Preostali su još samo sati u kojima građani imaju mogućnost – doduše samo teoretsku – utjecati na zahvat kojim će se nepovratno uništiti područje ekološke mreže na Mataldi. Uništit će se biološki vrijedna staništa i rijetke vrste da bi dokoni bogataši palicama mlatarali po finoj engleskoj travici jer je nekom palo na pamet da bi baš tamo na Mataldi bilo zgodno igrati golf. Da bi ta fiks ideja bila provedena u djelo bila je dovoljna jedna kratka prezentacija projekta u hotelu Aurora početkom prosinca 2013. ⮞
Ozbiljnom razmišljanju nesklona Ana Kučić je tada kao zamjenica gradonačelnika razdragano izjavila da u ime Grada podržava golf na Mataldi. Nije znala da kao zamjenica gradonačelnika ne može u ime Grada ništa podržavati. Nije shvaćala da ni gradonačelnik kao izvršno tijelo u ime Grada ne može ništa podržavati, već da ima samo obvezu provoditi odluke Gradskog vijeća. A Gradsko vijeće 2013. nije zauzimalo nikakve stavove o golfu. Jasno je da si je 2013. kao tadašnja zamjenica gradonačelnika Ana Kučić uzela ovlasti na koje nije imala pravo – konkretno – nije imala pravo u ime Grada podržati golf na Mataldi. To je mogla samo u svoje osobno ime, samo kao „ponosna Puntarka" ili kao građanka Malog Lošinja. Ni tada pa ni do sada nitko se nije usudio došapnuti joj da ona nije Grad.
A Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja je o golfu rapravljalo tek krajem 2018. kad je dalo neobvezujuću suglasnost na izmjene županijskog prostornog plana i to na zbrkani nagovor one koja je o tome neovlašteno i bez razmišljanja odlučila pet godina ranije.
Šta znaju građani što je golf
Gradonačelnica je golf na Mataldi podržala bez razmišljanja, a Gradsko vijeće ga je podržalo bez čitanja materijala. Skupština PGŽ je usvojila izmjene plana kojim se omogućava golf na Mataldi uz javno priznanje da ni članovi Skupštine nisu čitali materijale „ali Lošinjani (to su onih 11 gradskih vijećnika koji nisu čitali materijale ali su digli ruke za) hotje golf pa bi im bilo grdo retji ne". Izmjena županijskog plana je glatko prošla jer je za njega diglo ruke četrdesetak ljudi koji nisu ni pročitali plan za koji su glasali.
Dakle bilo je dovoljno da 2013. Ana Kučić nakon prezentacije projekta svoj osobni stav proglasi stavom Grada i da po inerciji, bez razmišljanja prođe društveno i po okoliš vjerojatno štetan projekt golfa na Mataldi.
Nevjerojatno je što do kraja 2013. i prezentacije u Aurori golf nitko i nikad nije spomenuo. U strateškim planovima Grada nigdje nema niti ideje o golfu kao turističkoj ponudi. Spominje se tek u anketi stavova lokalnog stanovništva koje je služilo kao podloga za izradu Programa održivog razvoja turizma Malog Lošinja. U toj anketi lokalno stanovništvo je reklo da golf ne smatra relevantnim proizvodom za Grad Mali Lošinj. Radi se o istraživanju kojim je obuhvaćeno 96% stanovništva Grada Mali Lošinj sa stratificiranim slučajnim uzorkom prema naseljima s 629 ispitanika. Program je izrađen u ožuku 2013.
No bez obzira na stavove lokalnog stanovništva i na važeći Program održivog razvoja bila je dovoljna jedna prezentacija jednog ili dvojice pristiglih opsjenara da Ana Kučić pregazi stavove svojih sugrađana.
Komentari:
novilist.hr/.../...
Rinčić i Štimac smatraju da provođenje javne rasprave od 28. srpnja do 26. kolovoza, u jeku sezone i godišnjih odmora, prolazi ispod radara javnog interesa te je time onemogućeno sudjelovanje građana
Poslali su otvoreno pismo županu PGŽ-a Zlatku Komadini jer smatraju da provođenje javne rasprave od 28. srpnja do 26. kolovoza, u jeku turističke sezone i godišnjih odmora, ne ispunjava pravu svrhu te prolazi ispod radara javnog interesa. Naglašavaju da njihov cilj nije zaustaviti projekt, nego upozoriti na izrazito formalan i neodgovoran način provedbe javne rasprave čime su onemogućeni temeljni razlozi njene svrhe, sudjelovanje građana i druge zainteresirane javnosti. Također, u pismu Iva Rinčić i Davor Štimac kažu da dokumentacija obuhvaća više od 700 stranica, što mnogima ne ostavlja mogućnost dobre pripreme.
Izgradnja golf terena ima kompleksan, dugogodišnji i često nepovratan utjecaj na okoliš, npr. pitanje navodnjavanja terena na otocima, odlaganje soli nakon desalinizacije morske vode itd., ali i lokalnu zajednicu, osiguravanje djelatnika za oko 500 najavljenih radnih mjesta. Tako osjetljiva pitanja zahtijevaju puno više angažmana od pukog ispunjavanja zakonom propisanih minimalnih uvjeta provedbe javne rasprave, naglašavaju u otvorenom pismu Iva Rinčić i Davor Štimac. Oni ističu i da je posljednja sjednica Županijske skupštine održana 29. srpnja, samo dan nakon početka javne rasprave te se ni vijećnici nisu imali vremena pripremiti da o tome argumentirano sudjeluju na aktualnom satu.
Pitanja za Komadinu
Iva Rinčić i Davor Štimac u otvorenom pismu županu PGŽ-a Zlatku Komadini postavljaju četiri pitanja:
1. Koliko je građana pristupilo javnoj raspravi uvidom u Studiju dostupnu u zgradi Grada Malog Lošinja;
2. Koliko je građana pristupilo cjelovitom tekstu studije i ne-tehničkog sažetka Studije dostupne na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja;
3. Koliko je građana bilo prisutno na javnom izlaganju o Studiji održanom 12. kolovoza 2021. u 13 sati u Palači Fritzi, u Malom Lošinju;
4. Koliko je građana unijelo svoje primjedbe na mjestu javnog uvida?
1. Koliko je je predstavnika građana izabranih za članove Gradsko vijeće bilo prisutno na javnom izlaganju o Studiji održanom 12. kolovoza 2021. u 13 sati u Palači Fritzi, u Malom Lošinju?
2. Koji su članovi Vijeća poimenično su bili prisutni i koliko njih je javno iznijelo primjedbe ili sudjelovalo u raspravi?
3. Koliko je predstavnika gradske Uprave bilo prisutno na javnom izlaganju i koji od njih su poimenično sudjelovali u raspravi?
visitlosinj.hr/.../...