Utjecaj lošinjskih meteoroloških parametara na zdravlje ljudi

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

bioprognozaIzlaganje Valtera Martinolića na znanstvenom skupu o zdravstveno - lječilišnim destinacijama u Hrvatskoj održanom u Velom Lošinju od 2. do 4. rujna 2011. o  utjecaju meteoroloških promjena na ljudsko zdravlje praćenih na otoku Lošinju

Utjecaji na zdravlje

Vremenske prilike i njihove promjene osjećamo prema godišnjim dobima i vrijednostima meteoroloških parametara.

Zima

U ovom periodu javljaju se naglije promjene tlaka zraka, dnevnih i noćnih temperatura, a amplitude su male do srednje (4 do 5°C). Događa se da Lošinj još „dobro prođe", a ponekad u samo dva do tri dana tlak padne za čak 30 hPa (kao krajem siječnja 2010.). Tada se ljudi žale na bolove u zglobovima, rastresenost, glavobolje i tegobe u dišnim i probavnim organima.

Proljeće

U ovom periodu temperature rastu, amplitude ne toliko (od 4,5°C u ožujku do 7°C krajem svibnja). Tlak se više ne mijenja toliko, ali je ipak moguć i >20hPa, kao u svibnju 2010. Tada se ljudi bolje osjećaju. Jedino imaju probleme oni Lošinjana koji boluju od peludne hunjavice, nekih vrsta kožnih i dišnih bolesti, najviše zbog porasta temperature i osunčanosti. Neki imaju i više nekih neuroloških tegoba.

Ljeto

Od sredine lipnja do sredine rujna ljudi se usredotoče na turizam, a to se u zdravstvu svodi na čuvanje od vrlo visokog UV-indeksa. Od devedesetih godina prošloga stoljeća, kad je ljeti UV-indeks bio od 7 do 9, danas je on ljeti i do 10 - 10,5! To oštećuje kožu i vid, a u nekih s vrućinom dolazi do toplotnog udara, ovdje rjeđe jer je Lošinj „zeleni otok", budući da pokraj plaža ima gustih šuma. Prolaz ciklona i fronti može naglo sniziti temperaturu i do 10°C, kao u srpnju 2011. Tlak se snizi 5-6hPa. Meteoropati to osjete dan - dva prije kao bolove u zglobovima i križima i/ili s lošim raspoloženjem i s više raznih tegoba. Tegobe ne traju dugo kao zimi. Za one koji dolaze na liječenje, ovo godišnje doba nije tako povoljno kao proljeće, jesen i zima, osobito ako se ne čuvaju prejakog Sunčeva zračenja. Ako se čuvaju boravkom u šumi, parku (sjeni) te kupanjem u moru ujutro i uvečer, onda je i ovo godišnje doba dobro vrijeme u odnosu na unutrašnjost jer vjetrovi ublažavaju vrućinu.

Jesen

Tlak zraka se do početka jeseni nikad naglo ne mijenja. Od početka listopada počinju veće razlike tlaka, tako da je npr. u prvom tjednu studenog 2010. pao za više od 40hPa i zatim narastao za više od 25hPa (do 1013hPa), što izaziva tegobe kao i zimi. U jesen se vlažnost zraka najviše penje, bude mnogo padalina, rose, koji put i mraza i magle (to rijetko, jer je Lošinj vjetrovit otok). Na primjer, u studenom 2010.. palo je više od 240 l/m2, a u prosincu 187 l/m2, uz to ljudi osjete kostobolju i slične tegobe (artritis, reuma i sl.).

Vrijednosti

Od 2002. godine do danas svakodnevno pratim dnevne i minimalne noćne temperature zraka, amplitude, tlak zraka u 9 i 13 h, relativnu vlagu, a ljeti i temperaturu mora (na Čikatu). Neke parametre sam pratio i prije, jer sam se bavio i astronomijom te sam bio često u kontaktu s mnogim ljudima. Tako sam već ranije vrlo dobro uviđao kako klima djeluje na ljudsko zdravlje. Od početka 2010. godine do danas primjećuje se da je vrijeme hirovitije nego prije, te se teže predviđa (i prognostički i zdravstveno stanje). Npr., minimalni i maksimalni tlakovi zraka kreću se od 975 do 1045 hPa! U raznim medijima se klimatske promjene sada više prate, tako da i to djeluje na ljude na razne načine (povoljno i nepovoljno).

Temperature

U 13 h prosječno su najhladniji siječanj i veljača (do 7,5°C), a najtopliji su srpanj (do +31°C) i kolovoz (do +30,5°C). U padovima temperatura povećava se vlaga, ali zbog jačanja vjetrova koji mijenjaju svoj smjer, uočava se ta hirovitost vremena, kao i loš utjecaj na zdravlje. Minimalne noćne temperature su prosječno najniže u veljači (5 do 5,5°C) i siječnju (oko 6°C), dakle, amplitude su dosta male.

