Usprkos ograničenjima prodaje i pijenja alkohola mladima ispod određene dobi velik je udjel djece školske dobi koja barem povremeno piju alkohol. Štetna djelovanja prekomjernog pijenja kod mladih povezana su uglavnom s posljedicama akutnog trovanja, nesrećama te socijalnim i kriminalnim problemima. Cilj ovog izlaganja bio je utvrđivanje na koje bi se čimbenike u okolini malodobnih osoba moglo utjecati kako bi se smanjila učestalost njihova opijanja i potreba za hitnim intervencijama zbog njihove životne ugroženosti. U radu je korišten materijal istraživanja iz 2004. godine među srednjoškolcima Cresa  i Lošinja i protokol hitnih intervencija HMP Mali Lošinj za godinu 2006. i 2007. Rezultati pokazuju da su najčešće intrvencije kod malodobnih osoba vezane upravo za akutnu alkoholiziranost. U ukupnom broju intervencija vezanih za alkoholiziranost njihov udio je 27 %. Najčešće se opijaju u mjesecu lipnju i kolovozu što korespondira sa svršetkom odnosno prije početka nastave, dakle u vrijeme kada nemaju školskih obaveza.

Kod preventivnog djelovanja trebalo bi uključiti sljedeće komponente:  trening vještina odbijanja u 6. i 7. razredu, podržavanje uloge roditelja u uključivanju u školsku politiku o ovisnostima, kao i trening roditelja u vještinama obiteljske komunikacije, trening voditelja u zajednici i uključivanje mass medija.

Danas je jasno da su rizični čimbenici za prekomjernu zlouporabu alkohola u mladih višestruki i složeni te da zlouporaba alkohola rijetko postoji bez dodatne uporabe drugih sredstava ovisnosti. U primarnoj prevenciji zlouporabe sredstava ovisnosti najčešće se rabe zdravstveno-odgojne aktivnosti i medijske kampanje. Zdravstveni se odgoj pokazao prilično nedostatan i nedjelotvoran u obeshrabrivanju mladih za zlouporabu alkohola. Edukacija je samo jedan od instrumenata za borbu s alkoholom. Istraživanja su pokazala da djeca u predškolskoj dobi imaju gotovo neutralno stajalište prema alkoholu koje u toku djetetova razvoja postaje sve negativnije. U mlađoj školskoj dobi djeca već imaju precizno zacrtano mišljenje i stav. Tada postupno stječu svijest o motivima odraslih za pijenje i usvajaju pozitivna očekivanja od alkohola. Stavovi postaju sve pozitivniji u kasnijoj adolescenciji. To je važna činjenica za strategiju primarne prevencije, ali i prevencije uopće. Za većinu djece će adolescencija i socijalizacija donijeti povećano bavljenje alkoholom, porast pozitivnih očekivanja i preokret u stavovima. U najvećem će broju slučajeva razvojni put biti miran i bez većih problema, no neke može odvesti u problematičnu uporabu alkohola koja je dodatno rizična i za zlouporabu psihoaktivnih droga te za određene oblike nasilničkog pa i kriminalnog ponašanja (1). Većina edukacijskih programa namijenjena je djeci u srednjim školama, iako neki programi djeluju na znanja i stavove, nije dokazano njihovo djelovanje na ponašanje. Bilo bi djelotvornije da su strategije zdravstvenog odgoja usmjerene na dob u kojoj djeca još nisu zahvaćena preobrazbom u odraslo doba.

Razvojno doba adolescencije neminovno donosi želju za samopotvrđivanjem i izgradnjom samostalnih stavova i načina ponašanja kojima je ponekad temeljni cilj odudaranje od ponašanja i stavova odraslih. Eksperimentiranje s bilo kojim sredstvom ovisnosti, uključujući alkohol, potaknuto je u mladih radoznalošću, željom za samopotvrđivanjem, imitiranjem, samodokazivanjrm, zbog pritiska skupine i slično, i najveći će broj osoba pronaći tijekom sazrijevanja put k kontroliranom i umjerenom konzumiranju alkohola. No učestalije, redovitije i prekomjerno pijenje, vođeno željom da se ponovno iskuse djelovanja alkohola koja se doživljavaju kao pozitivna, može otvarati put «problematičnom pijenju». Mladi piju zbog mnogih razloga koji ovise o osobnim i društvenim sklonostima i okolnostima. Neki od uobičajenih razloga su želja da se bude drukčiji od drugih, strah od nepripadanja skupini, dosada, ugodan okus te vjerovanje da će se nakon pića osjećati opuštenije i veselije (2). Društveni problemi koje uzrokuje prekomjerna konzumacija alkoholnih pića su nemjerljivi. Potrošnja alkoholnih pića kod nas, a i drugdje u svijetu, počinje vrlo rano. Većina osoba se sa konzumacijom alkoholnih pića susreće već u najranijoj dobi i to najčešće, što je ujedno i paradoks, u prisustvu starijih osoba, a nerijetko i u prisustvu roditelja. Dakle, društvo kao cjelina prilikom socijalizacije svojih najmlađih članova na svim poljima, pa tako i na polju odnosa prema alkoholu postupa na pogrešan način, što se onda u krajnjoj instanci ogleda u broju odraslih članova društva oboljelih od alkoholizma. Ovaj problem edukacijske naravi ogleda se, ne samo u usmenoj predaji već i u društvenim institucijama. Javna je tajna da se alkoholna pića piju u i oko većine srednjih škola, nerijetko i osnovnih; a da se ne poduzima ništa ili se poduzima vrlo malo.

