Neka Sv. Jakov ostane primorsko selo

Korisnička ocjena:  / 4
LošeNajbolje 

svjakov1Oko osamdeset vlasnika kuća u Svetom Jakovu podnijelo je opsežan podnesak s primjedbama na prijedlog urbanističkog plana uređenja mjesta s nizom prijedloga koje objavljujemo u cijelosti.

 

Predmet: Prijedlog urbanističkog plana uređenja Sveti Jakov (UPU 24) -primjedbe i prijedlozi

U odnosu na prijedlog urbanističkog plana uređenja Sveti Jakov (u nastavku: „Prijedlog UPU"), objavljenog na mrežnim stranicama grada Malog Lošinja, te predstavljenog na javnom izlaganju dana 21. srpnja 2014. godine, potpisnici ovog podneska daju sljedeće primjedbe i prijedloge.
1. Općenito

Prostornim planom uređenja grada malog Lošinja (u nastavku: „Prostorni plan"), naselje Sveti Jakov kategorizirano je kao kulturno-povijesna cjelina i to sa statusom povijesne seoske cjeline (stranica 118 Prostornog plana). Ovakva kategorizacija između ostaloga nalaže sljedeće obveze:
„Proširenje građevinskih područja postojećih naselja, planirati na način kojim bi se zadržala homogenost slike povijesnog naselja, kvalitetna ekspozicija." (članak 253.);
„ Ne dozvoljava se širenje građevinskih područja u smjeru prilaznih cesti s kojih se doživljavaju kvalitetne vizure na povijesnu jezgru naselja." (članak 254, stavak 1.).

Prijedlogom UPU ovi se zahtjevi ne poštuju, već naprotiv, od njih se u određenim bitnim segmentima odstupa. Proširenje građevinskog područja i izgradnja planirana Prijedlogom UPU ne jamče zadržavanje, već razbijanje homogenosti slike povijesnog naselja Sveti Jakov. Uz to, prema Prijedlogu UPU građevinsko područje intenzivno bi se širilo upravo u smjeru prilaznih cesta s kojih se doživljavaju kvalitetne vizure na povijesnu jezgru naselja.

Prema Prostornom planu, najznačajniji resurs zone Osor - Nerezine (koja obuhvaća i naselje Sveti Jakov) čine „ljepote krajobraza, očuvane prirodne vrijednosti kao i bogatstvo kulturne baštine (...)" (točka 1.3.1, stranica 131). Zahvatima koji se planiraju izvesti po Prijedlogu UPU, sva se ova obilježja nepotrebno narušavaju. Naime, učinci koji će se predloženim zahvatima eventualno postići nisu ni približno adekvatni prirodnim i kulturno - povijesnim vrijednostima koje će se tim postupkom sigurno narušiti.

Status kulturno-povijesne cjeline naselje Sveti Jakov između ostalog duguje činjenici da je koliko-toliko uspjelo očuvati prostorni i arhitektonski integritet. Taj je integritet nažalost već narušen izgradnjom apartmanskih naselja na južnom, jugoistočnom, te sjeverozapadnom cijelu naselja.

Potpisnici ovog podneska smatraju da je prostorni i arhitektonski integritet ove povijesne seoske cjeline time već pretrpio dovoljno štete, te da taj trend definitivno treba zaustaviti. Prijedlogom UPU međutim doprinosi se daljnjoj urbanizaciji i apartmanizaciji naselja i to na način koji odudara od duha i biti ove povijesne seoske cjeline, te ukazuje na potpuno pomanjkanje smisla za očuvanje njegova identiteta i njegovih specifičnosti.

Vlasnici kuća za odmor u naselju Sveti Jakov jesu osobe iz različitih krajeva Hrvatske kao i različitih zemalja Europe. Među njima ima istaknutih ličnosti iz oblasti poduzetništva, industrije i umjetnosti. Oni ne posjećuju Sveti Jakov tjedan dana u godini (kao što je slučaj s gostima u iznajmljenim apartmanima), već tu obitavaju godinama, navraćajući ne samo ljeti, već tijekom cijele godine. Takvu vrstu klijentele trebala bi prigrliti svaka jedinica lokalne samouprave zainteresirana za održivi razvoj ne-masovnog turizma. Razlog njihova izbora Svetog Jakova leži upravo u njegovoj autohnosti. Oni ne žele da njihovo boravište u Svetom Jakovu izgleda kao novoizgrađeno gradsko naselje. Svaki pokušaj urbaniziran)a i apartmanizacije naselja potpuno je dakle suprotan ciljevima s kojima su ti ljudi odabrali Sveti Jakov kao svoje boravište.

