Pružat ćemo pravnu pomoć makar završili u zatvoru

Usvajanjem prijedloga zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomoć građani Hrvatske će ostati nezaštićeni, a članovi organizacija civilnog društva koje se bave bilo kakvim vidom pružanja pravne pomoći ili pravnih informacija biti će proglašeni nadripisarima, odnosno kriminalcima, smatra koalicija 20 nevladinih udruga koje je uputila otvoreno pismo premijeru Ivi Sanaderu i ministrici pravosuđa Ani Lovrin ...

Budući da do danas nismo dobili odgovor na dopis upućen 12. srpnja 2007. u vezi Prijedloga zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomoć, obraćamo Vam se putem otvorenog pisma u kojem Vam ponovo, kao i široj javnosti, želimo ukazati na činjenicu da će usvajanjem spomenutog zakona građani Hrvatske u potpunosti ostati nezaštićeni, a članovi organizacija civilnog društva koje se bave bilo kakvim vidom pružanja pravne pomoći ili pravnih informacija biti proglašeni nadripisarima, odnosno kriminalcima.

Naša Koalicija koja se sastoji od 20 udruga je tijekom posljednja 2 mjeseca u nekoliko navrata upozoravala Vladu RH te Ministarstvo pravosuđa na odredbe predmetnog Prijedloga zakona koje će onemogućiti građane u njihovom pristupu sudovima, obespraviti siromašne i pomoći bogatima, no i Vlada i Ministarstvo oglušili su se na naša upozorenja te je 7. rujna 2007. Vlada usvojila Konačan prijedlog zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomoć.

Također, u više smo Vas navrata pokušali kontaktirati pisanim te telefonskim putem kako bismo zatražili sastanak na kojem bismo argumentirali svoje tvrdnje o opasnostima ovog Prijedloga zakona te smo zatražili ponovno formiranje radne skupine, ali bezuspješno. S obzirom na navedeno, došli smo do zaključka kako ste odlučili ignorirati sve one organizacije civilnog društva koje su, tijekom proteklih 10-ak i više godina, pružile pravnu zaštitu ili informacije pravne naravi stotinama tisuća građana te ih pretvoriti u nadripisare, a sve pod krinkom usuglašavanja zakonodavnog okvira RH s pravnom stečevinom Europske Unije.

I na kraju, ne bismo željeli zaključiti da su Vladi interesi neke druge skupine ili lobija važniji od interesa građana RH, no ovakav Zakon upućivat će upravo na to.

Udruge koje čine ovu Koaliciju nastavit će sa svojim aktivnostima pružanja pravne pomoći i pravnih informacija građanima, pa čak i ako to bude značilo da će završiti u zatvoru.

Tako Vlada vlada - poručila je koordinatorica koalicije Ariana Vela, iz udruge GONG.

U koordinaciji su, uz navedenu udrugu i SMART, CESI, Srpski demokratski forum, O-zona, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Izvor, Autonomna ženska kuća Zagreb, Zelena akcija, OGI, CMS, B.a.B.e., HHO, Centar za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoc – Vukovar, Odbor za ljudska prava Karlovac, Dalmatinski odbor solidarnost, Organizacija za građanske inicijative, Projekt građanskih prava - Sisak, Koalicija za promociju i zaštitu ljudskih prava – Osijek i Ženska mreža Hrvatske.

ZamirZine

Povezano:

Koliko novaca - toliko prava
Siromaško pravo - na vrbi svirala
Pružat ćemo pravnu pomoć makar završili u zatvoru
 

Komentari (17)

