znanošću, obrazovanjem i istraživanjem. Povećanje školarinâ je zapravo pogodovanje privatnom sektoru koji sve više jača u Hrvatskoj.

U svijetu je izvoz visokog obrazovanja novi trend. Gomila američkih i drugih zapadnih sveučilišta već ima svoje ispostave po čitavom svijetu. Prodaja visokog obrazovanja se pokazala kao vrlo isplativa vrsta poduzetništva. Pretpostavimo da se ovakva politika visokoga obrazovanja u Hrvatskoj nastavi, da svi studenti, oni koji imaju novaca ili koji su spremni ući u dužničko ropstvo, počnu plaćati školarine koje narastu do recimo svote od 25 000 kn ili slično za godinu dana. U takvoj situaciji privatni fakulteti, kojih će biti sve više i više i na kojima će cijene biti slične onima na javnim, nekoć besplatnim, fakultetima, izgledaju sve primamljivije. S tim će dakako ići i srozavanje kvalitete državnih fakulteta jer će najbolji profesori prelaziti za veće plaće na privatna učilišta (to se primjerice dogodilo sa studijima ekonomije u Njemačkoj), a, osim toga, kvaliteta će se državnih fakulteta namjerno srozavati da bi se pogodovalo privatnom sektoru (koji će dakako i sâm bivati financiran djelomično od države).

Ako vam ovakav neoliberalni plan izgleda kao znanstvena fantastika, treba se samo prisjetiti Zakona o visokim učilištima iz 2000. godine koji je predlagala tadašnja tobože socijaldemokratska (!) vlast, koji je na sreću propao, a koji je vrlo otvoreno predlagao i nagoviještao liberalizaciju, deregulaciju i privatizaciju hrvatskih sveučilišta. Treba raskrinkati i mit o tobožnjoj automatskoj superiornosti privatnih sveučilišta (i uopće privatnih poduzeća). Taj mit pada u vodu čim se pogleda brojna svjetski poznata i ugledna, javna (i besplatna!) sveučilišta u skandinavskim zemljama ili kad se pogleda na što sliči većina hrvatskih privatnih fakulteta ili srednjih škola. Takve su privatne institucije u Hrvatskoj većinom vrlo slaba ugleda i na glasu kao učilišta na kojima se „ne padaju godine".

Treba se na svaki način protiviti ovakvoj politici koja radi u korist manjine a na štetu većine. Svima dostupno znanje i obrazovanje su jedan od ključnih elemenata za izlazak iz ovakve situacije. Stoga treba tražiti više ulaganja u obrazovanje i znanost i povratak besplatnoga obrazovanja za sve te trenutno ukidanje svih vidova školarinâ i plaćanjâ u visokom obrazovanju, uključujući i postdiplomske studije. Krajnje je vrijeme da glas protiv sustava koji radi suprotno od naših zajedničkih interesa dignu ne samo studenti, koji su se već počeli buditi, nego i profesori. Samo od sebe se ništa neće dogoditi niti će se bez borbe išta postići.