Sigurno je da pojedincu društvo nameće određene norme ponašanja, pa je isto tako sigurno da ljudi počinju konzumirati alkohol zbog utjecaja okoline u situacijama kada svi oko njih piju jer se smatra da je to normalna stvar; ovo se posebno odnosi na različite kolektivne zabave, svadbena veselja i sl. Znači, u nekim situacijama je društveno uvjetovana konzumacija alkoholnih pića, a u slučaju da osoba odbije uglavnom se doživljava kao manje vrijedna pogotovo u ruralnim krajevima koji su snažno prožeti tradicionalizmom, a ujedno je i proizvodnja alkoholnih pića raznim arhaičnim metodama vrlo rasprostranjena(3,4,5).

Ispitanici i metode

U radu je korišten materijal istraživanja iz 2004. godine među srednjoškolcima Cresa  i Lošinja (388 ispitanika, učenika Srednje škole Ambroza Haračića u Malom Lošinju (192 muška i 196 ženskih ispitanika). 132 je u dobi 14-15 godina, 190 u dobi 16-17 godina i 65 u dobi 18-19 godina)  i protokol hitnih intervencija HMP Mali Lošinj za godinu 2006. i 2007. 2007 godina je uzeta u obradu zaključno sa kolovozom.

Rezultati

Iz istraživanja je vidljivo kako 2% adolescenata svakodnevno pije alkoholna pića, a 8% često.

Oko 32% ispitanika je više puta bilo pijano, a 36% nekoliko puta, što pokazuje da je više od polovine ispitanika bilo pijano. Najveći broj ispitanika izjavljuje kako su pili radi boljeg raspoloženja. Radi društva je pila jedna četvrtina ispitanika

Značajno više mladića pije svakodnevno i češće, no što to čine djevojke. I inače, muškraci prednjače, statistički, u  potrošnji alkohola pa je ovo rezultat koji govori kako se ovakva spolna razlika definira već u ranoj mladosti. Za razliku od pušenja, alkohol je sredstvo koje za djevojke nije « društveno primjereno» i za njega postoji  puno jača društvena norma, nego za pušenje. Gotovo polovina djevojaka je konzumirala alkohol radi boljeg raspoloženja.

Tablica 1. Prikaz ponašanja vezanih uz alkohol (2004)

Pijete li alkoholna pića?	Muški					Ženski					Ukupno
	Br		%			Br		%			Br	%
Svakodnevno	6		3,1			2		1,0			8	2,1
U disku	34		17,7			50		25,5			84	21,6
Često	25		13,0			5		2,6			30	7,7
Prigodno	94		49,0			106		54,1			200	51,5
Ne	33		17,2			33		16,8			66	17,0
Jeste li bili pijani?
Više puta	72		37,5		50			25,5		122		31,4
Nekoliko puta	62		32,3		78			39,8		140		36,1
Ne	56		29,2		68			34,7		124		32,0
Bez odgovora	2		1,0		0			0,0		2		0,5
Pio sam radi…
Osjećaja sigurnosti	3	1,6		1			0,5		4			1,0
Tuge	7	3,6		8			4,1		15			3,9
Boljeg raspoloženja	71	37,0		85			43,4		156			40,2
Običaja	28	14,6		31			15,8		59			15,2
Društva	56	29,2		47			24,0		103			26,5
Bez odgovora	27	14,1		24			12,2		51			13,1

Testirana je značajnost M/Ž u odnosu na pijanstvo.

Vidljivo je da većina ispitanika pije prigodno i to najčešće u disku. 31 % ih je više puta bilo pijano, a najčešči razlog bio je bolje raspoloženje.

Slika 1. Distribucija alkoholiziranih osoba po dobi kod kojih je intervenirala HMP

Iz grafikona je vidljivo da je najveći broj osoba kod kojih je intervenitala hitna pomoć upravo iz skupine malodbnih osoba.

Slika 2. Distribucija intervencija kod alkohliziranih osoba po mjesecima.

Vidljiv je porast alkoholiziranih u mjesecu lipnju  kolovozu kad su djeca bez školskih obaveza i s više slobode.

Slika 3. Distribucija malodobnih alkoholiziranih kod kojih je intervenirala HMP po godištima.

Najmlađi akutno intoksicirani alkoholom imali su 13 godina!