Komentira Mafijozo 12-09-2007 15:02,   §$§€§ Odvjetnička mafija uklanja konkurenciju uz pomoć Vlade. Pa nek onda neko kaže da mafija nije povezana s političkim strukturama   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Nisu u pravu 12-09-2007 15:08,   ... Moj je osobni stav da udruge nisu u pravu. Pravu pomoć treba pružati odvjetnik ili barem pravnik koji je za to ovlaštem nekom institucionalnom odredbom.  Slažem se da su mnogi ljudi presiromašni da bi isli kod odvjetnika, no to ne znači da treba dozvoliti svakome da se bavi pružanjem pravne pomoći. To znači da treba ozbiljno redefinirati odvjetničku tarifu, promjeniti zakon o odvjetništvu itd.   Aktualno stanje po kojem mnoge nevladine udruge pružaju pravnu pomoć je najblaže rečeno karastrofalno jer one ne podliježu nikakvoj kontroli bilo koga; često puta u udrugama volontiraju studenti prava, nediplomirani pravnici i pravi pravcati nadripisari koji ljudima nanose više štete no koristi.  Pravo je egzaktna znanost koja podrazumijeva i egzaktno postojanje u naravi. Jednako kao što auto ne može voziti netko tko nema položen vozački ispit (iako sam auto možda vozi i bolje od nekog tko ima položen ispit), jednako kao što operirat srce ne može netko tko nije završio medicinu i specijalizirao kirurgiju, jednako tako ni pravnu pomoć ne može pružati netko tko nije diplomirao pravo i položio pravosudni ispit. To su minimalni uvjeti bez kojih ne bi smjelo biti riječi o pružanju pravne pomoći.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira odvjetnički vježbenik 12-09-2007 15:40,   pila naopako Slažem se, pružanje pravne pomoći je ozbiljan posao. Za svaki posao treba imati odgovarajuće obrazovanje, školu, tečaj ili nešto drugo, a kamoli za tumačenje propisa. Ovakvim nastupom udruge bagateliziraju znanje, a bez vrednovanja znanja ostat ćemo na Balkanu. Svaka čast udrugama, ali takav zakon nije protiv njih, dapače mislim da bi ih krivi savjet nekada mogao vrlo skupo koštati. Zato, nek se svatko bavi onim što zna i za što je osposobljen, a ako već želi savjetovati nekoga, neka savjetuje sebe. Pa onda i snosi posljedice.  Druga je stvar bezobrazna pozicija odvjetničke komore te njihova veza i utjecaj na politiku. To treba razbiti i njihove zarade svesti u normalne okvire.   » Prijavite komentar Administratoru »    Komentira Xman 12-09-2007 15:43,   Udruge vs. fiškalija Mislim da pomalo mitologiziraš ovlaštenost "nekom institucionalnom odredbom", pravosudne ispite i pravničke diplome. Da sve to nije nikakva garancija za razumnu primjenu pravnih normi svjedoče korupcionaške afere, odvjetnički i odvjetnicima potpomognut kriminal, a o sudovanju pri kojem, na primjer, guranje prsta u šupak postaje rukovanjem da i ne govorim.    Ja, naprotiv smatram da bi država trebala financirati udruge za pružanje pravne pomoći tako visokim iznosima novca da one mogu angažirati inozemne pravne eksperte. Dakako, trebalo bi definirati kriterije prema kojima bi se određivalo tko ima pravo na takvu pravnu pomoć.    Primjera radi, pitam te tko ima novaca da angažira odvjetnika koji će onemogućiti devastaciju Osorščice, Artatora ili Studenčića ovdje ili Cvjetnog trga ondje, Marjana tamo itd.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira vježbenik 12-09-2007 15:54,   xmanu Evo, sada na ekstremima gradiš teoriju. I ja smatram da ima svega u toj branši - sramotno loših sudaca i nemoralnih odvjetnika, ali zar je to razlog da kažemo da nam diplome ne trebaju? Sorry, ali ta ideja o sufinanciranju udruga da bi one angažirale inozemne pravne eksperte mi se čini totalno nakaradnom. Tko bi tu dijelio pravdu i zarađivao? Još uvijek mislim da smisao postojanja i rada udruga nije zarada, već nešto drugo. Ovakvu devastaciju Osoršćice napravljenu od države niti u jednoj državi ovoga svijeta nebi mogao spriječiti niti najbolji odvjetnik.   » Prijavite komentar Administratoru »    Komentira Administrator 12-09-2007 16:02,   Za one koje to zanima... Udruge se protive predloženom zakonu jer smatraju da ograničava građane lošeg imovnog stanja u dobivanju adekvatne i pravovremene pravne pomoći te da je suprotan Ustavnom načelu jednakog pristupa sudovima, a ne pravničkom obrazovanju.    Primjedbe na sadržaj i proceduru s argumentacijoim predočile su javnosti, citiram:    mišljenja su kako je proces izrade i donošenja ovog Zakona samo prividno transparentan te kako će Zakon ovakvog sadržaja stvoriti pretpostavke za uspostavljanje monopola odvjetnika, a što će za građane u konačnici značiti nemogućnost dobivanja one pravne pomoći koju, zbog lošeg imovnog stanja, ne mogu platiti.    Koalicija udruga traži povlačenje Prijedloga Zakona iz procedure, ponovno formiranje radne skupine te otvaranje prave javne rasprave o predmetnom Zakonu kako bi se građanima omogućilo ostvarivanje prava zajamčenih međunarodnim konvencijama te ustavom RH.    Od brojnih primjedbi na sadržaj i tekst Prijedloga zakona koalicija posebice ističe sljedeća četiri:    1) Preuzak krug pravnih stvari (vrsti predmeta/sporova) u kojima je moguće odobriti pravnu pomoć, što diskriminira građane jer će morati plaćati pravnu zaštitu u drugim vrstama predmeta. Ovime se ostvaruju pretpostavke za stvaranje monopola odvjetnika. Naime, člankom 5. Prijedloga zakona propisano je u kojim se pravnim stvarima (vrstama predmeta/sporova) može odobriti pravna pomoć, međutim krug tih pravnih stvari je preuzak, a u svim ostalim pravnim stvarima pravna se pomoć pruža od strane odvjetnika, to jest sukladno odredbama Zakona o odvjetništvu, što znači da će građani takvu vrstu pravne zaštite biti prisiljeni plaćati prema odvjetničkoj tarifi.    Građani lošeg imovnog stanja ne smiju biti ograničeni u tome za koje će im se vrste predmeta pružiti pravna zaštita o trošku države jer se time derogira njihovo Ustavom zajamčeno pravo na pristup sudovima i drugim tijelima pred kojima imaju ostvariti svoja prava. Njima se besplatna pravna pomoć mora pružiti u svim predmetima i pravnim stvarima te ih država ne smije ograničavati odredbama ovakvog Zakona.    Primjer: građanin lošeg imovnog stanja traži pravnu pomoć za pravnu stvar za koju se pomoć ne može dobiti temeljem odredbi ovog Zakona. Bit će upućen na odvjetnika kojem neće moći platiti odvjetničku nagradu, slijedom čega neće moći dobiti pravnu zaštitu.    2) Sužava se krug građana koji bi, s obzirom na loše imovno stanje, mogli ostvariti pravo na pravnu pomoć, a moguće su i zlouporabe, posebice u slučaju „pravne pomoći u slučaju pravičnosti“. Zakonodavac je nejasno propisao koji su maksimalni prihodi kućanstva u kojem živi osoba koja je zatražila pravnu pomoć.    Također, ostavljeno je previše prostora za diskrecione prosudbe nadležnih tijela i zlouporabu zbog činjenice kako se većina imovinskih prilika uopće neće provjeravati jer su nadležna tijela očigledno nedovoljno ekipirana.    Također, “pravna pomoć iz razloga pravičnosti“ bitno će opteretiti rad sudova, a notorna je činjenica da sudski postupci ionako traju predugo. Budući se ovakav zahtjev po ovom kriteriju može staviti u bilo kojoj fazi postupka, vrlo vjerojatno će to dovesti do ozbiljne zlouporabe prava (uglavnom onih koji imaju moć i utjecaj), a posljedično može bitno usporiti ostvarenje efikasne pravne zaštite.    Primjer: Pravnu pomoć temeljem ovog Zakona neće moći ostvariti majka dvoje studenata koja živi u iznajmljenom stanu i ima mjesečne prihode od npr. 4.000,00 Kn. Od tih prihoda plaća najamninu u iznosu 1.000,00 Kn mjesečno, režije u iznosu od 800,00 Kn mjesečno, a od ostatka iznosa mora prehraniti sebe, djecu te im platiti školovanje ili minimalno knjige. S kojim će sredstvima ona pokriti troškove odvjetničke nagrade    S druge strane, dioničar u trgovačkom društvu koji nema stalna primanja, ali dobro zarađuje na tržištu kapitala, mogao bi zatražiti zaštitu svojih prava putem instituta besplatne pravne pomoći jer možda ne prikaže realno imovno stanje, a istovremeno ga nadležno tijelo ne provjeri.    