Povezano:
Znanje više nije javno dobro i opće pravo svakoga čovjeka
Kriza kao izlika za smanjenje plaća
Praznik rada

Komentari (18)

Komentira Glasnik HDZ 03-05-2009 11:32,   ... Bravo mladići i djevojke, bravo naša mladeži! Potpuna podrška vašim ciljevima i idealima! Socijalno osjetljivo vas podržavamo!   » Odgovorite na komentar...   Komentira Biračica 03-05-2009 11:33,   ... A tko tek od stranaka ima muda javno podržati besplatno školovanje?   » Odgovorite na komentar...   Komentira Antiimeprijalistička akcija 03-05-2009 11:47,   ... U hrvatskom javnom prostoru u posljednje vrijeme su se pojavile dvije inicijative o kojima niti jedna od stranaka, političara i kandidata ne samo da nije svojim velevažnim mišljenjem počastila javnost, kako to inače običavaju uz velike fotografije, nego su se dobro čuvali da kažu bilo što, pa čak i upitani o tome.     Jedna od njih je ova studentska inicijativa, o kojoj doduše premijer i ministar nisu mogli izbjeći svoje izjave, ali se sve političke opcije dobro čuvaju da im dadu i riječ podrške. Druga je inicijativa ateistički zahtjev za realizaciju prava na javno izražavanje, o čemu se nisu očitovale niti institucije prozvane i pozvane, te javnim novcem plaćene za obavljanje uloge zaštite temeljnih ljudskih i građanskih prava i sloboda.    Situacija u Hrvatskoj ipak prestaje biti jednoumna i jednoglasna i pred nama je razdoblje dizanja glasa i postavljanja pitanja kako smo dozvolili da nam se sve to desi, dok smo mirno uživali u novom konzumerističkom raju i svojim novim igračkama, Big Brother-u i ostalim reality show-ovima te novim i novim rasprodajama.    Sada kada shvaćamo da smo najjeftinija roba upravo mi sami, a da obećanja blagostanja vrijede samo za onaj svijet, vrijeme je za pobunu!   » Odgovorite na komentar...   Komentira Mladež HDZ 03-05-2009 11:51,   ... Naravno da situacija nije za sve studente jednaka. Oni lošinjski su socijalno osjetljivom politikom Hrvatske demokratske zajednice na lokalnoj razini oslobođeni vraćanja svih svojih studentskih kredita i stipendija. Ono, dakle, što studenti traže na razini cijele Hrvatske, lošinjski studenti dobili su od svoga grada: za njih školovanje plaćaju lošinjski porezni obveznici.   » Odgovorite na komentar...   Komentira birač 03-05-2009 11:56,   ... Pravo kvalitetno znanje uvijek se skupo plaćalo. Zato države propadaju jer 50 godina besplatno školuju neproduktivne studente koji studiraju po 15 godina i još uvijek imaju 2 ispita za dat jer tamo mu se zamjerio neki profesor . Platite adekvatno prfesore pa će te imati kvalitetno obrazovanu populaciju!   » Odgovorite na komentar...   Komentira Profesor 03-05-2009 12:35,   Nalov Podržavanje antiintelektualne klime, stvaranje maloumnih konzumenata, sitnih nacionalista i zavidnih susjeda je širi kontekst i Lošinja i RH. Stalno ponavljana mantra da je privatno, (privatizirano) mjerilo kvalitete uz efikasnost pokazalo se prevarom. Ova akcija ima dublju i širu poruku. Greška je sistemska, imanenntna je sustavu. Odnosno mi ju prepoznajemo kao grešku, ni političari ni todorići ne, ni stranačke politike...I nije točno da se pravo, kvalitetno znanje skupo plaća.To je isto neoliberalna laž internalizirana od današnjih građana(konzumenata).   » Odgovorite na komentar...   Komentira Aktivistica 03-05-2009 12:41,   Jedan svijet, jedna borba http:// slobodnifilozofski.bloger.hr/- biraču da se malo informira, pogotovo neka pročita Često postavljena pitanja što je kratka škola aktivizma, ali i humanog, odgovornog i intelektualnog djelovanja   » Odgovorite na komentar...   