Zatvor za bespravne graditelje

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

zatvorTko bez potrebne građevinske dozvole, protivno propisima ili odlukama nadležnih državnih tijela gradi građevinu, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine, a tko to počini na području koje je propisom ili odlukom nadležnog državnog tijela proglašeno kulturnopovijesnom cjelinom, kulturnim dobrom, zaštićenom prirodnom vrijednosti ili područjem od posebnog interesa za državu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Novi list javlja da Ministarstvo nema preciznih saznanja o bespravnoj gradnji na Kvarneru, te da će građevinski inspektori u stići u Primorju na jesen.

Piše kako su slučajevi bespravne gradnje Jose Mraovića i Ivana Kapetanovića aktualizirali uvid u zakonsku regulativu što se bavi protupravnom gradnjom iz  razloga što neznanje nikoga ne opravdava pred zakonom. List ističe da je u nekadašnjem KZ RH postojao članak koji je sankcinirao bespravne graditelje, a koji je misteriozno nestao. »Pojavio« se opet na sjednici Hrvatskog Sabora 15. srpnja 2004. godine, a Odluka o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama KZ-a na snagu je stupila 1. listopada iste godine. U članku 252, stavku prvome, kaže se da »tko bez potrebne građevinske dozvole, protivno propisima ili odlukama nadležnih državnih tijela gradi građevinu, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine«. Stavak drugi još je rigorozniji: »tko kazneno djelo iz stavka 1. ovog članka počini na području koje je propisom ili odlukom nadležnog državnog tijela proglašeno kulturnopovijesnom cjelinom, kulturnim dobrom, zaštićenom prirodnom vrijednosti ili područjem od posebnog interesa za državu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. 

Različita primjena zakona

Novi list piše da prema njihovim iformacijama u slučaju bespravne gradnje Jose Mraovića gospićko Općinsko državno odvjetništvo nije reagiralo, dok je u slučaju »sađenja« Kapetano-vićevih maslina tužiteljstvo reagiralo i ističe da samo ta dva primjera rječito govore o različitoj primjeni zakona u nas.

Primjena članka 252 a u praksi je rijetka, mada bespravne gradnje ima na sve strane, tvrdi se u napisu i napominje da je Općinsko državno odvjetništvo iz Rijeke podnijelo istražne zahtjeve u dva slučaja zbog kršenja odrebi Članka 252 a KZ RH nakon što je Novi list upoznao javnost s bespravnim graditeljima na otoku Krku. Riječ je o jednom krčkom tajkunu koji je u Malinskoj bez građevinske dozvole krenuo u »avanturu«, a drugi je slučaj lučkog kapetana iz Sila. O oba slučaja Novi list je naširoko pisao što je tužiteljima poslužilo za pokretanje postupka.

Novinar Novog lista postavlja pitanje što je sa svim onim bespravnim graditeljima koji su zidali i gradili u vrijeme dok je zakonodavac sjedio »skrštenih ruku« i na njega odgovara: Za njih ne postoji kaznena odgovornost. No, naglašava da inspekcijske služe iz nadležnog Ministarstva ništa ne priječi da pokrenu postupke, te napominje da Sabor ne bi morao donositi Zakon o kaznenoj odgovornosti za bespravne graditelje da su inspekcije radile po zakonu. 

Inspektori uskoro stižu

Na upit upućen Ministarstvu zaštite okoliša o rušenjima bespravnih objekata na području Primorsko-goranske županije glasnogovornica Ministarstva odgovara Novom listu: »Na vašem području nismo još bili. Ali uskoro stižemo«. Na pitanje zašto i koliko ima bespravih objekata, odnosno koliko je izdanih rješenja o rušenju, Novi list dobiva odgovor: »Nismo još postupali po rješenjima u vašoj županiji zbog nedostatka ljudstva i financijskih sredstava. Ali vrlo brzo dolazimo. Već ove jeseni«.

Novinar konstatira da svi oni koji su bespravno gradili do 1. listopada 2004. godine, što se kaznene odgovornosti tiče, mogu mirno spavat dok njihovi prvi susjedi koji su počeli s bespravnom gradnjom - po ugledu na njih, neće imati mirne snove. Naravno – naglašava – pod uvjetom da pravna država funkcionira.