Promocija lošinjskog turizma u Srbiji

U samom jeku turističke sezone, veliku pažnju posetilaca Malog Lošinja, skrenula je izložba fotografija pod nazivom „Suhozidi su vredna baština" na kojoj su prikazane umetničke fotografije suhozida - ne baš visokih zidova koji dele parcele meštana, izvijestila je 18. kolovoza beogradska "Borba".

Suhozidi su nastali krčenjem, sakupljanjem i čišćenjem teško obradivih površina i predstavljaju dokaz ljudske sposobnosti za život u skladu sa prirodom, prilagođavajući se okolini i okolinu sebi.

Suhozidna gradnja je najstarija tehnika građenja - primenjuje se u svim istorijskim razdobljima, a i danas se zadržala kao vid tradicionalne gradnje. Suhozidi su nastali posebnom tehnikom slaganja kamena na kamen, bez upotrebe ikakvog vezivnog materijala i predstavljaju odličan primer narodnog graditeljstva, ali s obzirom na to da postoje i na drugim jadranskim ostrvima, i deo jadranskog kulturnog identiteta.

Na ostrvu Lošinju, kamene suhozide nazivaju i gromače ili mocire, a sam čin gradnje naziva se gromaćenje. U vreme kada su suhozidi nastajali i kada su imali svoju prvobitnu svrhu, graditelji suhozida bili su svi članovi domaćinstva kojima je smetalo kamenje na škrtoj zemlji. Tako je odbačeno kamenje iskorišćeno za ono za što je i trebalo: da se ogradi zemljište i označi međa, da se ogradi tor za stoku, da se označi pristup vodi, da se od vetra zaštite masline i vinogradi, ali i da se sačuva tlo od erozije. Sa druge strane građene su i jednostavna staništa za ljude i stoku.

Međutim, danas je nestala potreba za čišćenjem obradivog zemljišta Napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, iseljavanja stanovništva i zapuštanja sela, a samim tim i izumiranje starih zanata - pa tako i umeća gradnje suhozida, samo je deo razloga kojima je ugrožen suhozidni pejzaž. Danas se stanovništvo ostrva i primorskih krajeva pretežno bavi turizmom, znatno manje poljoprivredom, a raskošni maslinjaci i vinogradi gotovo da su nestali. Nekada brojnih ovaca, takođe simbola ostrva, je sve manje i često lutaju van zemljišta svojih vlasnika. Raspuštene ovce preskaču suhozide i i dodatno ih urušavaju. Ruši ih i grmlje kupina. Ponekad ih, prolazeći preko njih, ruše turisti, a ponekad nesavesni graditelji koji mlevenjem kamenja od njih prave pesak i šljunak i koriste za nove gradnje. Ruši ih vetar i zub vremena.

Stari otočani su nekada govorili deci da podignu svaki kamen otpao sa suhozida, jer je suhozid bio potreban, a bio je poštovan trud polaganog slaganja i usklađivanja kamena sa kamenom. Danas je suhozid izgubio svoju svrhu, a ljudi koji poseduju veštinu takozvane suve gradnje - gromaćenja - sve su veća retkost. Ali, s vremenom sve većem broju ljudi postaje jasno da je tradicionalna suhozidna ograda lepša i primerenija nego betonski zidovi ili načini gradnje kojim se oponašaju garditeljski stilovi drugih krajeva, pa graditelji suhozida poslednjih godina postaju nova i tražena profesija.

Posebno je potrebno istaći da suhozidna gradnja predstavlja kulturni pejzaž velike ambijentalne vrednosti, zaštićen i Konvencijom o evropskim pejsažima. Čija je Hrvatska članica od 2002. godine. Tim dokumentom svaki pejsaž koji je zaštićen prepoznat je kao javni interes na području kulture ali i kao važan razvojni resurs koji utječe na jačanje privrede.

Ponekad suhozide obnavljaju entuzijasti, ljudi svesni potrebe da se očuva jadranski pejzaž i da se javnost uveri u potrebu očuvanja stare veštine, kao što to radi lošinjska nevladina organizacija „Centar za zdravo odrastanje" sa svojim članovima i gostima.