3) Propisana procedura te sustav nadzora nad provedbom Zakona neefikasni su, dugotrajni i neće dovesti do adekvatnog rješavanja problema onih građana koji nemaju novaca za odvjetničke nagrade i ostale troškove.    4) Uloga udruga u pružanju pravne pomoći minorizira se te ograničava, čime se zanemaruje kultura građanskog djelovanja za opće dobro i poštivanje ljudskih prava. Građani će ostati zakinuti jer su udruge do sada pružile pravnu pomoć u više od 100.000 slučajeva.    Naime, pojedine udruge pozvane su na sudjelovanje u izradi Prijedloga zakona, ali nije napravljen sustavni pregled pravnih stvari (predmeta) u kojima su udruge do danas pružale pravnu pomoć.    Nastavno, početkom 2005. godine radna je grupa prestala s radom, a nacrt Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći objavljen je na Internet stranicama Ministarstva pravosuđa, gdje je stajao 2 godine, međutim komentari na isti nikada nisu objavljeni. Također, udruge su tražile dostavu prijedloga zakona, međutim nisu ga dobile. Naziv zakona je primijenjen u zakon o ostvarivanju prava na pravnu pomoć, a komentari udruga koje su bile članice radne skupine za izradu zakona drugog naziva nisu prihvaćene.    Prividna transparentnost i minoriziranje udruga osobito su vidljivi u tome što se Prijedlogom predviđa njihovo djelovanje u znatno suženom segmentu (savjetodavna pomoć i pomoć pred upravnim tijelima). Istovremeno se izostavlja mogućnost bilo kakvog relevantnog postupanja i djelovanja pred sudskim tijelima gdje se u najvećoj mjeri odlučuje o pravima i obvezama građanske naravi, te o ljudskim pravima u najširem smislu.    Također, u potpunosti je izostavljena uloga i mogućnost djelovanja udruga građana u smislu praćenja pravnih postupaka , a s ciljem detektiranja problema u vezi zaštite ljudskih prava (primjerice u bolnicama, kazneno-popravnim ustanovama, institucijama socijalne skrbi i slično). Za udruge je to vrlo važan segment pravne pomoći.  Preuzeto s portala Zamirzine   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Nisu u pravu 12-09-2007 18:08,   ... Izvlačenjem negativnih primjera iz sudačke, odvjetničke i bilo koje branše je kontraproduktivno svakoj ozbiljnoj raspravi. isticanje katasrofalnih odluka suca u Gospiću i pokušaj da se takve svedu na zajednički nazivnik je nepošteno prema svakome; tom bi se logikom moglo optućiti sve udruge za korupciju jer korupcijski skandal upravo pogađa HHO itd. Moj je stav da su odvjetnici kao struka previše zaštićeni u našoj zemlji, no odgovor toj zaštićenosti nije relativiziranje odvjetničke i pravničke profesije već promjena loših zakona. S druge strane, u bivoj su Jugoslaviji postojali vrlo dobri načini pružanja pravne pomoći; pomoć se pružala kod Opčinskih sudova, a pomoć su pružali studenti prava koje su nadgledali suci. Na taj su način studenti stjecali potrebno znanje a pravnu su pomoć zapravo pružali sudovi, posredno preko studenata. Takva mogućnost postoiji i danas u hrvatskom zakonodavstvu no jednostavno još nije zaživjela u praksi.  Ideja pak da DRŽAVA plaća UDRUGAMA VISOKE IZNOSE NOVCA kako bi oni mogli angažirati inozemne pravne eksperte je valjda nešto najnevjerojatnije što sam čuo u posljednje vrijeme i toliko je nelogično i protivno razumu da se ne da uopće komentirati.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Xman 12-09-2007 18:38,   Vladavina bogatih Tvoj je stav da su odvjetnici kao struka previše zaštićeni i t.d. je jedna stvar. Druga je stvar što ta zaštita ostavlja nezaštićenim brojne građane ove države. Predloženi zakon ide u smjeru apsolutne monopolizacije pravne pomoći od strane odvjetnika i da facto ukidanja prava na besplatnu pomoć. Savršena situacija za totalnu vladavinu bogatih i moćnih. Ideja da država plaća udrugama za angažiranje inozemnih eksperata je moj apsurdni odgovor na apsurdno stanje da bez novaca nemam pristup sudu drugačije osim kao dužnik, okrivljenik, žrtva prevare, iznude ili kakvog falsifikata monopolnih ovlaštenika za pravne poslove.