Pitanje demokracije

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

 Danas, kada ističe rok za podnošenje primjedbi na prijedlog plana prostornog uređenja Grada dosadna i uporna kiša puni kafiće pa ljudi dolaze u bliži kontakt i razgovaraju. Razgovoru kojem sam nazočio jedna od tema bio je i prostorni plan, u kojem se kao odjek tribine Eko koordinacije postavilo pitanje što znači gradonačelnikova izjava da će se iz prijedloga prostornog plana ukloniti tranfer stanica za otpad u Ćunskom, ako veći broj građana podnese primjedbu protiv te lokacije. Razgovor u trajanju dva capuccina formulirao je dvije teorije. Da je takav postupak demokratski, i njoj oprečnu teoriju sadržanu u izrazima koji nisu za objavljivanje, ali sa značenjem da bi to bila sprdnja sa demokracijom.

U svjetlu ove definicije postavlja se pitanje tko u vezi s PPU Grada Malog Lošinja čini "demos". Da li su to svi punoljetni građani RH ili samo stalno nastanjeni na području Grada? Ili su to samo građani koji stanuju pored određene lokacije, pri čemu se postavlja pitanje kako definirati ono "pored". Da li je pripadnik "demosa" i vlasnik objekta "pored" sporne lokacije iako nije prijavljen kao stalno nastanjen na području donošenja plana? Što ako uopće nije građanin RH?

Ne znajući tko čini "demos" ne možemo znati ni koliki je. Iz toga slijedi da ne raspolažemo ni ostalim odrednicama demokratskog odlučivanja – od veličine potrebnog kvoruma do definicije većine i većinski donesenih odluka.

Ukratko, bez unaprijed poznatih pravila demokratskog odlučivanja nema demokracije, a kako takva pravila u vezi s raspravom o PPU nisu poznata, broj podnesenih primjedbi na predložena rješenja ne može imati snagu i legitimitet demokratičnosti. Dakako, iz toga slijedi da usamljenost neke primjedbe nasuprot brojnoj podršci nekom prijedlogu tu primjedbu ne diskvalificira kao manjinsku.

Pred povjerenstvom za izradu prijedloga PPU je težak, osjetljiv i odgovoran posao, no vaga za mjerenje težine papira za i protiv pojedinih rješenja ne može mu služiti kao instrument.