Komentira Radnik 03-05-2009 13:04,   Bez komentara T-Hrvatski Telekom je u prvom tromjesečju 2009. ostvario rast prihoda za 1,7 posto (na 2,07 milijardi kuna) uz istovremeni rast dobiti za 6,4 posto (na 583 milijuna kuna).Broj pretplatnika T-Mobilea povećao se za 13,4 posto na 2,78 milijuna, a tržišni udjel prema broju SIM kartica iznosio je 46,1 posto. Ukupni prihodi T-Mobilea su se povećali za 6,6 posto na 990 milijuna kuna. Prihodi od postpaida povećali su se za 5,7 posto na 567 milijuna kuna, odnosno iznose 57,2 posto prihoda T-Mobilea- pa si vi mislite ili kritizarje studente.I što kažeš ti gore, pravo kvalitetno znanje uvijek se skupo plaća. Bez obzira što svi znamo ( Zna se) kako je privatizacija napravljena, kako Sanader kupuje blindirane aute, podržavamo kapitalističke svinje u daljnjem pljačkanju nas radnika i naše djece. I još podržavamo vlast koja privatizira zdravstvo. Bez komentara.   » Odgovorite na komentar...   Komentira birač 03-05-2009 13:12,   ... Evo jednog dobrog komentara o besplatnom obrazovanju  Temeljna lekcija funkcioniranja države    Fundamentalna neobrazovanost očituje se u tom glavnom zahtjevu i, koliko god glupa bila činjenica da se ljudima koji pretendiraju na visoka društvena mjesta moraju objašnjavati najjednostavnije stvari, idemo učiniti upravo to. Ne postoji, naime, besplatno obrazovanje. Sve obrazovne ustanove imaju troškove, koje netko mora pokriti. U Hrvatskoj, u velikoj većini slučajeva, te troškove pokriva ministarstvo obrazovanja. Kad kažemo ministarstvo obrazovanja, mislimo na državni proračun. Kad kažemo državni proračun, mislimo na porezne obveznike.     Što će reći, ako ste vi student engleskog i portugalskog jezika u nekom hrvatskom gradu, studentska prava koja ostvarujete pokrivaju i vaši roditelji i profesori koji vam predaju i poljoprivrednici sa šest razreda osnovne škole i ribari i kamiondžije i "menadžeri" i bankari i svi koji državi plaćaju porez. Dakle, vaše besplatno obrazovanje plaćaju svi oni. Time završavamo lekciju iz poznavanja osnova funkcioniranja države. No, postavimo si jedno drugo pitanje: zašto bismo imali "besplatno" visoko obrazovanje za sve?    Zašto ne bismo imali školarine?    Školarine su odličan mehanizam očuvanja kvalitete visokog obrazovanja. Vrlo jednostavno, studenti koji svake godine moraju namaknuti novčani iznos da bi nastavili studiranje puno su motiviraniji za brz i efikasan završetak studija, što skraćuje hrvatsku tradiciju studiranja do kasnih dvadesetih i vađenja radne knjižice u trideset i drugoj godini života. Time se tržište rada puno brže puni kvalificiranim radnicima, koji brže mogu puniti državni proračun, koji se može usmjeravati prema poboljšanju kvalitete stipendija i državno financiranih mjesta na fakultetima. Vrlo jednostavno.     Usto, studiranje nije nikakvo pravo, nego privilegija koju dobijete ako ste sretni pa vam roditelji mogu financirati studij, ili ju zaradite putem odličnih rezultata u ranijim fazama obrazovanja, studiranjem uz rad, dizanjem kredita koje ćete otplatiti nakon brzo završenog fakulteta itd.     Studentima ovakav sustav očigledno odgovara    Tako je u normalnim državama. U Hrvatskoj, koja ima blizu 200 državno financiranih znanstvenih ustanova, od kojih je većina potpuno bespotrebna, studiranje dođe kao nekakva razbibriga ljudima kojima je krajnji doseg organiziranje prosvjeda na kojima ne znaju za što točno prosvjeduju. Umjesto da se bune protiv cijele one serije razloga zbog kojih je hrvatski sustav visokog obrazovanja obična travestija, hrvatski su studenti u dvije godine uspjeli blokirati Filozofski fakultet u Zagrebu i organizirati prosvjed pred zgradom u kojoj je nekad bilo ministarstvo obrazovanja.     Zašto? Očigledno zato što im takav nekompetentan sustav obrazovanja odgovara. Samo da još ne moraju platiti nekoliko tisuća kuna godišnje. Bilo bi tužno da nije užasno smiješno.   » Odgovorite na komentar...   Komentira Solidarna 03-05-2009 13:25,   Shit of the week Školarine su odličan mehanizam očuvanja kvalitete visokog obrazovanja- prenosi jadni birač misao glupana iz index.hr   » Odgovorite na komentar...   Komentira Dvorska luda 03-05-2009 13:38,   ... Citirani Jovan Dragišić sa www.index.hr ne daje nam temeljnu lekciju o funkcioniranju države, nego temeljnu lekciju o načinu funkcioniranja neoliberalnog koncepta kapitalizma, koji NIJE JEDINI MOGUĆ NAČIN FUNKCIONIRANJA DRŽAVE.   Ova neoliberalna mantra, oličena u besmisleno utilitarnom pitanju Tko će to sve platiti?, u startu implicira stigmatizaciju studentskog zahtjeva kao da je zahtjev za besplatnim obrazovanjem “nerealan” zahtjev kojim “razmaženi” studenti atakiraju na državni proračun koji će morati platiti jadni porezni obveznici u pauzi financiranja ekspedicija u Afganistan, “strateških” mostova i ionako prebogatih vjerskih zajednica. Dakle, kao odgovor na pitanje o tome tko će platiti školovanje, to su naravno platiti porezni obveznici.   Pitanje je to političkih prioriteta o kojima možemo odlučiti u trenutku kad izlazimo na izbore. Ili demonstracije. ILi generalni štrajk. Ili (de)blokadu sveučilišta.   » Odgovorite na komentar...   Komentira Kvaliteta 03-05-2009 13:41,   ... Osim toga, ne postoji nikakva znanstvena potpora tezi o postojanju veze između samostalnog plaćanja studija i akademskih dostignuća. Štoviše, upravo suprotno kaže Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u intervjuu za Novi list u kojemu iznosi podatke o studiji koju su naručili, a "iz koje proizlazi da ne postoji korelacija u uspješnosti među onima koji plaćaju i onima koji besplatno studiraju. Dakle, oni koji plaćaju nisu ništa brži od onih koji ne plaćaju." (Novi list, 11. ožujka 2007.)   » Odgovorite na komentar...   Komentira Zabrinuti pješak 03-05-2009 14:01,   Lijepo Besplatno školovanje  Besplatni stan nakon 24g života  Besplatni javni prijevoz osoba za sve  Besplatna hrana za sve  S U P E R  ... a može li to tako?    ako analiziramo gornje jedino besplatan prijevoz nitkone može zlorabiti.. pa se ja za isti svesrdno zalažem u svrhu smanjenja zagadjenja ali i gužvi na cestama.  Ako govorimo o besplatnom sveučilišnom obrazovanju - moram reči DA, ali u kvotama... jer blago nama ni u socijalizmu nije bilo besplatno nego samo za one koji su se uspjeli upisati... kako danas Bolonjez predvidja veci broj VSS-a tako moramo prihvatiti i mehanizme naplate viška...a da Skandinavija.... imamo mi još jahati do tamo   » Odgovorite na komentar...   Komentira Dvorska luda 03-05-2009 17:24,   ... Jasno je da ne može postojati besplatna hrana, školovanje, stan, prijevoz .... Isto je tako jasno da je prozirna laž kada nam se svakodnevno servira da su neupitni zakoni tržišta i bespoštedna utakmica i to NAKON što je opljačkana većina društvene imovine pa je priča o jednakom startu za sve samo način da se uvede novo društveno pravilo: za bogate prema njihovim potrebama, a za siromašne prema učinku.    Srećom i povijesno iskustvo i današnji primjeri različitih zemalja pokazuju nam da postoji i da može opstati model socijalne države. Školovanje, dakle, na račun poreznih obveznika, kako osnovnoškolsko i srednjoškolsko, tako i visokoškolsko je model koji nije utopija (većina današnjih građana Hrvatske školovalo se je po tome modelu jer je trajao do prije manje od deset godina). Jednako je poželjno i važno ne samo za građane nego za društvo u cjelini isto kao i besplatno javno zdravstvo i socijalna skrb.     Neoliberalni koncept koji se bazira na privatizaciji svih sektora života, deregulaciji i bespoštednom nadmetanju pokazuje upravo u ovom povijesnom trenutku svoj domet slamajući se u najmoćnijim zemljama zapadnog kapitalizma koje prakticiraju takav tip kapitalizma.     