Lošinjske muke s planiranjem prostora

Korisnička ocjena:

/ 3

Detalji: Kategorija: Plan prostora; Objavljeno Ponedjeljak, 02. 03. 2026.; Arsen Mujagić

sedme Iako od prijedloga prostornog plana koji je bio na javnoj raspravi, a kojeg je izradio IGH, po svoj prilici neće biti ništa, ne znači da ga se treba zaboraviti. Upravo obrnuto. O njemu se treba raspravljati i otvoreno razgovarati ali treba ga se i objektivno analizirati kako bi se – učeći na greškama – ubuduće promijenio način razmišljanja o prostoru, ali i prostornom planiranju kao važnoj, ozbiljnoj i odgovornoj djelatnosti koja nas određuje na dugi vremenski rok. Poznata je zanatska izreka tri puta mjeri jednom reži, izreka koja upućuje na potrebu, ali i nužnost provjere pri izradi kakvog proizvoda. To vrijedi za, na primjer, stolare, ali ne vrijedi za prostorno planiranje na Lošinju. Prostor se planira bez ikakvih provjera posljedica planiranih rješenja. Nema jasnih strategija, nema javnih prostornih politika, nema nikakvih provjera – prostorno planiranje se svodi na nasumična planska rješenja kojima se udovoljava pojedinačnim interesima, odnosno pojedinačnim zahtjevima ⮞

Takvo prostorno planiranje se najbolje vidi u ovim VII. Izmjenama i dopunama PPUG Malog Lošinja, a o tome sam pisao u opsežnim primjedbama u okviru javne rasprave. I zbog toga ovaj plan ne treba zaboraviti nego nam treba poslužiti kao škola koju smo kao društvo skupo platili. Zbog toga objavljujem svoje primjedbe predane u sklopu javne rasprave koja će vjerojatno biti poništena. Zbog obimnosti ću primjedbe objaviti u više poglavlja. U prvom dijelu objavljujem – citiram, Uvodne napomene iz primjedbi:

UVODNE NAPOMENE
Činjenica da se izrada ovog plana proteže kroz osam kalendarskih godina ukazuje na dublje probleme koji izlaze izvan okvira ovoga prostornog plana kao stručnog posla. Problemi se mogu naslutiti u samoj Odluci o izradi ovoga plana. Naime, iz ciljeva izrade ovoga plana se može jasno nazrijeti da su stvarni naručitelji ovoga Plana najveći otočni poslodavac Jadranka d.d. kao i malološinjska ispostava županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje graditeljstvo, i zaštitu okoliša.

Prvi naručitelj na društveno neodgovoran i štetan način želi bezobzirno riješiti svoj trenutni problem smještaja sezonskih radnika za koji je, inače, sam odgovoran. Taj cilj se nameće bez ikakvih ozbiljnih promišljanja o dugoročnim učincima na demografske, sociološke, razvojne i okolišne posljedice po Grad Mali Lošinj. S druge strane Ispostava županijskog upravnog odjela kroz ovaj plan želi legalizirati svoju nezakonitu i štetnu praksu pri provođenju prostornih planova. Kao dokaz tome, navodim samo primjer odbijanja izdavanja dozvola obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima za gradnju u funkciji poljoprivredne proizvodnje, ili drugi primjer takvog štetnog postupanja Odjela kod odbijanja izdavanja dozvola za rekonstrukciju ruševina temeljenu na tupavoj dogmi da ruševina nije postojeći objekt, pa da se ne može rekonstruirati nešto što ne postoji.

To su u naravi i ključni argumenti na kojima se temelje ove podnesene primjedbe. Također, kako se radi o strateškom planu, može se reći da strategiju Grada Malog Lošinja određuju dvije osobe, muški potomak izvornog vlasnika trusta koji je vlasnik Jadranke dd., odnosno muški član obitelji Perenčević, te voditeljica Ispostave županijskog upravnog odjela, blago rečeno upitnih kapaciteta za funkciju koju obavlja. Istim osobama kojima građani Lošinja ne bi dali ni da im čuvaju dvije nacrtane ovce, nekim čudnim društvenim mehanizmima asimetrične raspodjele moći, baš te dvije osobe, određuju budućnost i razvoj Malog Lošinja kroz ovaj plan. Prilično deprimirajuće saznanje.

Također, ono što još treba uvodno napomenuti jest činjenica da se u naravi mijenjaju samo Odredbe za provođenje prostornog plana iz 2008., a koje odredbe su tek manji dio prostornog plana i zasigurno je da ove izmjene tog dijela plana nisu u skladu s planom iz 2008. g. Za ozbiljniju analizu tog problema je potrebno puno vremena kojeg na žalost nema, ali sigurno je da smještaj sezonskih radnika nije bio problem koji je u to vrijeme postojao, pa se plan nije time ni bavio.