Srednje godišnje temperature su obično od 15 do 16,6°C. Iz mjeseca u mjesec razlike su između 0,8 do 5°C , ovisno o sezoni. Javljaju se već opisane tegobe, na koje utječu i drugi faktori (globalni i lokalni).

Amplitude

Na Lošinju su posebno niske, jer čak i ljeti vrlo rijetko prelaze 10°C (za razliku od kopnenih krajeva). Npr. u lipnju 2006. su bile prosječno 8,1°C , u srpnju do 8,7°C , u kolovozu tek 6,8°C , a u rujnu do 7°C . Najniže su prosječno u siječnju i veljači, pa u prosincu. Ali i tu ima iznimki. Tako je u veljači 2003. iznos amplituda bio 3,6°C , u siječnju 2006. 4,9°C , u prosincu 2005. 6,6°C! Tu se najviše uočava veza s dužinom dana (osunčanosti) i s drugim faktorima. Na zdravlje ljudi ove vrijednosti ne utječu toliko kao promjene tlaka i temperatura.

Tlak zraka

Uočio sam da je ovo najčešći uzrok promjena u zdravstvenom stanju, a osjeti se najčešće 1 do 2 dana prije pada tlaka (prolaza ciklonalne fronte), rjeđe tijekom minimuma ili rastu. Prosječni godišnji tlakovi od 2003. do 2009. godine bili su od 1013,9 hPa do 1016,7 hPa, a po raznim mjesecima od 1008 hPa do čak 1022 hPa. Tegobe su meteoropatske, od onih u živčanom do onih u sustavu organa za kretanje, a rjeđe srčanokrvožilnog karaktera i ostalih već opisanih.

Padaline

Lošinj često zaobiđu velike/obilne padaline, pa češće imamo sušnije periode. Oni nepovoljno djeluju na biljni svijet, a ljudi to često lošije osjete ljeti. U periodu od 2003. do 2009. godine kretale su se od 675 (2006.) do čak 1075 mm/m2 (2005.). To se osjeća kao vrućina (suh zrak i sl.), te, u vlažnim periodima, kao sparina, žega, neugoda pri disanju i sl. danju, dok se noću teže/lošije spava, ponajviše ljeti.

Vlaga

Kao što sam spomenuo, u jesen se znaju pojaviti magle u vlažnim periodima, a to nepovoljno djeluje na starije ljude. Ima i dosta vrlo sušnih dana, kada je njima bolje, ali ne i onima s dišnim, kožnim i osjetilnim tegobama (koje ne traju tako dugo). Najsušniji su neki proljetni i ljetni mjeseci, kad padne svega 1 do 5 mm/m2 kiše! Ostali su povoljniji, kako koje godine.

Zaključak

Iz svega navedenog vidi se da je vrijeme najuže povezano s našim zdravljem. To nam govore i mnoge narodne poslovice, od šaljivih do ozbiljnih i upozoravajućih, a vezane su uz more, poljoprivredu i svakodnevnicu, bilo na hrvatskom ili talijanskom jeziku i dijalektu.

Ako se previše „vežemo" uz vremenske prilike/značajke, to nije dobro zbog lošeg psihičkog utjecaja na naše zdravlje. Zato, ono što priroda daje, primajmo bez mnogo tužaljki i pritužbi. Naime, opet naglašavam, Lošinj ima izuzetno zdravu klimu, a svaku promjenu vremena i/li klime ne osjećamo tako jako kao u drugim područjima u Hrvatskoj.

Izlaganje na znanstvenom skupu o zdravstveno - lječilišnim destinacijama u Hrvatskoj održanom u Velom Lošinju od 2. do 4. rujna 2011. objavljeno u zborniku Akademije medicinskih znanost Hrvatske uz 50. obljetnicu njenog osnutka.

valter-zbornik

valterAutor Valter Martinolić živi u Malome Lošinju gdje je završio srednju pomorsku školu (nautičar). Vrijeme i vremenske prilike prati već od osamdesetih godina prošloga stoljeća, pozornije od 2002. do danas, kada uočava i zdravstvene utjecaje na svoje i zdravlje njegovih bližnjih. Tijekom protekloga vremena vodi i bilježi vlastite „Mjesečne prikaze klime", godišnje prosjeke temperatura zraka i mora, atmosferskog tlaka i amplituda temperatura zraka, po kojima se Lošinj posebno ističe kao vrlo povoljan.

Osnivač je Astronomskog društva Leo Brenner, te je prije sedam godina započeo prve korake u osvješćivanju građana i vlasti grada Malog Lošinja o javnoj rasvjeti kao zagađivaču okoliša i time povezao Lošinj sa svijetom i globalnim pokretom za očuvanje noćnog zvjezdanog neba borbom protiv svjetlosnog zagađenja. Spomenimo da se problem svjetlosnog zagađenja ovih dana našao i pred Hrvatskim saborom raspravom o konačnom prijedlogu zakona o zaštiti od svjetlosnog zagađivanja.