Ako vam ovo sa studentima izgleda kao vesela zajebancija gdje oni sviraju, pjevaju, piju i ljubuju umjesto da marljivo uče za ispite, načas zatvorite oči i upitajte se želite li biti stari i bolesni u državi u kojoj morate kupiti zamjenski bubreg, mjesto u bolnici, zubnu protezi ili naočale i to, ponavljam, NAKON što su vas toliko okrali da od mirovine ne možete niti pristojno jesti.    Utakmica nije zabavna nakon neke dobne granice i nakon što vam postave pravila na koja ne možete utjecati u koja vas unaprijed čine gubitnicima. Utakmica nije zabavna ako ste malo dijete, nemoćni bolesnik, trudna žena. Socijalna država nije utopija nego je manifestacija ljudskosti, solidarnosti, dalekosežnog planiranja što je imanentno jedino ljudskoj vrsti i, ako baš hoćete, jedino djelatno manifestiranje kršćanskog etičkog i socijalnog nauka.    Usto je istovremeno utilitarnije, jer dati da bi kasnije dobio više je mudrije nego uništiti sve da bi imao profit sada.     besplatna hrana, besplatan prijevoz, besplatno sve, doista je utopija. No besplatno školovanje za našu djecu je moguće i smijemo ga i trebamo ga tražiti.   » Odgovorite na komentar...   Komentira birač 03-05-2009 21:18,   ... Dvorska luda ostaje dvorska luda. Dok ja stignem do mirovine svi resursi će presušiti. Navedite mi primjer uspješne socijalne države koja je opstala. Okrali su nas takvi koji su godinama studirali kako malo raditi a puno zaraditi. Djeci treba omogućiti besplatno školovanje, nisam protiv toga. Moje osobno mišljenje je da bi se više trebalo ulagati u vrtiće i predškolski odgoj, omogućiti besplatne vrtiće. Ali dokle? I moja baba je dijete svojih roditelja. Treba li i njoj omogućiti besplatnu naobrazbu? Mlade odrasle ne smatram djecom te neka se zaposle i plaćaju školovanje i doprinose tako da djeca mogu imati besplatno školovanje . Bivša socijalna država koju su djeca i radnici gradili na radnim akcijama svojim golim rukama, nije mogla opstati.   » Odgovorite na komentar...   Komentira solidarna 04-05-2009 08:45,   ... Bitna je suština prosvjeda studenata, a ona je puno šira od samog besplatnog studiranja! To je i prosvjed protiv ogromne nejedankosti u Hrvata, protiv vrhuške (kapital i dugogodišnja ista vlast) koja nam nameće plaćanje svega i svačega pa i univerzalnih prava kao što su ista prava na školovanje!! Zasljepljeni birač, isprana mozga nažalost to ne može dokučiti. On podržava da nas kapitalizam ovakvog agresivnog i eksploatatorskog tipa gazi i gnječi. Divna paerspektiva za našu djecu!  Stoga s ogromnom ljubavlju podržavam studente u njihovim traženjima i čestitam im na hrabrosti i upornosti koju mi stariji nažalost više nemamo!!   » Odgovorite na komentar...   Komentira birač 04-05-2009 10:45,   ... Ma da padaj silo i nepravdo. Naravno da sam zasljepljeni birač. Samo nam propovijedate o neoliberalizmu neoimperijalizmu neokapitalizmu o pljački i privatizaciji države koja je bila tako bogata da je Platonova Atlantida p..... dim u pređenju s tom državom o kojoj propovijedate.  Vratite nam staroliberalizam, starokomunizam, bljševizam. Bilo je tako dobro da je većina željela pobjeći iz tog blagostanja Gdje je ta školovana populacija? Što ne radi svoj posao?   » Odgovorite na komentar...   Komentira Riba 09-05-2009 18:20,   Koja ne voli ribara Ovako važna tema nije prepoznata u našoj sredini kao važna. Ovdje zločesti ribari kreiraju politiku uz dozu primitivizma i nacionalizma odnosno trude se nametnuti u javnom prostoru. I vjerovatno smatraju studente ljenčinama, ljevičarima i slično.   » Odgovorite na komentar...

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 9000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.