Također je važno napomenuti da se za vrijeme izrade ovoga plana dva puta mijenjao Zakon o prostornom uređenju (2023. i 2025. g.), a 2023. g. je donesen Pravilnik o prostornim planovima koji sadržajno uređuje ono što je uređivao Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN106/98, 39/04, 45/04, 163/04 i 9/11) - ali na bitno drugačiji način u odnosu na neka pitanja koja su cilj ovih izmjena. Upravo iz tih činjenica o promjenama propisa za vrijeme trajanja izrade ovog Plana proizlazi problem pogrešne primjene propisa prilikom izrade ovoga plana.

Naime, u prelaznim i završnim odredbama Zakona (NN 62/23) se utvrđuje, citiram odredbu:
„Postupci izrade i donošenja prostornih planova započeti po Zakonu o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13., 65/17., 114/18., 39/19. i 98/19.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama tog Zakona, propisa donesenih na temelju tog Zakona te propisa koji se primjenjuju na temelju tog Zakona."

Također u prelaznim i završnim odredbama, čl. 236. st. 2. novog Zakona o prostornom uređenju (NN 155/25) se utvrđuje, citiram odredbu:
„Postupci izrade i donošenja prostornih planova odnosno njihovih izmjena i dopuna započeti do 31. prosinca 2023. prema odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« br. 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) dovršit će se sukladno odredbama toga Zakona."

Iz citiranih prelaznih i završnih odredbi jasno proizlazi da se ovaj plan odnosno, izmjene i dopune plana trebaju izrađivati i donositi prema odredbama zakona koji je vrijedio kad je odlukom o izradi započet postupak izmjena i dopuna plana. Dakle izrada VII. Izmjena i dopuna PPUG Malog Lošinja treba se provoditi i usvojiti prema odredbama starog Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13., 65/17., 114/18., 39/19. i 98/19.) i propisima koji su tada vrijedili. A primjenjivi propis koji je tada vrijedio, propis koji je uređivao sadržaj planova, mjerila kartografskih prikaza, obveznih pokazatelja i standardu elaborata prostornih planova sve do donošenja Pravilnika o prostornim planovima je – prethodno navedeni Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova.

Do 1.1. 2024. godine, odnosno do stupanja na snagu Pravilnika o prostornim planovima, nije bilo moguće ispuniti očito ultimativni cilj ovih izmjena, a to je rješavanje smještaja sezonskih radnika u turizmu.

Problemi ovoga plana počeli su s lošom i nekvalitetnom Odlukom o izradi VII. Izmjena i dopuna PPUG-a. Odluka sadrži nepromišljene, pogrešne i nepotrebne ciljeve koje treba ostvariti ovaj plan. Kao nepromišljen cilj svakako jest ultimativni cilj ovih izmjena odnosno rješavanje problema smještaja sezonskih radnika u turizmu. Taj problem nije isključivo lokalni ili lošinjski, to je svakako širi društveni problem koji se ne rješava na razuman i strateški način. Gradsko vijeće je, sada već davne 2019.g., bez ikakve ozbiljne analize, dakle, bez ikakve ozbiljne javne argumentacije i rasprave ili stručne podloge odlučilo u ciljeve izrade ovog plana uvrstiti rješavanje problema smještaja stranih radnika u turizmu. Od tada, doba prije korone, globalni društveni kontekst bitno se promijenio, kao što se bitno promijenila nacionalna i kulturološka struktura stanovništva uzrokovana ekonomskim migracijama s kojima se suočava kako hrvatsko, tako i malološinjsko društvo.

Također je upitno, odnosno ničim nije dokazano, da je smještaj sezonskih radnika u turizmu društveni problem u Gradu Malom Lošinju. Javna rasprava o izmjenama ovog prostornog plana naravno nije okvir u kojem se raspravlja o tome da li je smještaj sezonskih radnika društveni problem Grada ili tek poslovna potreba odnosno privatni interes stranog vlasnika najvećeg otočnog poslodavca. Ipak i površni pogled na problem upućuje da su interesi vlasnika najvećeg otočnog poslodavca u sve većem raskoraku s interesima domicilnog stanovništva odnosno društvenim ili javnim interesom.

Ukupno poslovanje naručitelja ovih izmjena i dopuna plana kojeg između ostalog karakterizira stalno smanjenje udjela domaćih radnika, loša politika plaća, izostanak investicija, društvena autarkičnost, pritisak na javna dobra u vidu njihovog uzurpiranja, sklonost štetnim zahvatima u prostoru, uz ignoriranje propisa o zaštiti okoliša i prirode, svakako su razlozi radi kojih je upitno da li se radi o problemu kojeg bi trebao rješavati ovaj plan, a pogotovo ne kako je to ovim planom zamišljeno.

Ilustracija pogrešnih i nepotrebnih ciljevi u Odluci, su na primjer:

-„prostorno definiranje područja ili lokacija za izgradnju građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu"

-"definiranja uvjeta za rekonstrukciju postojećih zgrada za koje prema posebnom propisu nije potrebna građevinska dozvola, posebice izvan građevinskih područja".

