Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Kako pronaći ravnotežu?

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

skupDok se kod nas zaštita mora i priobalja kod mnogih interesnih grupacija, naročito ribara i građevinskih lobija, dočekuje »na nož«, stvari se u svijetu prilično ubrzano mijenjaju, a ribari i druge interesne grupacije na zaštitare više ne gledaju kao na one koji im ometaju posao, već kao na partnere koji stvaraju preduvjete da se svojom djelatnošću bave i u budućnosti.

»Upravljanje morskim zaštićenim područjima – Kako pronaći ravnotežu?« bila je središnja tema i pitanje na koje su odgovore zajednički pronalazili znanstvenici i menadžeri, vodeći stručnjaci iz područja zaštite mora iz 17 zemalja svijeta na međunarodnom skupu u hotelu Bellevue u Malom Lošinju.

Skup su organizirali University College iz Londona, Program za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) i lošinjski Institut za istraživanje i zaštitu mora – »Plavi svijet«, kao dio PHARE projekta Europske unije, »Jačanje sposobnosti nevladinih organizacija za provodenje Natura 2000 prioritetnih aktivnosti«. Zaključke ovog skupa tiskat će University College iz Londona i bit će smjernice za upravljanje zaštićenim morskim područjima.

Među ostalim cilj zaštite općenito, pa tako i zaštite mora i oceana, je postići učinkovitu ravnotežu između očuvanja bioraznolikosti i održivog korištenja zaštićenog područja. Na morske ekosustave pritisci su sve veći, posljedice toga sve vidljivije, ali ipak kada se predlaže zaštita i kada se donose planovi upravljanja za zaštićena područja problema je mnogo, a nerijetko eskaliraju i sukobi među različitim interesnim grupacijama.

Ovisno o državama i pojedinim sredinama, procesi zaštite prolaze manje ili više složeno, ali, valja primijetiti, gotovo nigdje glatko. U to smo se mogli uvjeriti i u našoj zemlji, gdje se predložena zaštita mora na istočnoj obali Cresa i Lošinja više od tri godine vrti u krug, pa se na postupanje po tom pitanju uglavnom čeka, a javnost nema informacija u kojoj je proces fazi i kakvi su planovi po pitanju zaštite tog područja u budućnosti.

I dok se kod nas zaštita mora i priobalja kod mnogih interesnih grupacija, naročito ribara i građevinskih lobija, dočekuje »na nož«, stvari se u svijetu prilično ubrzano mijenjaju, a ribari i druge interesne grupacije na zaštitare više ne gledaju kao na one koji im ometaju posao, već kao na partnere koji stvaraju preduvjete da se svojom djelatnošću bave i u budućnosti. Takav primjer ispričala nam je Lucia Perez iz španjolske pokrajine Galicije, gdje su od 2000. godine do sada formirana tri zaštićena područja u moru, Marine Reserve of Fishing Interest »OS Miharzos«, a u postupku proglašenja su još četiri i to na traženje ribara.

Perez pojašnjava kako se radi o području gdje su ribarstvo i turizam najzastupljenije djelatnosti. Ribari su devedesetih godina osjećali sve više problem u djelatnosti zbog prelova ribe i ilegalnog ribarenja te je 2000. godine formiran svojevrsni savez ribara i znanstvenika s fakulteta u La Coruni, a uključeni su i djelatnici uprave za ribarstvo. Mnogo je učinjeno na unaprjeđenju uvjeta za ribare, osigurana je internet prodaja ribe, eliminirano je ilegalno ribarstvo, a zaštita mora dodatno je bila potencirana nakon iskustva izlijevanja tankera u španjolskim vodama. Tada su i ribari i djelatnici u turizmu, ali i svi ostali, shvatili da je ekosustav vrlo osjetljiv i da treba poduzeti konkretne mjere zaštite.

Ribari i zananstvnici zajednički su razradili mjere zaštite i upravljanja zaštićenim područjem, u koje su uključeni i predstavnici regionalne uprave, organiziran je stalni monitoring. Vrlo brzo pokazale su se mnoge pogodnosti, ne samo u ribarstvu nego i turizmu, pa su druge zajednice iz područja Galicije također zatražile da se i na njihovim područjima organizira zaštita i uskoro će sveukupno biti sedam zaštićenih područja, kaže Lucia Perez. Znanstvenici su definirali dimenzije zaštićenog područja, a sve interesne grupacije su zajednički kreirale pravila unutar tih područja. Otpor ribara je bio najveći, ali je upravo njihovo sudjelovanje u kreiranju načina upravljanja zaštićenim područjima pridonjelo da su otpor i negativne reakcija ribara s vremenom gotovo potpuno izostali.

