Na euroskepticizam utječe povjerenje u vlastite institucije, ponižavanje ideje o Domovinskom ratu kroz Haaški sud, ideja o rasprodaji zemlje te nepovjerenje Hrvata prema strancima zbog izloženosti invazijama u prošlosti, mišljenje je Aleksandra Štulhofera sa Filozofskog fakulteta.
Veću korist nego štetu od pridruživanja Hrvatske Europskoj Uniji vidi samo dvadesetak posto građana, što znači da, s obzirom na to da pridruživanje prema relevantnim istraživanjima podržava puno veći broj njih, i oni koji jesu za ulazak u EU od toga ne vide veliku korist.
Pokazalo je to jučer prezentirano istraživanje na okruglom stolu Stavovi i potpora građana ulasku Hrvatske u EU koji su organizirali Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert.
Na konkretna pitanja o tome što će se poboljšati ili pogoršati ulaskom Hrvatske u EU, građani su u najvećem postotku odgovarali da se neće ništa promijeniti.
- U Hrvatskoj se ne može jasno definirati profil euroskeptika i stoga ne postoji jedinstvena komunikacijska ili druga strategija kojom bi se euroskepticizam mogao smanjivati. Isto tako povjerenje u Europsku Uniju, utvrđeno je istraživanjima, uvelike ovisi o povjerenju u vlastite institucije pa je stoga promoviranje borbe protiv korupcije od iznimne važnosti - rekao je Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Smatra također da na euroskepticizam u Hrvatskoj utječe ponižavanje ideje o Domovinskom ratu kroz Haaški sud, ideja o rasprodaji zemlje te tradicionalno nepovjerenje Hrvata prema strancima zbog izloženosti invazijama u prošlosti.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Svatko ima pravo na zdrav život.