Navedeni pogrešno utvrđeni i nepotrebni ciljevi su u naravi uputa i zahtjev županijskog upravnog odjela za graditeljstvo odnosno Ispostave tog odjela u Malom Lošinju. Potreba za tim ciljevima je određena neznanjem i nestručnošću voditeljice Ispostave koja nije u stanju provoditi važeće prostorne planove i odredbe Zakona o prostornom uređenju.

Uvodno samo napominjem besmislenost planskog određivanja područja ili lokacija za izgradnju koja je dopuštena odredbama čl. 48.a starog Zakona koji je vrijedio do 31. 12. 2025. godine Naime, članak 48.a jasno određuje da se u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može planirati gradnja građevina - u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu. Zakon dakle jasno određuje područja (prostor ograničenja izvan građevinskog područja) na kojem se mogu graditi građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, a Ispostava odnosno ciljevi izrade (prema zahtjevu provoditelja plana - Ispostave) traže određivanje konkretnih lokacija. Prihvaćanjem i implementacijom takvih ciljeva prostorno planiranje bi se umjesto transparentnih smislenih pravila upravljanja prostorom pretvorilo u disciplinu ozbiljnog netransparentnog pogodovanja. A to bi predstavljalo kršenje svih načela i logike prostornog planiranja.

Također je prilično besmisleno definirati uvjete za rekonstrukciju postojećih zgrada i zahvata koji se ne smatraju građenjem jer su ti zahvati određeni Zakonom o gradnji odnosno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. U ovom slučaju se radi o pretjeranom normativizmu koji može biti zapreka provođenju prostornih planova.

Odluka o izradi VII. Izmjena i dopuna PPUG usvojena je na sjednici Gradskog vijeća 23. prosinca 2019. g. U vrijeme donošenja odluke o izradi VII. Izmjena i dopuna PPUG Malog Lošinja na snazi je bio Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19,). Po tom Zakonu se trebaju provoditi ove izmjene PPUG Malog Lošinja. U to vrijeme je bio na snazi i Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova. Plan je započet i četiri godine izrađivan po starom i tada važećem Zakonu i Pravilniku i po njima je trebalo završiti započeti postupak ovih VII. Izmjena i dopuna. Unutar tih propisa, mogućnosti i rješenja je trebalo završiti ovaj postupak.

Umjesto toga, na samom kraju tog postupka se primjenjuju odredbe novih propisa koje su protivne ciljevima iz Odluke o izradi ovih izmjena i dopuna. Tako ovaj prijedlog plana sadrži mnoga rješenja, odredbe i definicije koje izlaze izvan okvira Odluke o izradi što čini ovaj prijedlog plana nezakonitim. Mnogi su problemi koji proizlaze iz pogrešne primjene propisa kao i problema koje nosi ovaj prijedlog plana u odnosu na ciljeve njegove izrade.

Iako se plan počeo izrađivati 2019. prema tadašnjem Zakonu i tada primjenjivom Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, plan je izrađen prema novom Pravilniku o prostornim planovima koji je stupio na snagu 1.1.2024. g. Plan se nastavio izrađivati prema Pravilniku o prostornim planovima jer taj pravilnik sadrži odredbe koje naručitelji ovoga plana i izrađivač misle da omogućavaju ostvarenja ciljeva izrade odnosno rješavanja problema smještaja sezonskih radnika u turizmu.

Načelno se može reći da je ovaj prijedlog i u koliziji s Odlukom o izradi u tekstualnom i grafičkom dijelu plana. U tekstualnom dijelu u plan se uvode novi pojmovi/definicije i planska rješenja koja nisu odlukom određeni kao ciljevi već se planom ostvaruju sasvim drugi ciljevi. Grafički dio plana je protivan Odluci o izradi jer se kartografski prikaz ne transformira u novi koordinatni sustav (u HTRS96/TM) već se mijenja sadržajni prikaz ali se i dodaju novi kartografski prikazi sa sasvim novim sadržajem. Dakle umjesto transformacije u novi koordinatni sustav transformiran je grafički sadržaj plana, a što je opet u suprotnosti s općim i specifičnim ciljem Odluke i izradi.

Odlukom o izradi iz 2019. g., kao i dopuni Odluke o izradi iz 2022. g. određeni su opći i specifični ciljevi koji ovim planom nisu ostvareni ali su ostvareni neki koji nisu uopće predviđeni Odlukom o izradi. Sukladno logici i pravnom okviru za izradu plana određenom u Zakonu jasno je da prijedlog plana mora biti izrađen u skladu s odlukom o izradi odnosno nije moguće mijenjati plan izvan okvira odluke predstavničkog tijela o izradi plana ili izmjenama i dopunama plana.

Zbog svega naprijed navedenog, jedino je ispravno zaključiti da ovaj prijedlog plana nije zakonit, da se postupak izrade vodio uz pogrešnu primjenu propisa i da su izmjene ovog plana u pojedinim odredbama izvan okvira određenom Odlukom o izradi."