Profesor Carr s kalifornijskog sveučilišta kaže kako je za uspješnu provedbu postupka proglašenja zaštite temeljno da se prijedlog zasniva na znanstveno utemeljenim rezultatima, potom da se svima omogući da participiraju u kreiranju plana upravljanja, a važnim smatra i to da znanstvenici i stručnjaci s područja zaštite političarima jasno i temeljito obrazlože razloge i značaj zaštite mora. Važnosti uključivanja što većeg broja ljudi kod ustanovljavanja zaštićenog područja ističe i Jon Day, ravnatelj ustanove koja upravlja zaštićenim područjem Velikog koraljnog grebena u Australiji, Great Barrier Reef, koji obuhvaća područje veće od površine Italije, a zaštita je krenula još 1974. godine i od tada se stalno unapređuje.

– Great Barrier Reef je ikona i nacionalni ponos Australije – kaže Jon Day te pojašnjava da je zaštita krenula kada se osjetilo da je greben ugrožen razvojnim planovima, koji su tada predlagani, a bazirali su se na vađenju kamena i nafte. Vlada je stoga odlučila da prostor treba zaštiti, sazvani su stručnjaci, koji su također predložili zaštitu, nakon čega je osnovana javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima. Rezervat je tijekom godina zoniran, pri čemu je široko bila uključena javnost. Naime, na prijedlog zoniranja u prvom krugu pristiglo je deset tisuća primjedaba. Nakon što je sastavljen prijedlog upravljanja, a koji se dobrim dijelom temeljio upravo na tim prijedlozima, stiglo je mnogo novih komentara i izraza nezadovoljstava, naročito od ribara, a kada su kritičare pitali jesu li dali pisane prijedloge, rekli su da nisu. »Pa kako da mi znamo što očekujete i želite, ako to ne izrazite«, pitali smo ih, pojašnjava ravnatelj Day kako je to kod njih izgledalo pri definiranju plana upravljanja. Nakon toga pristigla im je još dvadeset i jedna tisuća primjedaba jer su ribari, ali i druge interesne skupine, shvatili da će konačni prijedlog upravljanja biti za njih prihvatljiviji ako se uključe u njegovu izradu.

– U početku nismo očekivali da ćemo tolike dijelove zonirati, ali plan je izmijenjen na temelju povratnih informacija i interesa javnosti. Danas se način na koji smo zaštitili Veliki koraljni greben uzima kao globalni primjer uspješne zaštite morskog područja – kaže Jon Day, koji situaciju ne uljepšava i ne idealizira.

Ekolozi i ribari

Kaže se da nikada nisu svi zadovoljni i nikada niti jedna interesna grupacija ne ostvari sto posto svoja očekivanja, ali uspostavljen je kompromis u kojem su svi dobili šansu ostvariti dio svojih interesa i svi su svjesni da su za to nešto morali dati da bi u konačnici nešto dobili – kaže ravantelj Day, te ističe da zbog očitih klimatskih promjena i njihovih posljedica ribari sve veću potporu i suradnju traže sa znanstvenicima pa je partnerstvo ekologa i ribara sve čvršće, kao i s turističkim gospodarstvom koje je svjesno da budućnost ima samo kroz održivi razvoj.

Podrška Arnolda Schwarzeneggera

Mark Carr s kalifornijskog sveučilišta u Santa Cruzu pojašnjava kako su u Kaliforniji krenuli u zaštitu nakon što je postalo očito da se riblji fond prepolovljuje, a pojedine vrste potpuno izumiru. Nakon toga državna uprava je donijela zakon kojim je definirano da se uz kalifornijsku obalu mora formirati niz zaštićenih područja. Proces je krenuo 1998. godine, odluku o zaštiti mora svesrdno podržava guverner Arnold Schwarzenegger, a cijeli se postupak temelji na zananstvenim rezultatima.

