"Jutarnji list" je nedavno objavio vijest o prvoj zatvorskoj kazni izrečenoj zbog devastacije kulturnog blaga - Josip Radeljak uvjetno je osuđen na godinu dana zatvora zbog građevinskih radova na kulturnom dobru od nacionalne važnosti . . . Povećanjem odgovornosti bespravnih graditelja s razine prekršajnog na razinu krivičnog djela, povećala se i odgovornost lokalnih vlasti u svezi bespravnih gradnji - sva tijela državne vlasti dužna su prijavljivati kaznena djela kada za njih saznaju, pogotovo ako se radi o posebnim zonama zaštite . . . |
Radeljak je na svojoj kući u dubrovačkoj povijesnoj jezgri odlučio nadograditi dio potkrovlja i pri tome starinu "uljepšati" aluminijskim materijalom i betonskim blokovima. Rješenja o obustavi radova koja su krajem devedesetih godina izdali Konzervatorski odjel u Dubrovniku i nadležne inspekcijske službe nimalo nisu zbunila marljivog poduzetnika koji je nastavio s građevinskim radovima.
U međuvremenu smo u Hrvatskoj kolektivno prakticirali balkansku varijantu ideje vječnog vraćanja istog : isti politikanti rotirali su se na vlasti, korupcija je i dalje opstajali na zavidnoj razini, a "privatizacija" se uspješno nastavila, sada kao pljačka prostora, jedinog preostalog resursa. A onda nam s naslovnica počnu sugerirati kako su se stvari promijenile ...
Osobno razlikujem mogućnost, zbiljnost i nužnost. Kod nas se zakoni ne promatraju kao nužnost, nego kao mogućnost, koja se može, ali, ako je to ikako moguće, i ne mora ozbiljiti. Recimo ...
1. listopada 2004. godine na snagu su stupile izmjene i dopune Kaznenog zakona (NN 110/97, 105/04) koje su bespravnu gradnju učinile kaznenim djelom. Najoštrije se treba kažnjavati gradnja bez građevinske dozvole u zonama koje su pod kulturnom ili prirodnom zaštitom (u zonu "prirodne zaštite" ubraja se i zona određena Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora).
Povećanjem odgovornosti bespravnih graditelja s razine prekršajnog na razinu krivičnog djela, povećala se i odgovornost lokalnih vlasti u svezi bespravnih gradnji - sva tijela državne vlasti dužna su prijavljivati kaznena djela kada za njih saznaju, pogotovo ako se radi o posebnim zonama zaštite.
Kamenolom "Brdo Kušć" ima zabranu radova u uvali Ružmarinki od 8.5.2003. (klasa: UP/I-362-02/03-02/7474), ali radovi se, u skladu s ovdašnjom poduzetničkom tradicijom, naravno, nastavljaju.
Posljednja devastacija dogodila se u listopadu 2005. kada je bagerom izmrvljeno cca 70 m stijena i izgrađen plato za mini-marinu.
A onda, gle čuda, Vildana Žuža, lokalna građevinska inspektorica Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, devastaciju proglašava čišćenjem i ukida inspekcijski postupak započet temeljem naše prijave. Viša inspekcija nije imala previše razumijevanja za ovakvu estetsku orjentaciju lokalne inspektorice, pa je Vildana Žuža, umjesto zahvalnice za dobrotvornu komunalnu djelatnost, investitoru ipak morala dostaviti rješenje (klasa: UP/I-362-02/03-02/7474) o uklanjanju bespravno sagrađenog platoa.
Međutim, građevinska inspektorica nije pokrenula kaznenu prijavu protiv devastatora. Stvar postaje još interesantnija kada se zna da je ovom posljednom devastacijom nvestitor prekršio zabranu radova iz 2003. godine što ga je učinilo kazneno odgovornim i za raniju devastaciju uvale (ostatak platoa, lukobran, pristupni kolni put uvali).
Iz iznesenog možemo deducirati nagradno pitanje: je li Grad Mali Lošinj na posljednju devastacijom reagirao podnošenjem kaznene i prekršajne prijave?
Lokalna samouprava, štiteći životni prostor lokalnog stanovništva, odnosno interese svih građana Republike Hrvatske, podnosi prekršajnu i kaznenu prijavu protiv devastatora, a nadležne inspekcije prijave procesuiraju.
Dok svakodnevna praksa barem ne gravitira takvom modelu teško možemo govoriti o promjenama - promijenile su se mogućnosti, zbiljnost se mijenja sporadično, više na razini ekscesa i iznimke, a ne u pravilu.
Ova živopisna birokratskim jezikom ispričana crtica dio je studije slučaja koju je Eko Kvarner Ogranak Cres - Lošinj pripremio za Ured europske komisije kao primjer nefunkcioniranja sustava na području zaštite okoliša.
Artatore pred Europskom komisijom
Sporna tvrdnja gospođe Rakovac
Rad kamenoloma "Brdo Kušć" nije moguć
Komentari:
No najjednostavnij e je da slike s tekstom posaljete na losinjvolim-losinj.org. Ako Vam je stalo do anonimnosti (necu Vas uvjeravati da je jamcimo) mozete otvoriti posve besplatno i anonimno e-mail adresu na nekom od sajtova koji to nude. Predlazem www.mail.com, samo zbog kratke adrese
Karikirano ali tako nekako stoje stvari ili kad mogu domaći, što nebi mogli i svi ostali ????
U svakom slučaju netko je prihvatio odraditi naručene radove, a taj je sigurno naš sugraðanin, bio on firma ili ne !