Od nedostatka vode nije ugrožen samo jug Europe nego se problem brzo širi i na sjeverni dio, ponajviše kao posljedica globalnog zatopljenja, povećanja populacije i jačanja ekonomije
Europska komisija predviđa da će većina zemalja EU imati problema s nedostatkom vode već 2070. Bruxelles je zato odlučan u namjeri da pritisne zemlje članice da racionalnije koriste vodu, kako u industriji tako i svakodnevnom životu, ako treba i s radikalnim podizanjem cijena vode
Najveća posljedica klimatskih promjena bit će suša i nedostatak vode, te je zadatak svih nas da se ujedinimo u rješavanju tog problema, rekao je povjerenik za okoliš Stavros Dimas nakon prošlotjednog sastanka o toj temi u Europskoj komisiji
Bruxelles je odlučan u namjeri da pritisne zemlje članice Europske unije da racionalnije koriste vodu, kako u industriji tako i u svakodnevnom životu, pa makar se moralo ići s radikalnim podizanjem cijena vode.
Pieter de Pous iz Europskog ureda za okoliš ističe da je Europi potreban potpuno novi 'menadžment za vodu'.
Čelnici EU-a objavili su da je nužna hitna edukacija građana o štednji vode, od svakodnevnog pranja posuđa i tuširanja do velikih rashladnih uređaja. Naglašavaju kako se mora stvoriti javno mnijenje u kojem će građani u svojim razmišljanjima biti svjesni opasnosti koje im prijete kao što je to slučaj s energijom.
Prema najnovijim istraživanjima, od nedostatka vode nije ugrožen samo jug Europe nego se problem brzo širi i na sjeverni dio, ponajviše kao posljedica globalnog zatopljenja, povećanja populacije i jačanja ekonomije. Predviđa se da će do 2070. godine suše biti više pravilo nego iznimka u većini zemalja EU-a. S tim jedino ne bi trebale imati problema Irska, Velika Britanija, skandinavske zemlje i sjeverna Njemačka.
U posljednjih 30 godina novčana šteta uzrokovana sušom dosegnula je 100 milijardi eura, a na godišnjoj razini prosjek štete se učetverostručio.
Prema riječima Goranke Petrović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se vodom javne vodoopskrbe služi oko 80 posto građana, a predviđa se da će taj postotak u 2015. godini iznositi 94 posto, što bi Hrvatsku približilo prosjeku zemalja EU-a.
Hrvatska se po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku nalazi na petome mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Jedna je od rijetkih zemalja u svijetu koja ima značajne rezerve neonečišćene pitke vode. Većina građana Hrvatske jednostavno otvori slavinu i koristi zdravu pitku vodu iz vodoopskrbnih sustava, te može uredno ispuniti sve svoje higijenske potrebe.
Situacija u svijetu je bitno drukčija. Više od 1,2 milijarde ljudi ili petina čovječanstva nema mogućnost stalnoga korištenja zdravstveno ispravne vode. U svijetu zbog zdravstveno neispravne vode na godinu umre u prosjeku 15 milijuna ljudi, poglavito djece. Procjenjuje se da oko 2,5 milijardi ljudi nema osnovnih uvjeta za higijenske potrebe.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Od nedostatka vode nije ugrožen samo jug Europe nego se problem brzo širi i na sjeverni dio, ponajviše kao posljedica globalnog zatopljenja, povećanja populacije i jačanja ekonomije
Svatko ima pravo na zdrav život.