Ira Cupać Marković

Komentari: 

0 0 # Dvorska luda 2009-10-19 14:43
Utješno je vidjeti da postoje dobri primjeri suradnje i stvaranja kompromisa različitih grupacija. Takvo što morat će se dogoditi i kod nas, jer svima postaje jasno da se ne smijemo ponašati kao da je sa morem i životom u njemu sve u redu. Naročito sada kada su pregovori sa EU ponovo krenuli, jasno je da je jedini način da se zaštiti interes lokalnih ribara upravo uspostava rezervata. U slučaju da se to ne dogodi, na ovom će području moći ribariti baš svi, Talijani, Slovenci pa i Norvežani kada bi im se to ushtjelo i isplatilo :zzz . Uspostavom zaštite na ovom području ribolov bi bio dopušten lokalnom stanovnštvu, što bi ih stavilo u privilegiran položaj prema ostalima, koji nerijetko imaju bolje brodove i opremu. Da ne spominjem riblji fond, koji je bitno smanjen i koji bi se zoniranjem na području obnovio. Od te bi priče imali koristi itekako ljudi ovoga kraja, a ne samo dupini.
Šteta je da je lokalna politika tako kratkovidna da ne razumije što je interes otoka, nego su se poveli za šačicom sebičnih galamðija. Lokalna politika je strepila od njihovog angažmana na izborima, srećom da im je na izborima jasno pokazano tko su i kako su vrednovani tu gdje žive. Hoće li lokalna vlast pokazati da ima pameti i poštenja u vezi zaštite ovoga područja?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Gromača 2009-10-19 14:45
Plavi svijet pokazuje svojim pristupom da je ozbiljan, sve čestitke na organiziranju skupa! Šteta je što nitko iz lokalne vlasti nije prisustvovao besplatnoj edukaciji na kojoj su mogli puno toga naučiti.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # štićenik 2009-10-19 14:47
Pitanje: Jesu li na taj skup u belevue bili pozvani naši ribari, brodari, brodograditelji , turistički djelatnici i ostali predstavnici interesnih skupina ili je sve to kao i obično bilo samo filozofiranje stranaca koji žele nametati svoja pravila?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Decibel 2009-10-19 20:39
U članku koji komentirate piše da su sudionici skupa bili znanstvenici i menadžeri, dakle ljudi koji imaju temelja i isklustva pričati o toj temi. Uz dužno poštovanje naših ribara, brodara, brodograditelja , turističkih djelatnika i predstavnika interesnih skupina, znatna je razlika izmeðu zastupanja interesa i zastupanja znanstvenih činjenica. Kako znanost i politika uvažavaju interese i ugraðuju ih u konkretna rješenja, o tome je u članku vrlo ilustrativno opisan slučaj zaštite australskih koraljnih grebena. Meni se čini da se ovaj skup nije bavio lošinjskim područjem predloženom za zaštitu, nego da su jednostavo izmjenjivana iskustva onih područja koja su zaštitu provela. Upravo zato trebala je biti prisutna politika, da dobije uvid u modele i procedure, ali ne i svatko tko se boji rezervata ili ga priželjkuje.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


ZADNJI KOMENTARI

  • Izabrani kandidati SDP

    Adampxu 19.01.2022 01:28
    Свежие новости
    Где Вы ищите свежие новости? Лично я читаю и доверяю газете www.ukr.net/ (https://www.ukr.net/).
     
  • Svaštara br. 2

    Marinauim 18.01.2022 23:29
    заправки картриджа cf217a
    Привет друзья! Предлагаем Вашему вниманию сервис оргтехники и продажу расходников для дома ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Gost 18.01.2022 22:53
    Možda ser...,neznam.
    Kad čekaš građevinsku za kuću preko 10 g. Na kraju je napraviš na crno(dobro da se je dalo ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Liječeni HDZ-ovac 18.01.2022 20:14
    .....
    Nisi naveo nikakav brojčani dokaz niti si naveo zašto. Samo postavljaš glupa pitanja. Očito ...
     
  • Vrijedilo je ...

    NN 18.01.2022 20:14
    ....
    Amiš hoće reći da su lošinjanke u zadnjih 10 godina trebale roditi još 551 dijete kako ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 18.01.2022 19:28
    Brojčano dokazano i napisao sam zašto a sad vi imate neki argument osim "Ana loša hadeze ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Liječeni HDZ-ovac 18.01.2022 19:10
    Činjenice nisu blaćenje
    Ako HDZ u Zagrebu pod motom demografije optužuje Tomaševića znači da laje pod krivim drvetom.
     
  • Vrijedilo je ...

