Privremeni put postao stalni

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

osoršćicaDvije godine nakon što je izgrađen, deset kilometara dug i pet metara širok put do vrha lošinjske planine, Osoršćice, i dalje postoji, iako je to trebao biti samo radni pojas za potrebe postavljanja antenskog sustava, kojeg je INA izgradila 2007. godine, piše Novi list.

 

Da podsjetimo, INA je na vrhu Osoršćice izgradila antenski toranj za komunikaciju s plinskim platformama na moru i u tu svrhu napravila makadamsku cestu, koju je sukladno građevinskoj dozvoli mogla koristiti samo dok se antena postavi, nakon čega je put trebala vratiti u prvobitno stanje. Međutim, to se nije dogodilo, a put je na raspolaganju svima koji se na vrh Osoršćice upute vozilom. U međuvremenu je, na inicijativu Javne vatrogasne postrojbe Mali Lošinj, koja je u sklopu antenskog sustava na Osoršćici postavila i videokamere za protupožarno opažanje, lošinjsko Poglavarstvo u lipnju prošle godine put prenamijenilo u protupožarni. Lošinjski ogranak Eko Kvarnera pokrenuo je pitanje legalnosti postojanja ove ceste, kao i njegove prenamjene te je predsjednica ogranka Andreja Gregorina od Uprave šumarstva iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva dobila odgovor da na način kako je to učinjeno, radni pojas nije bilo moguće prenamijeniti u protupožarni put.

Poglavarstvo mimo regulative

Dakle, očitovanje Uprave za šumarstvo pokazalo je da Poglavarstvo nije postupilo sukladno regulativi, a u lošinjskom Eko Kvarneru očekuju da to isprave i da se konačno poduzmu mjere kako bi se spriječilo da put do vrha Osoršćice postane umjesto pješačke transferzale, motodrom i prometnica koju će naveliko koristiti vozila, s obzirom na to da rampa, koju su postavili vatrogasci, nije nikakva prepreka, jer je lokot razbijen više od deset puta pa se putem vozi bez prepreka.

Gregorina upozorava na još jednu nelogičnost vezanu uz Osoršćicu, o čemu je upit postavljen i Urbanističkoj inspekciji u Zagrebu.

    - U nacrtu prijedloga Prostornog plana Grada Malog Lošinja koji je bio na javnom uvidu bila je predviđena izgradnja žičare na Osoršćici. Eko Kvarner je podnio primjedbu u kojoj je tražio da se odustane od ovog prostorno-planskog rješenja, u Izvještaju o javnoj raspravi stoji da je naša primjedba prihvaćena, a u konačnu verziju plana trasa žičare ponovo je ucrtana, kaže Gregorina i pita kako je moguće da se prijedlog u javnoj raspravi uvaži, a potom bude izbrisan iz konačnog prijedloga.  

Poništenje šumskog puta

Stoga smo u Gradu Malom Lošinju pitali što će se poduzeti vezano za cestu na Osoršćici, kao i je li žičara definitivno plansko rješenje, a preko glasnogovornice Martine Krajine dobili smo očitovanje gradonačelnika Garija Cappellija u kojem stoji da je gradonačelnik odmah po primitku pisma Eko Kvarnera prošli tjedan, u telefonskom razgovoru s predsjednicom cresko-lošinjskog ogranka Andrejom Gregorinom, podrobnije razmotrio njihove stavove i mišljenja te je odlučeno kako će se odluka Gradskog poglavarstva o prenamjeni radnog pojasa u protupožarni prosjek s elementima šumskog puta na Osoršćici poništiti.

Također, kako se rampa na cesti nije pokazala funkcionalnom, dogovoreno je kako će gradska tvrtka, Lošinj parking postaviti jače fizičke prepreke koje se neće moći jednostavno uništiti niti zaobići.

Što se tiče žičare i Prostornog plana, odgovoreno je da će na idućoj sjednici Gradskog vijeća biti točka dnevnog reda Izmjene i dopune Prostornoga plana Grada Malog Lošinja te će se nakon toga nastojati ukloniti svi nadostaci koji su uočeni u razdoblju od usvajanja plana u travnju 2008. do sada, stoji u odgovoru gradonačelnika Garija Cappellija. 

Izuzetna botanička vrijednost

Osoršćica se proteže uzduž sjevernog dijela otoka Lošinja, od naselja Osor na sjeveru do naselja Ćunski na jugu u dužini od oko 15 km. To je prostor iznimne botaničke vrijednosti, a poznat je i po spiljama, od kojih je najpoznatija Vela Jama, gdje su pronađeni ostaci keramike i koštanog oruđa iz paleolitika te spilja Svetog Gaudencija, osorskog biskupa, za kojeg legenda kaže da je protjerao zmije otrovnice s otočja. O potrebi zaštite Osoršćice govori se još od 1960. godine, ali to nikada nije učinjeno. Na Osoršćici raste 730 od ukupno 1.110 biljnih vrsta koliko ih je registrirano na lošinjskom području.

Ekoaktivisti smatraju da bi žičara narušila biološku ravnotežu i krajobraznu vrijednost, da bi njena izgradnja dovela dizalice, cement, rovokopače, a da je za valorizaciju dovoljno uspostaviti put do vrha pa će u šetnji njime ljudi više uživati i u pravom smislu upoznati ljepotu prirode.  

Vatrogasci: Ta cesta je nužna za intervencije!

Predsjednik Mjesnog odbora Osora, Zvonko Spajić kaže da bi cestu na Osoršćici trebalo zakonski regulirati i, s obzirom da već postoji, i valjano valorizirati, uz jasno definirana pravila i postavljanje uvjeta njenog korištenja: - Činjenica je da je put na Osoršćici potreban za interventne situacije. Naravno, ne bi se smjelo dozvoliti da se cestom voze automobili, nego da služi prvenstveno za intervencije, zaključuje Spajić.

Boško Rilak, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Mali Lošinj ističe da će se učiniti velika šteta ukoliko se već formirana cesta na Osoršćici ne prenamijeni za protupožarni put jer je uz Čikat, Puntu Križa, Osoršića jedna od najkritčnijih točaka.

- Prije 15 godina imali smo požar na Osoršćici i to je bilo strašno, kad smo s naprtnjačama gasili bez mogućnosti da tehniku približimo opožarenom području. Mora se iznaći način da se cesta legalno prenamijeni u protupožarnu, jer je neophodna, ne samo za vatrogastvo, nego i za druge interventne potrebe, npr. hitnu medicinsku pomoć ili traganje i spašavanje, kod slučajeva ozljeđivanja ili kada se planinari izgube. Ukoliko se bude inzistiralo da se već izgrađena cesta vrati u prvobitno stanje, morat ćemo potrošiti milijunski iznos da bi je ponovno izgradili, jer je protupožarna cesta tu neophodna, komentirao je Rilak.