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira 12-09-2007 18:53,   ... Prije svega mislim da bespotrebno dramatiziraš. Apsurdna situacija uopće nije apsurdna do mjere do koje je prezentiraš u svojim postivima; tvrdnja "da bez novaca nemam pristup sudu drugačije osim kao dužnik, okrivljenik, žrtva prevare, iznude ili kakvog falsifikata monopolnih ovlaštenika za pravne poslove" je netočna jer svatko ima pravo pristup sudu, može se sam zastupati a i uzeti punomoćnika koji nije iz redova odvjetnika (pročitaj Zakon o parničnom postupku). Osim toga, sud je po zakonu dužam brinuti o pravima stranke koja nema punomoćnika te je upozoriti na sva prava koja joj zakonom pripadaju (također Zakon o parničnom postupku).  Osim toga, u hrvatskoj i postoji institut besplatne pravne pomoći koji se pokreće kod Odvjetničke komore i koji je (apsolutno nevjerojatno) posve neiskorišten (odnosno nedovoljno iskorišten) od strane hrvatskih građana.  Sve i da nije tako, ne vidim što bi točno promjenila odredba da država plaća visoke iznose novca udrugama ne bi li ove angažirale inozemne pravne eksperte?  Prije svega ne vidim zašto bi država udrugama morala plaćati bilo što kad se jasno nazivaju nevladinim udrugama, zatim ne vidim zašto bi plaćale visoke iznose novca i na koncu ne vidim zašto bi se plaćali inozemni pravni eksperti i kako bi oni točno pomogli u konkretnoj domaćoj situaciji ?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Nisu u pravu 12-09-2007 18:53,   ... je napisao prethodni post   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Xman 12-09-2007 19:10,   Nevladine organizacije Kažeš, ne vidiš zašto bi država udrugama morala plaćati bilo što kad se jasno nazivaju nevladinim udrugama. To pokazuje da ne znaš što znači ono "nevladina". Znači baš to što ime kaže: nisu Vladine institucije, nego su građanske udruge. Obavljaju poslove od interesa za svoje korisnike koje ne može, ne zna ili neće da obavlja država, a za to dobivaju novce iz raznih izvora, pored ostalih i od Vlade.    Ja pak vidim zašto bi plaćale visoke iznose novca: zato što je istjerivanje prava skupo. Pogledaj samo odvjetničke tarife, a da o onome preko toga ne govorimo.    Zašto bi se plaćali inozemni pravni eksperti? Zato da dobiju konkurenciju i da ne ostanu jedini pjetlovi na tom hrvatskom pravosudnom bunjištu.    Ono gore je odgovor i na tvoje pitanje kako bi pomogli u konkretnoj domaćoj situaciji.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Nisu u pravu 12-09-2007 19:53,   ... Ne slažem se s tvojom definicijom nevladinog sektora no to nije tema ove rasprave. Ipak, dodat ću ovo: ne želim da se od mog poreznog novca plaćaju nevladine udruge i točka. To je moj legitiman stav kao poreznog obveznika, jednako kao što je možda tvoj da se od tvog poreznog novca ne plaća avion predsjedniku države.    Smatram da treba srušit mit o odvjetničkoj tarifi; odvjetnička tarifa određuje se prema vrijednosti predmeta spora i zato može varirat u širokom rasponu. Većina predmeta zbog koji građani angažiraju odvjetnike kreću se u domeni građanskog (posebice stvarnog) prava što znači da domininiraju vlasničke, posjedovne i obveznopravne tužbe.  Vrijednost predmeta spora za te se tužbe (osim s izuzetkom obveznopravnih) kreće od 1000 - 10 000 kn, što znači da sastav tužbe, obrazloženi podnesak i zastupanje na ročistu košta 25 - 50 bodova, dakle 250,00 do 500,00 kn.  Smatram da je to sasvim razumna cijena zastupanja jer je primjerice sat vremena automehaničara u Renaultovom salonu u Rijeci 290,00 kn. Redovni servis Renault Twinga košta 1.500,00 kn. Odvjetnik s druge strane naplaćuje 250,00 kn zastupanja na ročistu tužbe do 1.000,00 kn VPS-a pa je nesrazmjer očit (jer ročište može trajat 5 minuta, a može i dva sata).  Druga je stvar ta što mediji uglavnom prenose javnosti interesantne slučajeve u kojima se honorar određuje po uspjehu u parnici, ostvarenom ugovoru i sličnom, gdje se spominju astronomske cifre. Takvi slučajevi nisu mjerilo odvjetničkih honorara i predstavljaju izuzetak.  