    Lokalni akter 18.01.2022 18:51
    Trend licemjerja
    Melješ li ga melješ o svemu i svačemu, ali tema nisu Amiši i pravi katolici ni natalitet ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 18.01.2022 18:36
    .....
    Čitajući komentar koji ovdje navodite,ima tu puno istine,i to su činjenice.Uvaže ni vijećnik ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 18.01.2022 16:56
    Ne rađa HDZSDP...
    A dobro, koliko djece je prosječna Lošinjanka rodila u zadnjih 10 godina a koliko npr. 1900?
     
  • Vrijedilo je ...

    S.T. 18.01.2022 13:24
    Budimo precizni a ne Volarići
    Na tu glupost Volarić je dobio odgovore: - ali sada pričamo o razlici od popisa 2011 do ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 18.01.2022 11:57
    Elementrano, Volariću!
    Možemo ali ne moramo to znati. Jer mi govorimo o popisu za zadnjih deset, a ne za ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Domestos 18.01.2022 11:00
    Razjareni sponzor
    Razjaren Frankovićevim osvrtom na demografsku katastrofu otoka Aninih djedova oglasio se ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Haker 18.01.2022 10:23
    Bolest Balkana traži reset sustava
    U tom pravcu idu i komentari uz ovaj Frankovicev status: ~ Matematicki gledano, brojka ...
     
  • Organizirano nečinjenje nadležnih

    Lokalni akter 18.01.2022 09:43
    Tko je dobio Hrvatsku?
    Dobili smo Hrvatsku, ali ostasmo bez Hrvata ... ... komentira Zoran Šprajc na RTL-u.
     
  • Vrijedilo je ...

    Gost 17.01.2022 22:05
    ...
    Može biti samo na dva mjesta, na Nerezincu ili u Stopu
     
  • Vrijedilo je ...

    Lokalni akter 17.01.2022 19:42
    Ne brinite, u trendu smo
    Prema odgovoru ureda gradonačelnice portalu otoci.net Lošinj je u trendu s ostatkom Hrvatske.
     
  • Vrijedilo je ...

    ...... 17.01.2022 19:18
    .......
    A di mi je Van Bohu?Da brani čast naše drage gradonačelnice? Daj čovječe javi se malo! Ali ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Krampus 17.01.2022 18:45
    Nestali u dva i pol mandata
    Ne znamo gdje su nestali ali znamo kad su nestali. Nestali su dok je Kapeli bio gradonačelnik ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Krmak 17.01.2022 18:13
    Car je gol
    Butković,Komadi na i Ana koji vam je k...?Zašto ne vrate liniju 311 u Mrtvašku?U cijeloj ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 17.01.2022 18:03
    Laže Plenki ko HDZ-ovac
    Kazao je da pad stanovništva u Hrvatskoj nije novost jer da to taje već 70 godina. Laže ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Zvekan 17.01.2022 16:40
    Problem je u građanima
    Premijer je snužden. Ide okolo i žali se da svi ignoriraju njegov krasan intervju, piše ...
     
  • Je li ovo Grad za tebe?

    Žuja 17.01.2022 12:40
    Segment nautičkog turizma
    A u životopisu uz izborni program joj piše Radno iskustvo stjecala je u segmentu nautičkog ...
     
  • Je li ovo Grad za tebe?

    ..... 17.01.2022 11:41
    ....
    ... nego za ono što je radila kod ćaće svog, klozetfrau
     
  • Je li ovo Grad za tebe?

    hranitelj tuljana 17.01.2022 10:51
    Seksizam naš svagdašnji
    ..nego za što je? Hajde, dovrši...:lol:
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 17.01.2022 10:49
    Mjesto ugodno za život
    Tu frazu je Ana Kučić uvela kad je shvatila da od obećanja kako će Lošinj biti prvi od ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Gulanfer 17.01.2022 10:11
    Nedostatak vizije odgovornih
    Čeka da se prvo oglasi šef njene partije pa da pisac šalabahtera zna šta da napiše. Ali za ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Trubilo 17.01.2022 09:22
    Najveći otočki grad
    Znate onu vječnu frazu o Malom Lošinju kao najvećem gradu na našim otocima... Jesmo li još ...
     
  • Organizirano nečinjenje nadležnih

    ..... 17.01.2022 08:52
    Komadina kadar
    Nesposobnost Komadinog kadra: 1.riva na Susku 2.riva na Unijama 3.Mrtvaška 4.solarna elektrana ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 17.01.2022 08:21
    Demografija
    TKO JE OGOVORAN ZA DEMOGRAFSKU KATASTROFU? ZNA SE! A GRADONAČELNICA ŠUTI. i.imgur.com/hG6hHuA.jpg ...