Jedno od bitnih obilježja po kojima se otok Lošinj razlikuje od otoka Krka je u tome što se Lošinj relativno uspješno protivi nesmiljenoj apartmanizaciji, kojom se prirodna baština devastira na uštrb kratkotrajnog profita uz trajno nasljeđe u obliku mnoštva novoizgrađenih apartmanskih objekata koje ne pohodi nitko izuzev tijekom turističke sezone. Potpisnici ovoga podneska, vlasnici objekata u Svetom Jakovu, željeli bi da Grad Mali Lošinj tako i nastavi, jer to je ispravan put. Prijedlog UPU Sveti Jakov međutim stvara ozbiljnu dvojbu je li tome još uvijek tako.

Potpisnici ovog podneska ne sumnjaju u stručne kvalifikacije autora Prijedloga UPU, no drže da autori nisu dovoljno i na odgovarajući način valorizirali prirodnu, kulturnu i graditeljsku baštinu naselja Sveti Jakov, te joj nisu osigurali odgovarajuću zaštitu. Potpisnici ovog podneska pozivaju autore Prijedloga UPU da posjete naselje Sveti Jakov, gdje će im netko od potpisnika sa zadovoljstvom ukazati na sve specifičnosti naselja.
Potpisnici vjeruju da bi takav način pripreme doveo do bitno drukčijih rješenja u Prijedlogu UPU.
2. Pogrešne premise

Autori Prijedloga UPU navode kako prema popisu stanovništva iz 2011. godine Sveti Jakov na trenutno izgrađenoj površini od 8,6 ha ima 77 stanovnika, te da će se izgradnjom dodatnih 2,95 ha broj stanovnika povećati na 103 („Sažetak za javnost", točka 1.1.). Ovaj zaključak rezultat je puke statističke metode, ali bez sagledavanja stvarne situacije. Prema podacima iz Prostornog plana, udio stanova za odmor u naselju Sveti Jakov iznosi 91% (točka 1.2.2.3, stranica 41), što znači da udio stanova za stanovanje iznosi 9%. Dakle, za očekivati je da bi od 2,95 ha koji se planiraju dodatno izgraditi, tek 9% služilo stanovanju, odnosno trajnom boravku u naselju, dok bi preostalih 91% predstavljalo kuće za odmor. Potpisnici smatraju da ove brojke ne opravdavaju tako opsežne zahvate u prostoru, uz toliko devastirajući učinak na povjesni, urbani i krajobrazni identitet naselja.
3. Pojedinačna rješenja Prijedloga UPU
3.1. Cestovni promet
Prigovara se uvođenju sabirne ceste, jer se njome bez ikakve stvarne potrebe zadire u integritet naselja sa statusom povijesne seoske cjeline. Ovo predstavlja pokušaj urbanizacije, za koji ne postoji nikakvakvo opravdanje. U „Sažetku za javnost", pod točkom 1.4.1. navodi se kako je glavni cilj u razvoju cestovne mreže „postizanje zadovoljavajuće kvalitete prometa kao i sigurnosti sudionika u njemu. " Međutim, stvarne prometne potrebe naselja čak ni tijekom ljetne turističke sezone nisu takve da bi zahtijevale izgradnju sabirne ceste. Naprotiv, postojeća cestovna infrastruktura u cijelosti udovoljava potrebama (izuzev problema parkirališnog prostora, pa izgradnja odnosno uređenje parkirališnih površina predstavlja korisnu i dobrodošlu zamisao).
Naravno, postojeću cestovu infrastrukturu svakako bi trebalo obnoviti unutar postojećih gabarita, u smislu obnove asfalta (koji je uglavnom oštećen uslijed prolazaka građevinske mehanizacije uposlene na izgradnji novih apartmanskih objekata). Ukratko, u mjeri u kojoj je jedinica lokalne samouprave već dopustila apartmanizaciju naselja, bilo bi lijepo kada bi otklonila posljedice što ih je apartmanizacija ostavila na cestovnoj infrastrukturi.
Gabariti predložene cestovne infrastrukture upravo su zastrašujući uzimajući u obzir izgled i narav naselja, kao i njegove prometne potrebe. Cesta poprečnog presjeka 7,5 metara uz širinu koridora od 12 ili 20 metara odgovarala bi uvjetima koji vladaju u gradu Zagrebu ili možda Opatiji, ali definitivno ne spada u naselje Sveti Jakov. Ovo pogotovo ima li se na umu da po Prijedlogu UPU sabirna cesta ima prolaziti kroz Zonu ,,C" kao područje koje uživa posebnu zaštitu kulturnih dobara (v. Prilog 3A - „Područja posebnih uvjeta korištenja i primjene planskih mjera zaštite").
Izgradnja slijepe ulice sa statusom „ostale ulice", s početkom na k.č.br. 199/2, te širinom koridora 20 metara (!), predstavlja akt nasilja nad prostorom.
Predloženo rješenje po kojemu bi kompleks građevinskog zemljišta na sjevernom rubu naselja bio „opasan" dvjema cestama od kojih jedna ima status „kolnopješačke ulice" u obliku obrnutog slova L, širine koridora 12 metara, a druga slijepu ulicu sa statusom „ostale ulice", širine koridora 20 metara, nema nikakva logičnog opravdanja, a istovremeno narušava izgled toga dijela naselja.
Nadalje, prigovara se i prijedlogu da se postojeća cesta prema groblju proširi na 7,5 m poprečnog presjeka, jer za to ne postoji nikakva potreba. Uz to, nigdje u Prijedlogu UPU nije navedeno gdje bi ta cesta trebala završiti, da li na postojećoj lokaciji (kod vidikovca tete Olge) ili se planira kakva dogradnja.

