Netom je internet postao medijem koji sudionicima omogućuje brzu i sveobuhvatnu međusobnu komunikaciju uočena je jedna zakonitost internet kulture koja je po čovjeku koji ju je formulirao dobila ime Godwinov zakon.
Naime, pokazalo se da što neka online diskusija traje duže, vjerojatnost da će zaglibiti u usporedbama sa nacizmom ili Hitlerom postaje veća.
Djelovanje Godwinovog pravila može se zamijetiti i u raspravama na ovome sajtu, no zbog specifičnosti povijesnog i političkog naslijeđa na ovim prostorima to pravilo djeluje u izmijenjenoj formi. Omiljeno sredstvo diskvalifikacije protivnika u nas aluzije su na komunizam i Tita, a vrlo rijetko na Hitlera i nacizam. Štoviše, ima komentara u kojima se, na primjer, zaziva nekog novog Hitlera da kemijskim sredstvima zatre negdašnje sindikalne aktiviste koji djelovanjem u civilnim udrugama "potkopavaju državu" . . .
Zakon o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama
Koordinacija ekoloških udruga
Ponedjeljak, 11 Prosinac 2006
(2716 posjeta)
Hrvatski Sabor izglasao je Zakon o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija) koji je izradilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Aarhuška konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša potpisana je 25. lipnja 1998. u danskom gradu Aarhusu na 4. konferenciji ministara kada ju je potpisala i Republika Hrvatska. Konvencija je stupila na snagu 30. listopada 2001., odnosno devedesetoga dana od datuma polaganja 16. isprave o potvrdi. Aarhušku konvenciju do sada je potvrdilo 39 država, EU ju je potvrdila 2005. godine.
Neposredni povodi za otvaranje stranice bilo je zatvaranje službene gradske stranice, nakon čega je grupa ljudi zaključila da nitko ne može zatvoriti toliko web stranica koliko ih mi možemo otvoriti, kaže Genov za Novi list 20. listopada 2006.
Zaključak Europske komisije da je Hrvatska u ovoj godini u cjelini postigla dobar napredak u usklađivanju s propisima Europske unije za zaštitu okoliša dvostruko je važan. Prvo zato što se Europska komisija ne razbacuje priznanjima takve vrste, što znači da ono ima veliki značaj.
S druge strane dodatno dobiva na težini kad se zna da se stručnjaci slažu kako će zaštita okoliša, uz poljoprivredu, biti najteže i najskuplje područje u pregovorima o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Naime, troškovi prilagodbe procjenjuju se na više od 10 milijardi eura.
Tema "Latinice" emitirane 27. studenog 2006. bila je jednakost građana pred zakonom. Temu je voditelj otvorio citiranjem članka 14. ustava RH koji glasi: "Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki."
Kao jedan od primjera nejednakosti građana pred zakonom prikazana je reportaža o gradnji suhe marine i kamenolomu na Lošinju pod naslovom "Investitori bez granica".
Svoje viđenje izložili su aktivistkinja Eko Kvarnera Andreja Gregorina i gradonačelnik Gari Cappelli.
Lutajući bespućima interneta naišao sam na stranicu o događaju koji se za I. svjetskog rata navodno dogodio pored Lošinja. Ako se može vjerovati tekstu na toj stranici, prvi zračni brod oboren je 8. lipnja 1915. vatrom sa austrougarskog hidroplana nad Lošinjom kraj uvale Krivica.
Autor članka navodi da neke povijesne knjige prvim obaranjem zračnog broda, letjelice lakše od zraka, smatraju obaranje njemačkog cepelina u blizini Brugesa na Zapadnom frontu 9. lipnja 1915. Međutim postoje dokazi da je to bio samo propagandni trik Saveznika kako bi poništili učinke jedne zračne pobjede koju su Centralne sile ostvarile dan ranije, tvrdi autor.
Zračni brodovi kraljevine Italije nadlijetali su gradove nastanjene Talijanima, a austrougarski zrakoplovi imali su zadatak obarati ih radi zaštite od bombardiranja, ističe autor. Jedan od tih zračnih brodova oboren iznad Lošinja bio je prvi u koji je oboren u I. svjetskom ratu.
Pozivamo posjetitelje ove web stranice koji žele da njihovi komentari, mišljenja, stavovi, prijedlozi i zapažanja ili pak vijesti i obavijesti o temama i događajima koji su neposredno ili posredno vezani uz zaštitu okoliša, kvalitet života, kulturna zbivanja i rad udruga civilnog društva u našem kraju budu objavljeni na naslovnici i odgovarajućoj rubrici (Prostorni plan, Zaštita mora, i t. d.) da svoje priloge šalju na e-mail adresu
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
ili putem opcije KONTAKT u meniju.
Informaciju o autoru napisa objavit ćemo prema želji pošiljatelja naznačenu u tekstu priloga.
Anonimnost autora je zajamčena.
Uredništvo si pridržava pravo da odbije objavu napisa čiji sadržaj nije u skladu s načelima istaknutim u impressumu, ali će autoru ponuditi sugestiju o ispravcima koji bi prilog učinili prihvatljivim. Uredništvo također pridržava pravo na minimalne pravopisne i tipografske intervencije koje ne mijenjaju smisao napisa.