Na otocima Cresu i Lošinju ovaj je tip kulturne baštine zaštićen od rušenja i uništavanja posebnom lokalnom odlukom o režimu korištenja gromača iz 1979. godine kojom se zabranjuje njihova eksploatacija osim na površinama koja su prema planovima prostornog uređenja predviđena za gradnju.

Lošinj - ostrvo mira

Već nekoliko poslednjih godina, nevladina organizacija Centar za zdravo odrastanje iz Malog Lošinja organizuje Učionicu aktivnog građanstva koja okuplja mlade ljude iz Bosne, Hrvatske i Srbije. Tokom desetak dana mladi imaju priliku da se druže i uživaju u čarima Jadranskog mora, ali i da putem medijskih i kreativnih radionica, kao i radionica o ljudskim pravima rade na izgradnji trajnog mira u regionu. Ovogodišnja Učionica održana je u saradnji sa Ženama u crnom iz Beograda i grupom Tabu iz Vukovara.

Delfini na usvajanje

Područje oko Lošinja je stanište brojnih delfina. Iako su u pitanju veoma druželjubive životinje, njihova egzistencija u mnogome zavisi od ljudi: buka i zagađenje mogu biti pogubni za delfine. Organizacija „Plavi svijet" je zato organizovao akciju „Usvojite delfina" u okviru koje je moguće novčanom donacijom podržati istraživanja i - usvojiti delfina. Svake godine usvojitelji dobijaju izveštaj preko koga se obaveštavaju o kretanju i stanju svog usvojenika.

Povezano:
Gromače nacrtale ruke bezbrojnih pokoljenja
Mladi Vukovarci i Lošinjani na radionicama aktivnog građanstva
Proljetna Učionica aktivnog građanstva
Suhozid - spomenik borbi za opstanak
Otočne gromače pod budnim okom Europe
UNESCO prepoznao vrijednost suhozida
Diplomatsko opuštanje uz supove i gradnju suhozida
Promocija lošinjskog turizma u Srbiji
Mali čuvari otočne baštine
Svaki urušeni kamen vrati na suhozid
Izložba "Suhozidi su vrijedna baština"
Poziv na očuvanje tradicionalnih otočnih djelatnosti
Ponovit će se gradska odluka o zaštiti suhozida
Suhozidi su vrijedna baština, a ne građevinski materijal
Suhozidi ne smiju nestati
Idem i ja: Izlet na Velebit
Prepoznata estetska vrijednost suhozida
Podignite svaki srušeni kamen!
Akcija obnove gromače
Novom odlukom osnažiti staru
Pučko graditeljstvo
Suhozidi: vrijedna baština ili kočnica razvoja
Edukacija o vrijednostima zavičajnog krajobraza
Suhozidi su kulturno i povijesno blago

Komentari (6)

Komentira 31-08-2009 19:13,   ... prevedi, razumijem tek poneku riječ   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira 11-09-2009 21:44,   ... molim administratora da prevede,nerazumijemo vaš materinji jezik. S poštovanjem,hvala   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Nebojša 11-09-2009 22:04,   Materinji jezik Tupko, ne znaš ti ni svoj materinji jezik. Mi Hrvati pišemo "ne razumijemo", a ne kao ti, "nerazumijemo". A na početku rečenice mi Hrvati pišemo veliko slovo, te na kraju rečenice stavljamo točku.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira 14-09-2009 14:27,   ... nebojša je inace veliko Hrvatsko ime koje su nosili nasi stari ali oni s druge strane Dunava.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Hrvat 14-09-2009 14:34,   ... Ali Nebojša ipak zna bolje hrvatski jezik od tebe. Pa tako zna da se osobna imena pišu velikim početnim slovom (tj. Nebojša, a ne nebojša) i da se pridjevi pišu malim slovom (hrvatsko, a ne Hrvatsko). Mulac, nauči hrvatski jezik, pa onda hrvatuj. Ovako si sramota za prave Hrvate.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Juki 14-09-2009 14:56,   moj tovare A šta tebi moj tovare smeta da se Lošinj reklamira u Srbiji? Pa Ministarstvo je potrošilo milijune za promičbu hrvatskog turizma a ovo je besplatno. Bajs bi platio da se takvo nešto objavi a tebi smeta.   » Prijavite komentar Administratoru

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 14000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.