Napominje se da je grad Mali Lošinj bio sudionik projekta pod nazivom „Kamen most - kamen Krasa, Istre i Kvarnera - očuvanje baštine i osvješćivanje o tradicionalnim tehnikama, eksploataciji i uporabi kamena", čiji je cilj naglasiti važnost očuvanja suhozidne baštine. Obzirom da je cijelo naselje Sveti Jakov premreženo starim suhozidima, predložena izgradnja novih odnosno proširenje postojećih cesta nužno bi dovela do potrebe rušenja velike količine postojećih suhozida, što bi predstavljalo neoprostivo nasilje nad ovim vrijednim segmentom graditeljske baštine.

Općenito, predložena rješenja u pogledu cestovnog prometa daju naslutiti da je zamisao autora Prijedloga UPU provoditi daljnju nesmiljenu apartmanizaciju i urbanizaciju naselja, protivno svim načelima očuvanja povijesne seoske cjeline, te prirodne odnosno građevinske baštine.

3.2. Proširenje i namjena građevinskog područja na dijelu k.č. br. 250/15
Proširenje građevinskog podučja naselja na dio k.č.br. 250/15 predstavlja grubo zadiranje u prirodni krajobraz naselja. Ovaj čin nema apsolutno nikakva urbanističkog opravdanja, već je očito motiviran drugim ciljevima, što najbolje proizlazi iz činjenice da ovdje nije riječ o sustavnom rješenju, već o individualnom „izbačaju" građevinskog područja u kompletno zelenilo tamo gdje građevinskog područja inače nema, i to samo u pogledu dijela jedne čestice.
Način na koji je namjera proširenja građevinskog područja na ovu česticu prezentirana (bolje rečeno, nije prezentirana) zainteresiranoj javnosti, samo je dodatni razlog za sumnju u motive ovoga postupka.
Proširenje građevinskog područja na zemljišta koja se nalaze s donje (tj. istočne) strane prilazne ceste ka groblju predstavlja čisto nasilje nad prirodnom baštinom, koje potpisnici ovoga podneska najoštrije osuđuju.
Sukladno Prostornom planu, „od izgradnje se štite panoramski vrijedne vizure" (točka 3.4.3.1, stranica 250). Lokacija o kojoj je riječ jedna je od panoramski najvrjednijih vizura u Svetom Jakovu. Stoga dopuštanje izgradnje na toj lokaciji predstavlja izravno kršenje citirane odredbe Prostornog plana.
Potpisnici su svjesni da se sam čin proširenja građevinskog zemljišta izravno tiče Prostornog plana, i u tom pogledu će ustrajati na nakani da se Prostorni plan u odgovarajućem dijelu izmijeni ili poništi. U međuvremenu, potpisnici prigovaraju namjeni koja je toj čestici dodijeljena u Prijedlogu UPU. Namjena je naime „pretežito poslovna", što između ostaloga podrazumijeva izgradnju gospodarskih građevina, te hotela i pansiona. Drugim riječima, jedan od najljepših prirodnih krajobraza u selu ne kani se takvime sačuvati, već se njegovu vlasniku (ili daljnjem kupcu zemljišta) namjerava omogućiti da tamo sagradi hotel ili pansion (!). To je posve suprotno proklamiranim ciljevima očuvanja krajobraza kao i imperativima uređenja naselja sa statusom povijesne seoske cjeline. Ako se tom zemljištu već namjerava dodijeliti neka urbanistička funkcija, neka tamo bude javni park (v. točku 3.3. dolje). To će predstavljati najmanju štetu.