Rasprava

U programima zaštite i unapređenja zdravlja većine društava sve se više pažnje posvećuje poremećajima koje izaziva pijenje alkoholnih pića. Problem ovog tipa u mnogim je zemljama na trećem mjestu među svim drugim zdravstvenim teškoćama, a po broju i težini za zdravlje pojedinaca, njegove obitelji i društva jedva da im je ravan bilo koji drugi problem u suvremenoj zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti. Opće je poznata činjenica da je alkohol povezan sa češćim i ranijim stupanjem u spolne odnose. Tako među onima koji su stupili u spolne odnose prije 13 godina nema ni jednog djeteta koje ne pije alkohol, 13-14 godina 80% konzumira alkohol, 14-15 godina 85%. Među spolno aktivnim adolescentima mlađim od 17 godina 3 i pol puta je više korisnika alkohola nego među spolno neaktivnim adolescentima iste dobi. 

Istraživanja su pokazala važnost čitavog okruženja učenika u stvaranju njegovih stavova i ponašanja prema uzimanju sredstava ovisnosti. Dokazano je da premda neophodna i značajna, sama edukacija i znanje nemaju velikog uticaja na stavove i ponašanja učenika. Svaki program prevencije će biti neuspješan ako ne uvaži činjenicu da djeca uče na različite načine i na mnogim mjestima. Tako dok učenje u razredu čini srž edukacijskog programa, ma kako dobro napravljen, ne može biti djelotvoran sam. Ono što se događa van razreda, na ulici, kod kuće, i kroz cijelu zajednicu, može djelovati protiv ili u prilog prevenciji ovisnosti.

Teorija socijalnog učenja predviđa da su mladi skloni da uzimaju sredstva ovisnosti, uključujući i alkohol, da bi se relaksirali i nosili sa stresom ako su ova ponašanja modelirana od njihovih roditelja, vršnjaka ili kulturološki prihvatljiva. Ovisnost je socijalno naučeno ponašanje, i može biti naučeno u porodici, grupi vršnjaka ili šire u zajednici. Jasna pravila i očekivanja, čvrste granice, dobra potpora i nagrađivanje, najvažniji su u stvaranju vezivanja. Razvoj ovakvog vezivanja za školu i obitelj neophodni su elementi u sprečavanju uporabe droga kod mladih (6). Na obiteljsko vezivanje, vezivanje za školu i vršnjake, ova teorija dodaje i samopoštovanje, školsku klimu i obiteljsko okruženje kao varijable koje utiču na uzimanje droga kod mladih. Središnju ulogu u tradicijskom prijenosu navika pijenja alkoholnih pića ima obitelj. Obitelj je ujedno i  prvo mjesto gdje se adolescenti susreću s alkoholom, gdje često piju u društvu i s odobravanjem ukućana(3,4). Adolescenti koji su skloni prekomjernom uzimanju alkohola, često imaju kompleksnu obiteljsku anamnezu koja uključuje zlostavljanje i druge traume u djetinjstvu(4)

Zaključak

Preventivni pristup temeljen na zajednici povezuje obitelj, školu, zajednicu i medije. Postoji općenito slaganje da će program biti uspješniji što je više područja koja su uključena u program. Većina programa koji su do danas primjenjivani, primjenjivani su u školi. Budući mladi većinu svog vremena provode van škole, i drogu najvećim dijelom uzimaju van škole, čini se razumnim da program uključi obitelj, vršnjake, zajednicu i mas medije kao one koji bi mogli imati značajan uticaj (7).Ideja zajednici orijentiranih programa je da adolescentima ugradi podržavajuće “ne uzimati drogu” poruke ciljajući u sve sfere uticaja na koje je moguće uticati.

Istraživanja od Johnson i Flay, Kumpfer i Turner(8) ispitivala su uspješnost sveobuhvatnog programa zajednice. Pronašli su da kombinacija slijedeće četiri komponente ima značajno djelovanje na sprečavanje uporabe alkohola. Komponente su:
1. trening vještina odbijanja u 6. i 7. razredu
2. podržavanje uloge roditelja u uključivanju u školsku politiku o ovisnostima, kao i trening roditelja u vještinama obiteljske komunikacije.
3. trening voditelja u zajednici
4. uključivanje mass media

Preporuka

Za prevenciju, mladima valja ponuditi bolju i racionalniju organizaciju slobodnog vremena i zabave, privlačnije i atraktivnije te korisnije sadržaje druženja. U takvim aktivnostima oni moraju pronaći sebe i svoje interese. Bez prevelikog moraliziranja, treba im osigurati više razonode, rekreacije, međusobnog druženja, tj., na pozitivan način okupirati i privući njihovu pozornost, zadovoljiti njihovu znatiželju, interese i razvojne potrebe.

Dijete nije odrasla osoba u malom, ono je samo dijete. Treba oko dva desetljeća da se formira odrasla osoba. Temelji zdravim navikama stvaraju se u mladoj dobi; tako fiksirane navike zadržavaju se cijeli život i jamac su dugom i zdravom životu. Na razvoj i stvaranje navika u mladoj dobi u većoj mjeri djeluju primjeri i uzori iz okoline, tzv. stečena svojstva, a u manjoj mjeri trajnu ulogu imaju genetska, nasljedna svojstva.

Autoritet označava ugled, autoritarnost moć. Gdje prevladava autoritarnost, nedostaje pravi autoritet, zato dijete odbija autoritarni odgoj.