Štoviše, uvjeren sam da većina onih koji govore o odvjetničkoj tarifi nikada istu nisu niti imali u rukama, a kamo li da su je pokušali pročitati.  Za tebe je "istjerivanje prava skupo" pa je to razlog zašto bi država trebala plaćati "inozemne pravne eksperte", ali istovremeno istjerivanje pravde koje "skupo" naplaćuju hrvatski odvjetnici predstavlja problem i monopol.  Uopće mi je glupo da još uvijek debatiram o nečem toliko apsurdnom kao što je tvoj prijedlog za plaćanjem inozemnih pravnih eksperata. Pojavljivanje bilo kojeg stranog odvjetnika na sudu u Italiji (osim u svojstvu javnosti na raspravi) kažnjava se kaznom zatvora. O kakvim ekspertima ti pričaš i zašto bi ih trebali plaćati domaći porezni obveznici zaista ne znam. Predpostavljam da se radi o ishitrenoj rečenici koju je sada teško povući pa je treba braniti pod svaku cijenu. Sretno u tome.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Xman 12-09-2007 20:13,   . . . Žao mi je, ali to nije MOJA definicija nevladinog sektora, nego definicija koja proizlazi iz samog naziva. U nas se koristi i skracenica NVO kojom se oponaša već internacionalni akronim NGO, od NonGovernment Organization. A to želiš li ti da se iz tvog poreznog novca financiraju ili ne posve je nevažno, kao što je nevažno želi li to Sanader, Pusićka, Bozanić ili moj susjed Bepo. NVO se mora financirati, kao što se mora reformirati sudstvo, vojsku, policiju, donositi za nas Balkance pomalo egzotične zakone, i t.d.    A glede pravne pomoći inozemnih eksperata već sam napisao da je to moj apsurdni odgovor na apsurdnu situaciju da se donosi spomenuti zakon koji će nakon sudaca i od odvjetnika napraviti svete nedodirljive krave, a brojne građane svesti na nemoćne žrtve bogatih i moćnih, bogatstava mahom sumnjivog porijekla. Mislim da se ovim zakonom želi okončati proces prvobitne akumulacije kapitala bez suvišnih ometanja od strane sirotinje.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Nisu u pravu 12-09-2007 20:45,   ... To je ipak tvoja definicija NVO o kojima znam mnogo više no što uopće možeš zamisliti. NGO termin sam koristio još za vrijeme seminara u SAD-u 90-tih, dok većina domaćih NVO aktivista nije niti znala što to znači. Neću o tome raspravljati jer ponavljam da to nije predmet rasprave. Glede financiranja NVO uopće nisi u pravu; stvar je svake države ponaosob i njezine vlade u kojoj će mjeri i hoće li uopće financirati NVO. Praksa u Europi je različita, a u SAD-u jedinstvena; nezamislivo je da vlada (pogotovo sa vezna) plaća nevladine organizacije. One se financiraju isključivo iz sredstava donatora (najčešće zaklada) pa svaka ozbiljnija organizacija ima svog fundrisera koji skuplja novac za funkcioniranje organizacije. Nemoj me povlačit za jezik o financiranju, djelovanju i uopće postojanju NGO u svijetu jer me svaka usporedba sa NVO svinjcem u Hr bespotrebno oneraspoloži.  Logika kojom i dalje braniš (sada već) priznati apsurd je smješna; na apsurd odgovoram apsurdom. Ni tu se ne slažemo. Ja smatram da na apsurd treba odgovoriti razumnim prijedlogom i na taj način najbolje dezavuirati primarni apsurd. Ponavljam kako smatram da je apsurda mnogo manje no što ih ti u svojim postovima pretenciozno prezentiraš, no sama činjenica da do sada nisi odgovorio niti na jedan argument koji sam iznio govori dovoljno. Nisam bespogovorni zaštitnik odvjetnika. Ipak fascinira me mentalitet ljudi koji su u stanju zadužiti se do posljednje lipe ne bi li kupili novi auto, u stanju su za isti auto plaćati minimalno 1.500,00 kn redovitog servisa (uglavnom za pečat u knjižici), ali su istovremeno spremni prodati kuću koju su gradili 20 godina na obrazcu kupoprodajnog ugovora iz Narodnih novina koji košta 0,50 kn jer im je za najveću kupoprodaju života teško izdvojiti 1.220,00 kn sastava i provedbe ugovora od strane odvjetnika.  Takvima bi "besplatne" pravne pomoći došle savršeno.   