3.3. Uvođenje i pozicija javnog parka
Na poziciji koja ide »sjeveroistočnim rubom k.č.br. 65/1, na području omeđenom katastarskim česticama broj 56/8, 56/1, 64/2, te 64/5, predviđen je javni park. Tome se potpisnici ovoga podneska protive, i to iz sljedeća dva razloga.
Prvo, naselju Sveti Jakov nije potreban javni park. Naime, gotovo cijelo naselje predstavlja park, jer većina kuća (izuzev možda onih novijih, ali o tome treba pitati one koji određuju uvjete građenja i izdaju građevinske dozvole) ima velike i lijepo održavane okućnice, koje krasi autohtono raslinje (poput masline, smokve, amule, oleandera, agava i lavande). Uz to, cijelo je naselje okruženo bujnom vegetacijom.

Drugo, smjestiti javni park u najstrožu povijesnu jezgru naselja nema nikakva opravdanja, a protivi se samoj naravi i tradiciji predmetnog naselja.
Dakle, ako autor Prijedloga doista smatra da Svetom Jakovu treba javni park, neka ga smjesti u dio koji je namijenio izgradnji novih objekata i/ili na dio k.č.br. 250/15.

3.4. Prijedlozi u pogledu rješavanja drugih stvarnih potreba naselja
Potpisnici ovoga podneska predlažu da se Prijedlogom UPU riješe i sljedeće stvarne i praktične potrebe naselja.
3.4.1. Uređenje mjesne plaže te puta do plaže
Prostornim planom predviđeno je da pri uređenju naselja treba između ostaloga „planirati uređenje plaža kao većim dijelom uređenog prostora, djelomično izmijenjenog prirodnog obilježja (...)" (točka 2.3.3, stranica 186).
U neposrednoj blizini naselja Sveti Jakov nalaze se dvije plaže, koje gotovo isključivo koriste stanovnici, vlasnici kuća, te turisti koji borave u naselju. Put do jedne od njih (uvala Lanena) u nekoliko je navrata uređivan trudom i zalaganjem vlasnika kuća, ali je u takvom stanju da mu treba ponovno uređenje, između ostaloga i u cilju izbjegavanja ozljeda (betonska površina puta vrlo je oštećena, a putem se kreću i djeca, te slabije pokretne osobe).
Obala u uvali Lanena ponad plaže, te sa sjeverne strane plaže nekada je bila ograđena potpornim suhozidom. On je u dijelu ponad plaže potpuno nestao (vjerojatno usljed djelovanja mora te odnošenja kamena kao građevinskog materijala), a sa sjeverne strane plaže postoji još samo u tragovima, tj. koliko ga na okupu održava korijenje stabala. Nedostatak zaštitnog suhozida doveo je i dovodi do erozije tla u more, koja narušava izgled plaže, ali i predstavlja opasnost od ozljede usljed odrona veće količine materijala ili kamena.
Stoga potpisnici ovog podneska predlažu da se Prijdlogom UPU predvidi uređenje pristupnog puta do plaže u uvali Lanena i to obnovom betonskog pokrova, kao i izgradnja odnosno obnova potpornog suhozida ponad i sa sjeverne strane plaže.

3.4.2. Postupanje s otpadom

Člankom 51. Prijedloga, nadležnost u postupanju s otpadom u cijelosti se dodjeljuje nadležnom komunalnom poduzeću. To uključuje i „smještaj i uređenje prostora za smještaj spremnika (kontejnera)" otpada. Trenutni smještaj i uređenje prostora za smještaj spremnika nisu zadovoljavajući. Glavni prostor za smještaj spremnika nalazi se na samom ulazu u naselje i to odmah do kapelice, što svakome tko posjećuje naselje definitivno narušava vizuru. Ostali prostori za smještaj spremnika uopće nisu uređeni.
Potpisnici ovoga podneska stoga predlažu da se u članku 51. Prijedloga UPU uređenje prostora za smještaj spremnika (kontejnera) propiše kao obveza (a ne samo kao ovlast) nadležnog komunalnog poduzeća, te da se kao obvezni element uređenja tih prostora propiše postavljanje umjetnih pregrada koje će na odgovarajući način zakrivati spremnike (kontejnere).
Nadalje, potpisnici predlažu da se člankom 51. Prijedloga UPU propiše kako lokacija prostora za smještaj spremnika mora biti takva da ne narušava ili čim manje narušava vizuru naselja, te da u svakom slučaju ta lokacija ne smije biti na ulazima u naselje.
3.4.3. Vrsta javne rasvjete
Prostornim planom upućuje se na „ uporabu ekoloških rasvjetnih tijela pri izvedbi nove javne rasvjete te na postepenu supstituciju postojeće javne rasvjete" (članak 231, stavak 5.).
Postojeća javna ravjeta u naselju Sveti Jakov isključivo je ne-ekološka i preagresivna za naselja ovakvog tipa.
Predlaže se u članku 33. Prijedloga UPU propisati obvezu zamjene postojeće javne rasvjete ekološkim ravjetnim tijelima.