Prva solarna elektrana sagrađena je u Švicarskoj 1989. godine, a u Europi je trenutačno u pogonu više takvih objekata uz autoceste. Zadnji primjer je Slovenija
Nedavno je jedan slovenski dnevni list objavio da će se na ogradi protiv buke, koja će se napraviti na brzoj cesti kod graničnog prijelaza Vrtojba, dugoj 640 metara i visokoj 2,5 metara, postaviti solarne ćelije, a snaga takve »solarne elektrane« priključene na električnu mrežu bit će 80 kilovata. Zajedničkim planiranjem zaštite protiv buke i proizvodnje električne energije ukupni troškovi gradnje od oko milijun eura smanjit će se za gotovo 20 posto. Projekt i financijska konstrukcija već su pri kraju, a još trebaju dobiti odobrenje vlade.
Solarni kolektor u zvučnom zidu uz cestu trebao bi proizvoditi 108 megavatsati električne energije na godinu, a sama investicija bi se amortizirala u 12 do 14 godina, što je, objektivno, polovica životnog vijeka tih solarnih ćelija.
Solarna elektrana na slovenskoj brzoj cesti nije novost nego tek posljednji primjer u nizu. Naime, prva solarna elektrana sagrađena je još 1989. godine u Švicarskoj, a u Europi je trenutačno u pogonu više takvih objekata uz autoceste, s ukupnom snagom 850 kilovata.
Postavlja se pitanje što je s Hrvatskom, može li i hoće li ona pratiti europske trendove zaštite okoliša koji u zadnjih nekoliko godina preuzimaju jednu od glavnih uloga u kreiranju europske politike.
Mreža hrvatskih autocesta je oko 1100 kilometara, pa bi se takve solarne ćelije mogle postaviti na mnogo mjesta, te nameće zaključak da bi solarne elektrane koje bi se postavile na hrvatskim autocestama proizvodile pristojnu količinu električne energije.
Uz to bi takve solarne elektrane, osim proizvodnje električne energije, mogle donijeti mnogo ekoloških pluseva za Hrvatsku u europskim bilježnicama.
»Smatram ovo posebno zanimljivom idejom i mislim da bi se u jednom dijelu mogla realizirati i u Hrvatskoj. Zasad nema takvih prijedloga, ali ne vidim prepreke da se pokuša krenuti u realizaciju«, rekao je Nikola Ružinski, državni tajnik za zaštitu okoliša.
Jasno, nastavlja Ružinski, takav projekt bio bi izvediv u mnogo većem dijelu da se krenulo u realizaciju prilikom izgradnje autocesta, i to kad su se gradili zidovi za zaštitu od buke.
Drugi problem, smatra Ružinski, predstavlja priključak na električne vodove, na mrežu, što nije moguće duž cijele trase. No, dodaje Vjesnikov sugovornik, to su tehnička pitanja, koja treba analizirati.
»S prijedlogom ću upoznati kolege iz Ministarstva zaduženih za promet i izgradnju autocesta, pa ćemo pokrenuti odgovarajući projekt. Jer, premda to nisu velike snage, svaki kilovat obnovljivih izvora, svaki kilovat uštede električne energije, svaka ugašena žarulja koja nepotrebno svijetli, predstavlja velik doprinos zaštiti klime, odnosno zaštiti okoliša«, zaključuje Ružinski.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Svatko ima pravo na zdrav život.