Na koncu, u želji da budem a contrario tebi i logici "apsurdom na apsurd", ja predlažem sljedeće;    - da vlada pusti u proceduru ovaj zakon i maksimalno reducira nelegalnu pravnu pomoć i nadripisarstvo,  - da se pristupi izmjeni Zakona o odvjetništvu a posebice Tarife odvjetniče komore u smjeru u kojem bi se broj bodova povećao s minimalnih 25 na najmanje 50 , a smanjio s 1000 na najmanje 500, sve ovisno o vrijednosti predmeta spora  - da se promjeni Statut odvjetničke komore i omogući bolje kaznjavanje onih odvjetnika koji su se ogriješili o Statut i etiku  - da se javnom edukacijom potiče građane da iskoriste svoju mogućnost besplatnog zastupanja od strane odvjetnika a koja do sada nije dovoljno iskorištena  i konačno, da se objektivnijim novinarskim izvještavanjem stekne ispravan dojam da je po postojećim propisima u RH moguće dobiti odvjetničko zastupanje za 250,00 kn po ročistu i svakoj radnji u najčešćim sporovima kod Općinskih sudova.  Vjerujem da bi ove mjere povećale pravnu sigurnost građana u RH.    Ovime raspravu (barem s moje strane) smatram završenom.   » Prijavite komentar Administratoru »    Komentira Xman 12-09-2007 21:09,   Svinjci Ti ne možeš znati što ja mogu zamisliti, ali ja znam da o NGO's ne možeš znati više nego što o njima kaže mnoštvo definicija koje svaka na svoj način parafrazira smisao jove definicije koju sam nasumično izabrao: "This (NGO) can be broadly used to mean any organization that is neither government or business, though it generally refers to those involved in environmental or social issues, whether they have a domestic or international orientation". Nomen e(s)t omen, zar ne     Rečenicom "Glede financiranja NVO uopće nisi u pravu; stvar je svake države ponaosob i njezine vlade u kojoj će mjeri i hoće li uopće financirati NVO" prvo kažeš da nisam, a onda (u istoj rečenici) da jesam u pravu. Istina je da je to stvar države i njene Vlade, ali u eri postbrežnjevljevskog eurointegracijskog suptilnog ograničavanja suverineteta državama ostaje malo toga da bude njihova stvar. Pogotovo dok čuče pred vratima kao psi beskućnici.    A što se tiče svinjaca u RH, nevladin sektor nije ništa prljaviji od drugih sektora, sfera ili područja, pa bila to politika, vlast, vojska, Crkva, sudstvo ili kultura.    Tvoji prijedlozi mi se kao nepravniku čine prilično razumni, no tko sam ja da o tome sudim. Ostajem pri tvrdnji da je odvjetnička branša (a prije nje javnobilježnička) stekla apsurdni monopol koji se novim zakonom još učvršćuje. Na to gledam kao potencijalna žrtva tog zahvata, a kao ilustraciju svoga mišljenja o odvjetnicima mogao bih ispričati koji vic.    No problem s vicevima o tom društvu je što odvjetnicima nisu smiješni, a njihovim žrtvama nisu vicevi nego gorka istina. Znaš li onaj - kako prepoznati da odvjetnik laže? Odgovor glasi: miče usnama.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira vježbenik 13-09-2007 12:33,   xmanu ... "u eri postbrežnjevljevskog eurointegracijskog suptilnog ograničavanja suverineteta" - pa odakle izvlačiš ove ljigave floskule?  Da li i uvijek pokušavaš impesionirati ljude teško razumljivim jezikom? A ono o "inozemnim pravnim ekspertima" i načinu njihovog angažiranja i plaćanja ti zbilja nije trebalo. Ni vicevi ti nisu baš neki....   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Xman 13-09-2007 12:42,   Floskule i vicevi Pa, nadao sam se da nisam jedini posjetitelj ove stranice kojem je poznato da je Brežnjev tvorac doktrine ograničenog suvereniteta država članica neke međudržavne integracije te da se i Europska ubija zasniva na toj zamisli. Možda sam precijenio mentalni kapacitet nazočne publike, no tvoj sigurno jesam. Iza ove "ljigave floskule" krije se, naime, sažeti opis jedne od temeljih odrednica strukture EU.    A da vicevi o odvjetnicima nisu "neki" već sam upozorio, jer kao što rekoh ti vicevi odvjetnicima nisu smiješni, a ostalom svijetu nisu vicevi. Kažeš, nisu ti smiješni       » Prijavite komentar Administratoru

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 14000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.