Večernji list 9. studenog piše da je rezultatom svoga razgovora s predstavnicima "Jadrolinije" i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka gradonačelnik Gari Cappelli naljutio stanovnike Suska, Unija, Ilovika i Srakana. Naime, red plovidbe predviđa trajekt na liniji Mali Lošinj - Silba - Olib - Zadar i natrag, katamaran između Malog Lošinja i Rijeke, te mali katamaran za povezivanje samo malih otoka lošinjskog akvatorija . . .
O razlozima i povodu za nastanak ove web stranice te o značenju interneta za komunikaciju građana i lokalne vlasti Novi list je 20. listopada 2006. objavio razgovor sa Bojanom Genov, jednim od inicijatora njenog otvaranja.
Stranica je predstavljena kao doprinos razvoju civilnog društva i poticaj buđenju "uspavanih" građana., a nastala je kao reakcija na nedostatak prostora za javnu komunikaciju između građana, i još važnije, za komunikaciju između građana i lokalne vlasti.
Na sastanku čelnika otočnih mjesta s vodstvom Primorsko goranske županije i predstavnikom Ministrastva mora na Krku odlučeno je da se taj skup smatra sjednicom povjerenstva za otoke te je pored ostalih donesena i odluka da se za lovišta gdje sadašnji lovozakupnici pravilno gospodare, zakup za lovišta automatski produži. Jedina lovišta za koja će biti raspisani novi natječaji su Punta Križa i Belej-Osor.
Izvješće o radu gradskog Poglavarstva 15.6.2005.-17.10.2006.
Administrator
Utorak, 24 Listopad 2006
(4623 posjeta)
IZVJEŠĆE O RADU GRADSKOG POGLAVARSTVA GRADA MALOG LOŠINJA
ZA RAZDOBLJE OD 15.6.2005. DO 17.10.2006. GODINE
Dosadašnji ciljevi rada bili u analiziranje i mogućnosti Grada u obavljanju javno određenih mjernica izabrane vlasti, u skladu s financijskim mogućnostima Proračuna i dotacija iz države i Primorsko-goranske Županije.
- Analizirati pristup prema otocima i otočkoj specifičnosti smatram da je više deklarativan a manje realan.
- Stvara se javno mijenje da otočani previše traže da budu nešto posebno od svih drugih.
- Nemamo iste uvjete u zdravstvu, socijali, školstvu, prometu, a to su upravo resori na koje mi na lokalnoj razini ne možemo utjecati previše.
- U razdoblju od 15. lipnja 2005. do 17. listopada 2006. godine održano je 63 sjednica Gradskog poglavarstva, od toga 27 redovnih i 36 izvanrednih sjednica.
- Ukupno je razmatrano 623 točaka dnevnog reda.
- Gradskom vijeću Grada Malog Lošinja na razmatranje i usvajanje proslijeđeno je 40 prijedloga.
- Gradsko poglavarstvo održalo je sjednice i u malim mjestima: Ilovik, Veli Lošinj, Susak, Unije, Punta Križa, Ćunski.
- Gradsko poglavarstvo je na svojoj 9. izvanrednoj sjednici 22. studenog 2005. godine prihvatilo Sporazum o aktivnostima na provedbi projekta "Mali Lošinj - grad bez rada na crno", te na istoj sjednici je Sporazum potpisana sa Savezom samostalnih sindikata Hrvatske.
- Gradonačelnik je u vremenu od lipnja 2005. do kraja svibnja 2006. godine primio 678 građana . . .
Danas je u Malom Lošinju održana završna svečanost Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Na Trgu Republike Hrvatske bili su izloženi različiti pekarski
proizvodi i drugi plodovi zemlje te likovni radovi kojima je tema kruh. Sudjelovali su Dječji vrtić Cvrčak iz Malog lošinja, Dječji
vrtić Girice iz Cresa, Jadrankad.d.,
Udruga Živa zemlja iz Zagreba, Osnovna škola Maria Martinolića iz Malog lošinj, Odgojni
dom iz Malog Lošinja, Pokret za život, udruga sakupljača jestivog i ljekovitog bilja "Ambroz Haračić", Udruga umirovljenika,
PekarnicaLošinj d.o.o., Pekarnica
Loznati, Društvo naša djeca, i Saneli - miomirisni vrt.
Uprogramu svečanosti sudjelovala su djecaDječjeg vrtića Cvrčak i Osnovne škole Maria Martinolića, Djevojačkicrkveni zbor i skupina najmlađih folklorne grupe Manfrina. Priredbu je koordiniralo društvo Naša djeca, a svoj štand postavili su i aktivisti lošinjskog Crvenog križa u znaku poruke "Solidarnost na djelu - okupimo se radi dobročinstva".
Vjesnik je 4. listopada pod naslovom Otočni poslovi objavio kratki komentar o objavi javnog poziva za dodjelu državnih potpora otočnim poslodavcima za očuvaje radnih mjesta . . .
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Neposredni povodi za otvaranje stranice bilo je zatvaranje službene gradske stranice, nakon čega je grupa ljudi zaključila da nitko ne može zatvoriti toliko web stranica koliko ih mi možemo otvoriti, kaže Genov za Novi list 20. listopada 2006.
Lutajući bespućima interneta naišao sam na 
Danas je u Malom Lošinju održana završna svečanost Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Na Trgu Republike Hrvatske 
Svatko ima pravo na zdrav život.
...