Svjetski dan zaštite životinja, koji se obilježava 4. listopada, prilika je da se građani upozore na odgovornost u očuvanju životinjskih vrsta, na održivo djelovanje i iskorištavanje prirodnih bogatstava.
Taj dan prvi se put počeo obilježavati 1931. tijekom konvencije ekologa u Firenci, a njegov cilj bio je upozoriti na položaj ugroženih životinja.
Od tada do danas izrastao je u događaj koji se obilježava u svim
zemljama. Udruge za zaštitu životinja globalno obilježavaju taj dan
kako bi povećali svijest o problemima životinja te potaknuli ljude na
razmišljanje o tome kako se odnose prema životinjama.
Po brojnim podacima svjetskih organizacija svaki dan nestane stotine
životinjskih vrsta, a najugroženije su morske kornjače, gorile, pande,
slonovi, kitovi, tigrovi...
Životinje uglavnom ugrožava čovjek. U
svijetu je poznato oko 1,8 milijuna životinjskih vrsta, a pretpostavlja
se da ih je gotovo stotinu puta više. Zbog posebna zemljopisnog
položaja, na razmeđi nekoliko biogeografskih regija, te
karakterističnih klimatskih i geomorfoloških uvjeta Hrvatska je jedna
od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti.
Velika
raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je
bogatstvom vrsta i podvrsta te znatnim udjelom endema. Broj do danas
poznatih vrsta u Hrvatskoj procjenjuje se na 37.000, ali stvaran broj
je zasigurno veći, ističe Ministarstvo kulture.
U šest godina otkriveno 364 novih vrsta u Hrvatskoj Tako je primjerice
u zadnjih šest godina otkriveno 198 novih vrsta kopnenih, 146 vrsta
slatkovodnih i 20 vrsta morskih beskralješnjaka. U 2005. otkrivena je
endemična vrsta ribe do sada nepoznata u znanosti (u rijeci Norin u
Neretvanskoj dolini). Ministarstvo smatra da to samo pokazuje da je
stvarna bioraznolikost u Hrvatskoj mnogo bogatija nego što to pokazuju
postojeći službeni podatci.
U Hrvatskoj obitava velik broj vrsta ugroženih u Europi, što je
povezano s očuvanim staništima (populacije velikih zvijeri: vuk, ris i
medvjed; očuvane močvare kao staništa brojnih vrsta ptica, 35 vrsta
šišmiša...). Po Crvenom popisu ugroženo je ukupno 1131 vrsta
kralješnjaka, leptira, vretenaca, podzemne faune, vaskularne flore i
gljiva.
Temeljem Zakonu o zaštiti prirode divlje vrste
proglašavaju se strogo zaštićenim i zaštićenim na temelju njihove
ugroženosti i međunarodnih ugovora koje je Hrvatska preuzela. Kršenje
zakona kažnjivo je od 1000 do milijun kuna.
U Hrvatskoj je strogo zaštićen veliki broj vrsta iz skupine sisavaca,
kao što su npr. vuk i ris, sve vrste šišmiša, dvije vrste dupina koje
se pojavljuju u Jadranu, ali i sve vrste dupina i kitova koji se u
njemu slučajno zateknu zatim veliki broj ptica, gmazova, kornjača i
vodozemaca.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.