Međunarodna
Ljetna škola o alkoholizmu, koja se u organizaciji Hrvatskog društva za
alkoholizam i druge ovisnosti, Grada Malog Lošinja i lošinjskog kluba liječenih
alkoholičara »Bonaca«, več četvrtu godinu održava u hotelu Aurora, okupila je
150 sudionika iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Italije, izvijestio je Novi list.
I ove godine
mnoštvom tema uz interdisciplinarni pristup razmatra se alkoholizam, društveni
problem golemih razmjera, a okupio je eksperte alkohologe, među kojima će
predavanja održati prof. dr. Danijel Buljan, prim. dr. Željko Marinić, doc. dr.
Zoran Zoričić, dr. Robert Torre, dr. Anto Orešković i drugi. Među ostalim, teme
skupa koji je počeo jučer, a završava danas, su Depresije i alkoholizam, Rane
intervencije u alkohologiji, Utjecaj alkoholizma u obitelji na odrastanje
djece, Odnos adolescenata prema alkoholu, Sreća pripada trijeznim ljudima i
druge.
Problem »pod
tepihom«
Mr. sc. Branko
Lakner, voditelj lošinjskog KLA »Bonaca«, jedan od pokretača Ljetne škole o
alkoholizmu, ističe da, nažalost, Hrvatska preuzima neslavno vodstvo i nakon što je prije,
nekoliko godina bila pri vrhu, sada je uzela primat po količini popijenog
alkohola po glavi stanovnika u Europi te premašila skandinavske zemlje i Irsku,
koji su do sada držali taj neslavni vrh:
- Penjanje
na ovoj negativnoj skali odraz je toga da država ne radi dovoljno niti sustavno
na prevenciji alkoholizma. Prekomjerno pijenje u Hrvatskoj je općeprihvaćena
pojava. I dok se javnost senzibilizira za problem zloupotreba droga,
alkoholizam stavljamo »pod tepih«. Krenulo se u snažnu kampanju porotiv
nikotinske ovisnosti, pušenje je zabranjeno u zatvorenim prostorima, čime se
štiti i pušače i pasivne pušače, a istovremeno ukidamo zabranu od nula promila
u vožnji, nedovoljno se kontrolira točenje i kupnja alkohola za maloljetne
osobe, reklamira se pivo! Dakle, ne štitimo ni alkoholičare, ali ni one koji
pasivno trpe posljedice alkoholizma, a brojke su zastrašujuće.
Pomaci u
sudstvu
Liječnici
obiteljske medicine nerijetko uopće nemaju izgrađen stav o alkoholizmu, a dio
njih ne želi pacijentu reći da je alkoholičar jer misle da bi tako mogli
izgubiti pacijenta! Centri za socijalnu skrb trebali bi činiti više u
prevenciji i liječenju alkoholičara. Posljednjih godina ima nekih pozitivnih
pomaka u sudstvu, pa se češće izriče mjera obaveznog liječenja, ali onda se
pojavljuje problem, budući da unutar sustava ne postoji ustanova koja je
ovlaštena i obavezna to liječenje provesti. Veliki teret ostaje na klubovima
liječnih alkoholičara kojih je u Hrvatskoj više od dvjesto, pa iako za svoj rad
dobivaju pohvale, kada za rad tih istih klubova treba osigurati sredstva, pomoć
u mnogim sredinama ostaje na minimalnim iznosima, kaže Lakner te ističe da je
važnost ove Ljetne škole od velikog značaja za terapeute i ljude koji u
svakodnevnom radu pomažu alkoholičarima i njihovim obiteljima, jer je to
izrazito iscrpljujući posao, pa dolazi do takozvanog sindroma sagorijevanja,
stoga su ovakvi susreti terapeuta za njih važni u smislu rješavanja stresa i
međusobne podrške.
Milijun Hrvata
pati zbog alkoholizma
Šest posto
stanovnika Hrvatske su alkoholičari, dakle više od 250 tisuća ljudi, a čak 30
posto prekomjerno pije. Osim njih koji uništavaju svoje živote i zdravlje,
posljedice trpe najmanje tri osobe uz alkoholičara, pa brojka prelazi milijuna
ljudi koji zbog alkoholizma u Hrvatskoj svakodnevno duboko pate. Mnoge karike u
lancu su vrlo labave, liječnici obiteljske medicine premalo sudjeluju u
prevenciji i detekciji alkoholičara, kasno stvari nazivaju pravim imenom,
pacijenta liječe od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, depresije, a ne od
alkoholizma koji je uzrok njihovih tjelesnih i psihičkih tegoba.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.